ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Strani studenti u Zadru uzgajaju školjke u laboratoriju
Sveučilište u Zadru s partnerima iz Alijanse EU CONEXUS provodi diplomski studij Biotehnologija mora, ne kojemu će od 2022. do 2025. godine 20 kandidata iz cijelog svijeta moći steći diplome sva četiri sveučilišta na kojima će studirati. Prvi semestar studija studenti polaze na Katoličkom sveučilištu Valencija (Španjolska), drugi semestar na Sveučilištu La Rochelle (Francuska). Na početku trećeg semestra studenti biraju jednu od četiri ponuđene specijalizacije (Inovativni bioproizvodi za budućnost, Plava biomasa, Morska biorafinerija, Biotehnologija u akvakulturi) i sukladno tome dolaze na Sveučilište u Zadru, Poljoprivredno sveučilište u Ateni ili Sveučilište Klaipeda (Litva).
Prestižni Erasmus Mundus studijski program Biotehnologije mora odabran je od strane Erasmus+ programa Erasmus Mundus Joint Masters (2022. – 2027.) , koji studentima omogućuje mjesečnu stipendiju od 1.400 € za sudjelovanje u programu, troškove putovanja i životne troškove za vrijeme studija. U ovom semestru na Sveučilištu u Zadru boravi dvoje studenata, Kathryn Hensler iz Sjedinjenih Američkih država i Akira Harding iz Japana.
– Nakon prve godine koju su proveli u Španjolskoj i Francuskoj, ovaj semestar provode u Zadru. Oboje je izabralo projekte u kojima će sudjelovati – Kathryn sudjeluje u istraživanju školjkaša u recirkulacijskim sustavima, odnosno u pokušaju da se školjkaše, uslijed klimatskih promjena, pokuša mrijestiti i uzgajati u laboratoriju, u svrhu uzgajanja hrane i repopulacije, odnosno vraćanja školjkaša u prirodu. Akira sudjeluje u istraživanju utjecaja akvakulture, riba i školjkaša, na okoliš. To su dvije teme koje će prezentirati na završetku semestra, kaže izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić, pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
Prva tri dana u tjednu studenti polaze predavanja, a četvrtkom i petkom sudjeluju u istraživanjima. Kathryn je uključena u kondicioniranje školjkaša u laboratorijskim uvjetima, odnosno u pokusnom uzgoju kamenica i Jakobovih kapica: pripremi fitoplanktona za hranu, kontroli uvjeta u recirkulacijskim bazenima, temperature i ostalih parametara. Na temelju uzetih uzoraka provest će analizu školjkaša prije i nakon pokusa, a konačni cilj je mrijest Jakobove kapice i uzgoj ovih dviju vrsta.
– EU-CONEXUS master program otkrila sam dok sam na IMEDMAR-u u Španjolskoj radila na istraživanju plemenite periske. Osjećala sam da je ovo sjajna prilika za studiranje u inozemstvu i upoznavanju različitih kultura. Od početka sam znala da ću izabrati smjer akvakulture i živjeti u Zadru, iako nisam mogla pretpostaviti koliku će mi podršku kolege studenti i profesori. Uvijek sam imala namjeru raditi s kamenicama ili školjkama, pa je prilika za rad na uzgoju kamenica u recirkulirajućim sustavima akvakulture uz uzgoj fitoplanktona u kontroliranom okruženju veliko iskustvo koje će uvelike koristiti mojim izgledima za buduću karijeru. Toplo preporučujem drugim studentima da iskoriste priliku i posjete Zadar s njegovim prekrasnim otocima i parkovima prirode, ali i da iskoriste prednosti koje sveučilište nudi, kaže Kathryn.
Istraživanje akvakulture važno je u doba globalnih klimatskim promjena, koje značajno utječu na morski okoliš i populaciju morskih organizama, što je vidljivo po recentnom mortalitetu periske. Sveučilište u Zadru u svom laboratoriju Sfinga orijentiralo se na druge vrste koje su prisutne u akvakulturi, kamenicu i Jakobovu kapicu, za koju do sada nije razvijen mrijest i reprodukcija izvan prirodnog staništa.
– Instalirali smo dosta sofisticiranu opremu za uzgoj školjkaša, proizvodimo hranu za školjkaše te ih nastojimo kondicionirati, potaknuti na mrijest u laboratorijskim uvjetima kako bi mogli pripomoći oporavku vrste postane li ugrožena kao periska i uvesti u komercijalnu akvakulturu, da ne ovisimo o prikupljanju mlađi iz prirode, što je vrlo nestabilno a i negativno utječe na populaciju u prirodi, kaže dr. sc. Ivan Župan, voditelj studija Podvodnih znanosti i tehnologija.
Akira je za svoj projekt izabrao temu utjecaja akvakulture na okoliš te je uključen u dva istraživanja. U istraživanju utjecaja uzgajališta riba i školjaka na morski sediment prati se sastav meiofaune, organizama veličine mikroskopskih čestica u sedimentu. Nakon terenskog uzorkovanja provode se analize u Laboratoriju za istraživanje mora i akvakulturu „Sfinga“. Drugo istraživanje vezano je za smanjenje utjecaja kaveznog uzgoja morskih organizama na okoliš i to introdukcijom trpova koji u sebe ugrađuju višak nutrijenata iz uzgajališta riba. Kako bi se to moglo postići, od Ministarstva poljoprivrede ishođena je dozvola za korištenje trpova koji su inače zaštićena vrsta.
– Zaista je lijepo studirati na ovom prostoru, klima je izvrsna, sve donedavno bilo je vrlo toplo. U Japanu sam odradio prvi stupanj obrazovanja, nisam imao mnogo iskustva i želio sam doći u Europu. S obzirom na to da su moji interesi i akvakultura i morski okoliš, u Zadru sam mogao povezati oboje. Hrvatska ima mnogo farmi u akvakulturi, istražujem utjecaj njihovog velikog broja na jednom prostoru i kakve su posljedice za okoliš, ističe Akira.
Sva ta istraživanja u Zadru su moguća zbog ulaganja u laboratorij, koji je kroz različite projekte opremljen u svrhu istraživanja akvatičnih organizama. Posebice se može istaknuti nabava recirkulacijskog sistema od 12 bazena za uzgoj i istraživanje morskih organizama s kontrolom temperature i svjetlosnog režima, bioreaktore za proizvodnju fitoplanktona te opremu za provođenje kemijskih analiza i nutritivnog sastava te biokemijskih parametara uzgajanih organizama.
– Laboratorij smo opremili kako bismo se mogli nositi sa zadacima koje smo si postavili, pa sada u njemu možemo provoditi većinu analiza, kontrolirati parametre u bazenima, količinu hrane, proizvodnju fitoplanktona. Projekti koje smo proveli omogućili su nam da napravimo iskorak i omogućimo studentima obrazovanje veće razine nego je bilo prije, ističe Župan.
Također, uspostavljena je terenska istraživačka postaja u Novigradskom moru koja se sastoji od moderne splavi za uzgoj školjkaša, opremljena s uređajima za kontinuirano praćenje kvalitete mora te opremom za uzgoj školjkaša i drugih morskih organizama.
Združeni diplomski studijski program Biotehnologije mora studentima pruža visoko kvalitetno interdisciplinarno obrazovanje izgrađujući njihove profesionalne kompetencije u području biotehnologije mora. Ovaj diplomski studij najbolje će odgovarati studentima koji su završili preddiplomske ili diplomske studije biotehnologije, biokemije, farmacije, kemije, biologije, znanosti o moru, znanosti o okolišu, prehrambene biotehnologije, agronomije, kemijskog inženjerstva i slične studijske programe, a otvoren je i novi krug prijava.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






