ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) ZNANSTVENI SKUP NA SVEUČILIŠTU U ZADRU / Rad Dubravke Oraić Tolić važan je za hrvatsku i europsku znanost
Redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, istaknuta književna teoretičarka, sveučilišna profesorica, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica, professor emerita Sveučilišta u Zagrebu Dubravka Oraić Tolić proslavila je svoj 80. rođendan. Tim povodom Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru u suradnji s Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku i Maticom hrvatskom organizirao je danas znanstveni kolokvij “80. rođendan akademkinje Dubravke Oraić Tolić”, na kojemu su sudjelovali eminentni hrvatski znanstvenici iz područja znanosti o književnosti.
Pročelnica Odjela za kroatistiku izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević rekla je, predstavljajući slavljenicu, kako je ona zadužila hrvatsku znanost i književnost, a već sedamdesetih godina, kao je kao pjesnikinja dobila nagrada za prvu pjesničku zbirku, usmjeren je njezin životni put. Surađivala je s velikanima hrvatske znanosti poput Aleksandra Flakera, posebice pri izradi Pojmovnika ruske avangarde, a njezin doktorat o citatnosti bio je značajan događaj za hrvatsku i europsku znanost. Što se tiče novije hrvatske književnosti, važan je njezin doprinos novim čitanjima Matoša iz feminističkog i kulturološkog aspekta.
– Zahvaljujem Odjelu za kroatistiku i našim partnerima na promociji filologije u ovim kompliciranim vremenima za humanističke znanosti. Ovo je zasigurno prilika da se ona afirmira, obogati i dodatno razvija. Vjerujem da skup neće biti samo obljetnički, već ćete kroz svoja izlaganja doći do novih promišljanja u ovom području, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Prof. dr. sc. Helena Sablić-Tomić, dekanica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, istaknula je suradnju triju institucija i održavanje skupa u Zadru dobrim primjerom kako umjetnost ne treba centralizirati.
– Ovdje imamo osobu koja je u sebi spojila prostore Matoša, Zagreba, Panonije, Mediterana, koja je svojim akademskim pismom pokazala kako hrvatska umjetnost i kultura pripadaju zapadnoeuropskom kontekstu. Ovakvi kolokviji bi trebali postati praksa, prilika za umrežavanje i izlazak iz okvira jednog mišljenja ili grada, rekla je Sablić-Tomić
Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran želio je istaknuti kako Oraić Tolić nije samo znanstvenica, nego i istaknuta „matičarka“, prva potpredsjednica ove ustanove u 181 godini njezinog postojanja.
– Ona je omiljena osoba, teoretičarka književnosti, profesorica, umjetnica čija su postignuća na svim ovim poljima neupitna. Nikada joj nije bilo teško napraviti bilo što za promoviranje hrvatskog identiteta, pa tako i dati veliki doprinos u donošenju prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku, kojeg je Matica inicirala, rekao je Gavran, poželjevši da još puno godina
O njenom radu izlagalo je tijekom dana više znanstvenika, među njima akademici Krešimir Nemec i Josip Užarević.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





