Ministarstvo poljoprivrede prije nekoliko dana objavilo je službenu preporuku da se pričeka s berbom maslina jer one još uvijek dozrijevaju. Međutim velik broj maslinara već je završio ili krenuo s berbom. Među njima je i agronom Damir Buntić, tajnik Udruge dalmatinskih uljara i predsjednik Odbora za maslinarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

U svojoj preporuci Ministarstvo ističe da je stanje u maslinarskim područjima obilježeno zasad velikim količinama vlage.

“Maslina se oporavlja i sada nas očekuje period stvaranja mase, ponajprije naglim upijanjem vode. Sve masline koje su patile zbog suše brzo će upijati vodu, tako da će samo naizgled situacija biti zadovoljavajuća. Ono što je upitno kod takvih maslina je stvaranje kvalitetne suhe tvari iz koje proizlazi i stvaranje kvalitetnog ulja. Optimalan termin berbe za većinu sorata neće biti tako brz pa se nakon kiša preporučuje tretiranje protiv štetnika kako bi se maslini ostavilo dovoljno vremena za postepeno dozrijevanje”, navode iz Ministarstva, a prenosi tportal.

Njihovu preporuku nije poslušao Buntić, s kojim smo telefonski kontaktirali u utorak, taman u jeku berbe. Njegov maslinik u zaleđu Vodica ima 316 stabala.

“Kad će krenuti berba, to ovisi o sortnom sastavu maslinika, njegovoj mikrolokaciji i zrelosti ploda. Osobno, draže mi je imati jedan posto manji randman (postotak ulja u prerađenom plodu), ali da ranije završim s berbom, dok je lijepo vrijeme. Kasnije riskirate da vam plod sruši vjetar ili da ga napadne maslinova muha”, izjavio je Buntić, već nekoliko godina tajnik Udruge dalmatinskih uljara te čelni čovjek Odbora za maslinarstvo HPK-a.

Koliko će ulja biti?

vu godinu za maslinare Buntić ocjenjuje dobrom. Čak bi, što se tiče količine ploda, mogla biti i iznad prosjeka, barem u Dalmaciji.

Kad je riječ o količini ulja, to ćemo tek vidjeti. Obično je količina ploda obrnuto proporcionalna randmanima, odnosno oni su manji kad je količina ploda veća’, objasnio je Buntić.

Suša i visoke temperature obilježile su ljeto. Neke sorte na tlu koje slabo drži vodu odbacile su kompletan plod.

“Pri vrhu mog maslinika, gdje je tlo plitko, u istoj visini imam istarsku bjelicu i oblicu. Istarska bjelica je odbacila sav plod. Na oblici do nje sve je ostalo na granama, a masline su veličine šljive. Jednostavno se neke sorte pokazuju otpornijima na suše i ekstremne temperature”, rekao je Buntić.

Žali se da su porasli svi popratni troškovi. Uljare naplaćuju preradu maslina od 0,25 do 0,30 eurocenti po kilogramu.

“Prošle godine sam upola manje platio marendu ekipi berača. To vam sve govori”, ističe Buntić.

Cijena ulja

Kolike cijene maslinovog ulja mogu očekivati potrošači? Prema riječima tajnika Udruge dalmatinskih uljara, ulja će biti dosta, ali zasad je teško procijeniti kako će se kretati cijena.

“Za kvalitetno maslinovo ulje cijena mora biti 20 eura po litri. Sve ispod toga nema smisla. Maslinari s nižim cijenama nemaju nikakve računice. Prije 20 godina kupio sam zemlju i mehanizaciju i zasadio masline. Prvih šest-sedam godina nisam imao uroda. Od preostalih 13 godina sigurno tri-četiri godine nije bilo uroda. Investicija u maslinik sad se već broji u stotinama tisuća eura. I sad vi meni recite kolika bi trebala biti cijena maslinova ulja i moja zarada da pokrijem investiciju? A s druge strane imate majstora koji je uložio u zidarsku fanglu i nekoliko bušilica i dnevno zarađuje 200 eura. To su neke apsurdne stvari. Platiti majstora 200 eura danas je normalno, a problem je dati 20 eura za vrhunsko maslinovo ulje. U toj litri ulja uvjerljivo su viši troškovi, angažman i znanje nego kod majstora”, smatra Buntić.

Sindikat Zajedno u srijedu je najavio štrajk zdravstvenih djelatnika ako ne dođe do sastanka i dogovora s Vladom i Ministarstvom zdravstva oko, kažu, sramotno niskih koeficijenta djelatnika u zdravstvu, a pogotovo radioloških tehnologa, laboranata i medicinskih sestara.

“Više od pola godine tražimo razgovore u resornom Ministarstvu, no odgovore nismo dobili te smo bili prisiljeni na najavu štrajka. Neodgovaranjem na naše pozive, odgovorni ljudi u Ministarstvu zdravstva pokazali su nam koliko cijene nas i naše pacijente”, rekla je na konferenciji za medije dopredsjednica Sindikata Zajedno Sanda Alić.

Najavu štrajka Vladi i Ministarstvu urudžbirali su jučer, slijedi postupak mirenja, a ako do dogovora ne dođe štrajk će se provoditi u većini zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Neće se provoditi redovna dijagnostička obrada, što će produžiti dugačke liste čekanja, rečeno je.

“Nakon priznatog propusta u trećem mjesecu na sastanku s Ministarstvom vezano za našu struku, poslali smo još dva dopisa na koje se Ministarstvo oglušilo. Nezadovoljstvo smo već iskazali, tu je nedostatak radnika, manje plaće i veći opseg posla, a inzistirali smo i na zakonu za našu radiološko-tehnološku djelatnost”, istaknula je zamjenica voditeljice odjela radioloških tehnologa u Sindikatu Andrijana Lukačević.

Iz sindikata poručuju da su medicinsko-laboratorijski djelatnici spremni na štrajk jer ih je Vlada novim koeficijentima “bacila u ponor”.

Voditelj odjela saniteta u Sindikatu Zajedno Vladimir Markuš istaknuo je kako Sindikat okuplja 90 posto saniteta Hrvatske, od kojih će svi podržati štrajk ako do njega dođe.

Upozorio je kako su novom uredbom o koeficijentima iz veljače pali u treći platni razred te su ispod njih samo pomoćno radno osoblje i nekvalificirana radna snaga.

“Kod donošenja koeficijenata nije se vodilo računa o posebnim uvjetima rada koji su jasno definirali odgovornost i težinu radnih mjesta. Očito je Ministarstvo pogriješilo i tu pogrešku trebaju ispraviti”, poručio je. Podsjetio je i da je sam premijer rekao kako nakon donošenja novih koeficijenata treba ispraviti pogreške ako je do njih došlo.

Sindikat najavljuje da će štrajkati većina radioloških tehnologa i laboranata, s kojima će se solidarnosti i medicinske sestre te vozači saniteta.

To znači, kažu, da se neće obavljati RTG, magnet, mamografije, denzitometrije, laboratorijske i radiološke pretrage, zračenje onkoloških bolesnika, operativni zahvati kao i sanitetski prijevoz pacijenata.

Prizori brojnih kokoši natrpanih u kaveze izazvali su burne reakcije gledatelja nedavnog televizijskog priloga o farmi „kokoši nesilica” s Paga, koja je zavarala potrošače prodajući njemačka jaja kao hrvatska, pišu Prijatelji životinja.

“No zavaravajuće za javnost je i prikazivanje veselih kokoši kako slobodne trče po zelenim livadama.

Javili su nam se šokirani građani ne vjerujući da je dopušteno držati kokoši tako da se cijeli svoj život ne mogu niti okrenuti, stisnute u male kaveze iz kojih nikada neće izaći i osjetiti travu pod nogama, udišući smrad izmeta i gušeći se u isparavanjima amonijaka i drugih štetnih plinova. Stoga smo prijavili veterinarskoj inspekciji farmu ‘Šimun’, koja drži oko 2400 kokoši u kaveznom uzgoju, zbog kršenja Zakona o zaštiti životinja i vezanih pravilnika.  

U prijavi su zatražili da inspekcija provjeri drži li farma kokoši u klasičnim kavezima, koji su zabranjeni u Hrvatskoj od ulaska u Europsku uniju, te osigurava li uvjete držanja propisane Pravilnikom o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica i Pravilnikom o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje. „Riječ je o pravilnicima starima gotovo 15 godina, koji propisuju doista minimalne uvjete držanja, pa je bilo kakva dobrobit životinja apsurdna. Boravak u kavezima, do trenutka slanja u klaonicu, za kokoši je nalik paklu. Njihova patnja je strašna jer cijele svoje kratke živote služe kao strojevi za proizvodnju jaja, bez mogućnosti kretanja, čeprkanja, osjećaja sunca na licu. Ne trče po travi kao u reklamama, čak ni u ekološkom uzgoju, već jedu riblje brašno, otpatke i smjese”, pojašnjavaju iz Udruge.

Naglašavaju da je razlika između klasičnih i tzv. obogaćenih kaveza minimalna, a patnja kokoši gotovo jednaka. Kokoši, uz stalnu fizičku muku, trpe i psihičko zlostavljanje namjernim mitarenjem i regulacijom svjetlosti kako bi nesle više jaja. Tek rođene neželjene muške piliće u Hrvatskoj žive melju, a u nekim drugim državama ubijaju gušenjem jer nisu korisni u industriji jaja. Pilićima se strojno režu kljunovi kako se ne bi međusobno kljucali, pri čemu mnogi umiru od bolnih ozljeda. Od zagušljivih plinova otežano dišu i pate od upala očiju i pluća. Zbog ekstremnog stresa i fizičke iscrpljenosti, njihova tijela postaju lomljiva, a mnoge su izluđene u uskim kavezima u kojima ne mogu niti raširiti krila. Često im daju antibiotike i druge lijekove kako bi izdržale strašne uvjete do slanja u klaonicu, gdje ih postavljaju naglavačke, uranjaju u vodenu kupku s električnom strujom i potom im režu vratove.

Prijatelji životinja navode da u Hrvatskoj ne postoji inspekcija za zaštitu životinja, a premalo je veterinarskih inspektora koji bi kontrolirali uvjete držanja na svim farmama. Propisi su ionako zastarjeli i traže samo minimum koji se može zadovoljiti a da kokoši i dalje žive u strašnim uvjetima kao na farmi na Pagu. Kavezni uzgoj kokoši u tzv. obogaćenim kavezima dopušten je unatoč tome što je protivan odredbi Pravilnika o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje: „Ni jedna životinja se ne smije držati u svrhu proizvodnje, ako se ne može razumno očekivati, na temelju njezinog genotipa ili fenotipa, da se može držati bez štetnog učinka po njezino zdravlje ili dobrobit.”

Nažalost, dok ne vide prizore kao na farmi „Šimun” s Paga, vrlo malo ljudi razmišlja o strahotama koje se odvijaju u uzgoju radi jaja, gdje kokoši često gaze po mrtvim i istrunulim životinjama, živeći u pretrpanim prostorima, što dodatno pogoršava njihovo psihičko i fizičko stanje Stoga iz udruge Prijatelji životinja ističu da kupci imaju moć donijeti promjene: „Jaja nisu nužna namirnica; sva jela mogu se pripremiti bez njih. Odbijanjem kupnje jaja potrošači mogu značajno pomoći kokošima, svojem zdravlju i zaštiti okoliša.”