Sport
SVJETSKA PRVAKINJA / Vanja Tokić je snagu volje pretvorila u “zlatne” mišiće
Snaga volje je poput snage mišića. Što je više trenirate, to je jača. Vanja Tokić istrenirala ju je do savršenstva, piše HRT. Kao samohrana majka kojoj je dozlogrdilo slušati razne “etikete”, s 38 godina, bez ikakva prethodnog iskustva, prepustila se sportu u kojem je u samo tri godine stigla do titule europske i svjetske prvakinje. Snagu volje pretvorila je u zlatne mišiće.
Vanja Tokić svako jutro ustaje u 4:30, sat vremena poslije je u teretani kako bi odradila svoj prvi trening u danu. Bilo joj je 38 godina kada se odlučila prvi put u životu baviti nekom fizičkom aktivnošću. Bez ikakvih velikih planova krenula je u teretanu i vrlo brzo potpuno uronila u svijet profesionalnog bodybuildinga.
– Dogodio se taj klik u glavi, jedna prekretnica kad sam odlučila da ću na taj način sebi pokušati učiniti život boljim. Zapravo, htjela sam zapravo sebi dokazati da nikad nije kasno ako se stvarno predaš u životu i odlučiš nešto postići, istaknula je Tokić za HTV.
Sve se to u Vanjinom slučaju odvijalo vrlo brzo – od prvog ulaska u teretanu pa do prvog natjecanja prošla su samo dva mjeseca, a ostalo je povijest. Danas, tri i pol godine poslije, ponosna je vlasnica titule europske prvakinje i četverostruke pro šampionke svijeta i Europe. To joj, priznaje, ne bi pošlo za rukom da nije bilo jedne važne figure u njezinu životu.
– Tata mi je isto bodybuilder, tako da me nagovarao da i ja zapravo krenem u teretanu i pokušao me preobratiti na taj zdrav način života i ranije. Međutim ja se nisam nikako dala, nije me zanimala apsolutno nikakva fizička aktivnost, nikakvo bavljenje sportom, a kamoli doručak ujutro i tako neke stvari. Mislila sam da ja nemam vremena u svom danu za to. Kad sam odlučila, on je to jedva dočekao i počeo me trenirati. Spremio me za moje prvo natjecanje, i tako je zapravo krenulo sve dalje, objasnila je Tokić.
Treninzi su intenzivni i naporni, a život profesionalnih bodybuildera nerijetko izgleda poprilično spartanski.
– Imamo nekoliko mjeseci kad je van sezone i gdje se možemo malo opustiti, ne moramo biti toliko striktni što se tiče prehrane i treninga. Ali ako to nije 365 dana u godini onda je teško održati takvu formu. Pred same pripreme onda se izbacuje višak masti, ako ga ima, i radi se izbacivanje vode. Radi se blaži oblik dehidracije da bi na taj dan na bini mi izgledali tako kako izgledamo, zapravo da bi se svi mišići ocrtavali, ispričala je Tokić.
– Moja kategorija profesionalnog top modela nema tu komponentu da se ide toliko na naglašenost mišićavosti i na razvoj same mišićne mase, tako da je moja kategorija ženstvena i ja mislim da sam samo još više ženstvenija nego što sam bila prije bavljenja ovim sportom, smatra.
– Osjećaj kad stojite na bini i kad znate da vas ocjenjuju i da ocjenjuje sve ono za što ste se trudili, radili, odricali i trenirali. I kad od najboljih prozovu vaše ime i kad ste od najboljih najbolja to je nešto što je neopisivo. Doživjela sam to nekoliko puta i svaki put sam imala osjećaj da ću se doslovno od sreće srušiti. Volim reći da je svaki pehar koji je osvojen zapravo osvojen za jednu životnu bitku i da je samo jedan dokaz da se svaka ta bitka može u životu pobijediti, uvjerena je Tokić.
A bilo je tih bitaka u životu, jer izvan teretane ipak igra svoju najvažniju ulogu – onu samohrane majke.
Više pogledajte OVDJE.
Sport
Zadranka Josipa Marković nakon Švicarske iduće sezone igrat će u Rumunjskoj
Već je u lanjskoj polusezoni 25-godišnja hrvatska reprezentativka Josipa Marković najavljivala da će švicarski Kanti Schaffhausen zamijeniti u novoj sezoni nekim jačim klubom u kvalitetnijoj ligi. I nakon što je sa Švicarkama postala državna viceprvakinja, održala je obećanje i, unatoč tome što su je htjeli zadržati i nadalje u svojim redovima, potpisala novi ugovor u Rumunjskoj, sa CSM Lugoj. A da su htjeli zadržati našu vrsnu primačicu-pucačicu nije niti čudo, obzirom da je bila najbolji skorer Švicarske lige.
“Bilo mi je odlično u Schaffhausen, super grad, sjajni navijači u uvijek punoj dvorani, dobar klub, bila sam najbolji skorer lige što mi puno znači, ali htjela sam novi iskorak u karijeri, htjela sam nešto više. Poziv iz Lugoja mi se svidio, radi se o klubu koji je donedavno bio među Top 5 u Rumunjskoj, pa opet žele biti konkurentni u samom vrhu. Trener je iz Srbije, sviđa mi se koncept kakav su zamislili, biti će nas čak četiri igračice s Balkana, a ono što mi je posebno drago je da je potpisala i naša reprezentativna tehničarka Vedrana Jakšetić. Dobro se poznajemo, i to će nam još biti bonus. Radi se o manjem gradu, blizu Temišvara, malo više od pet sati vožnje udaljenom od Osijeka. “
A do tada, Josipa odrađuje tko zna koje po redu reprezentativne ljetne pripreme. Ali, ne buni se. “Kako ću se ‘buniti’, pripreme su mi u rodnom gradu, u Zadru, ne može bolje. Imamo sjajne uvjete za rad i smještaj, a tu mi je i obitelj, prijatelji… Zaokružena priča!”
Trenutno je u tijeku onaj ‘dosadniji’ dio priprema, teretana i treninzi s loptom, zasada još uvijek bez kontrolnih utakmica. “Dobro se radi, jako i naporno, izbornik Arbutina već sada pokušava simulirati naporan ritam od tri susreta u tri dana na Europskom prvenstvu. No, imamo i dovoljno vremena za odmor i regeneraciju, tako da je doista sve super. Na okupu smo u kompletnom sastavu, iako još neke igračice nisu krenule punim intenzitetom jer su tek odradile rehabilitacije nakon ozljeda. Uglavnom, što se pripremnih utakmica tiče, koliko nam je poznato, uskoro bi trebale igrati s reprezentacijama BiH i Egipta, a onda pred put na EP u Švedskoj slijedi i finalna provjera u Latviji.”
Europskom se prvenstvu Josipa jako veseli. “Naravno, izborile smo se za to kroz kvalifikacije i sada želimo pokazati da imamo dobar sastav i za veće domete. Prošlo EP nije bilo baš u skladu s očekivanjima, zato sada želimo pokazati više. No, još ima puno vremena do početka, planove za EP ćemo raditi tek prije puta, no ovako općenito mogu reći da svakako priželjkujem prolazak skupine i odlazak u drugi krug, a onda ćemo – korak po korak”, rekla je na kraju 182 cm visoka Josipa Marković, koja je lani završila trogodišnji studij menadžmenta pa sada malo ‘pauzira’ od fakulteta okrenuvši se trenutno profesionalnoj karijeri.
Sport
Zadarnova kamp u Konavlima: Čista nogometna romantika
Tekst: NK Zadarnova
Proveli smo tri tjedna za pamćenje na hrvatskom jugu. U Gabrilima se od 6. do 26. srpnja održao premijerni „Zadarnova Football Camp 2026“. Prvi je ovo kamp u samostalnoj organizaciji našeg kluba izvan matične baze, a reakcije djece i roditelja najbolje potvrđuju da je bio pravi pogodak.
Zanimanje za sudjelovanje nadišlo je sva naša očekivanja. Svih 18 mjesta popunjeno je u niti tjedan dana od otvaranja prijava. Kako bismo zadržali najveću kvalitetu rada, ekipa je bila podijeljena u dvije grupe. Treniralo se pod vodstvom Stjepana Pepija Skurića, koji je kroz tri tjedna s momcima odradio 17 intenzivnih i raznovrsnih treninga na terenu NK Croatije Gabrile, klubu kojem od srca zahvaljujemo jer nam je osigurao teren u vrhunskom stanju te općenito odlične uvjete za rad.
Posebna priča ovogodišnjeg kampa bila je takozvana „Zadrova kuhinja“. U prepoznatljivom klupskom stilu, željeli smo polaznicima donijeti dašak uzbuđenja kakvo je vladalo u finalu Svjetskog prvenstva.
Tako je osmišljena i dodijeljena unikatna zlatna kartica – ekskluzivna propusnica s kojom su na kampu kao posebni gosti tri dana sudjelovali David Jurjević i Jakov Čubrić. Dečki su se sjajno uklopili i donijeli dodatnu pozitivnu energiju na teren.

Na kraju kampa, nakon puno truda, učenja i novih prijateljstava, svi polaznici su dobili službene diplome za uspješno završen kamp. Prvu generaciju polaznika kampa Zadarnove u Konavlima čine: Domagoj Mostina, Matej Trojanović, Matej Gagro, Marko Bokarica, Stjepan Radišić, Antun Radonić, Toma Mandić, Mihael Katušić, Borna Miljas, Teo Škegro, Manuel Rodić, Maro Mijoč, Vlaho Vojnić, Nikola Pavlović, Juraj Milić Doboš, Leo Saulan, Luka Matković i Luka Diklić.
Posebne zahvalnice uručili smo onima koji su logistički pomogli i podržali ovaj projekt: Anti Zoriću, Mihaelu Vojniću, Mariju Mostini i NK Croatiji Gabrile.
Voditelj kampa Stjepan Pepi Skurić nije skrivao ponos nakon posljednjeg treninga. Prije svega, zahvalio je klubu što je stao iza ovog projekta i što je imao čast voditi kamp u svojim rodnim Konavlima. Istaknuo je kako se već prvog dana nakon otvaranja prijava popunilo pola raspoloživih mjesta. Izrazio je veliko zadovoljstvo što su roditelji i djeca prepoznali ovaj kamp kao pravo mjesto za unaprjeđenje nogometnih, ali i motoričkih vještina.
Polaznici su tijekom cijelog kampa pokazali iznimnu motivaciju, želju za učenjem i napretkom.
– To me posebno veseli. Njihov pristup radu i energija koju su pokazali najbolja su potvrda da smo napravili pravi korak. Cilj nam je bio formirati dvije optimalne grupe prema biološkoj dobi kako bismo rad podigli na najvišu razinu i svakom djetetu omogućili kvalitetan razvoj. U tome smo na kraju i uspjeli, što je dodatno pridonijelo kvaliteti samog kampa, objašnjava Pepi.
Osvrnuvši se na atmosferu i goste, Skurić je naglasio koliko mu je drago što su preko „Zadrove kuhinje“ priliku dobili Jakov Čubrić i David Jurjević. Oni su pokazali kako nogomet povezuje djecu, stvara prijateljstva i pruža priliku za zajedništvo.
– Suze na rastanku najbolje govore koliko je ovaj kamp bio više od samih treninga i nogometa na terenu. Stvorila su se nova prijateljstva, lijepe uspomene i posebno zajedništvo koje će, vjerujem, dugo ostati u njihovom sjećanju. Siguran sam da će klub ovaj kamp uvrstiti u svoj godišnji kalendar te da ćemo i u budućnosti provesti još mnogo lijepih nogometnih trenutaka u Konavlima.
Na kraju, Pepi je uputio zahvalu svima koji su sudjelovali u organizaciji i pomogli da sve protekne u najboljem redu. Posebno je zahvalio roditeljima na ukazanom povjerenju, suradnji i pozitivnoj energiji. Naglasio je kako su od djece i roditelja dobili izvrsne povratne informacije, a upravo je njihovo zadovoljstvo najveća potvrda uspjeha koja im daje dodatnu motivaciju za daljnji razvoj ovog projekta.

Zadnji dan kampa odvijao se u posebnoj atmosferi. Nakon posljednjeg treninga organizirano je zajedničko druženje uz catering. Djeca, roditelji i treneri još su jednom popričali i sabrali dojmove. Okupljenima se obratio voditelj škole nogometa Antonio Perica. Istaknuo je važnost samog procesa i rada u tim godinama, a priznao je da su Konavle za njega i osobno vrlo emotivno mjesto jer mu je to bila prva seniorska destinacija nakon prvoligaškog puta i juniorskog staža.
– Zato svaki put kada prijeđem most u Dubrovniku, srce mi zaigra. To su posebne emocije i uspomene koje ostaju cijeli život. Znam koliko je težak nogometni put, a posebno bih naglasio pubertetsko razdoblje, kada se događaju velike prekretnice u razvoju mladih igrača. Nažalost, vidimo da okruženje u kojem živimo često razvija dječju nogometnu priču u pogrešnom smjeru – sve se više gleda tko će koliko igrati, a manje gdje se igrač nalazi u svom razvoju, što mu je potrebno i na koji način ga treba voditi.
Perica je objasnio kako je upravo trenažni proces ono što stvara prave temelje za razvoj nogometaša i izgradnju osobe, zbog čega svaki igrač mora proći svoj put, prilagoditi se izazovima i učiti kroz rad. Poručio je da je u svemu najvažniji kontinuitet. Baš kao što dijete u školi ne može naučiti jedno slovo i odmah znati čitati, već mora ponavljati i ustrajati, isti princip vrijedi i u nogometu jer napredak dolazi isključivo kroz kontinuiran rad.
Antonio je iskoristio priliku da se toplo zahvali roditeljima na povjerenju, naglasivši da bez njihove podrške i suradnje ništa od ovoga ne bi bilo izvedivo na ovoliko visokoj razini. Za sam kraj, poslao je poruku koja garantira da je ovo tek početak jedne dugogodišnje priče:
– Nema ništa ljepše nego kada se nakon godina mogu vratiti u Konavle i imati se kome javiti, prisjetiti se lijepih trenutaka i ljudi koje je sport povezao. Upravo je to najveće bogatstvo sporta – uspomene, prijateljstva i odnosi koji ostaju cijeli život. Ovaj kamp će postati tradicionalan i sigurno ćemo se u Konavlima okupljati i idućih godina.
Sport
Gradnja Olimpijskog bazena na VIšnjiku ide planiranom dinamikom; završeni radovi iskopa
U narednim danima slijede armirano betonski radovi.
U narednim danima slijede armirano betonski radovi.
Grad Zadar provodi projekt izgradnje Olimpijskog bazena na Višnjiku i projekt ide planiranom dinamikom. Završeni su radovi iskopa, a slijede armirano betonski radovi.
Izgradnja vanjskog bazena na Višnjiku započela je u travnju, a gradnja bazena dodatno će podići kvalitetu razvoja vodenih sportova, ali i dati dodatnu sportsku dimenziju cijelom kompleksu ŠC Višnjik koji je postao dnevni boravak brojnih rekreativnih i profesionalnih sportašica i sportaša.
Riječ je o najvećoj kapitalnoj investiciji ulaganja u sport posljednjih godina.
Novi olimpijski bazen samo je jedan korak u projektu modernizacije sportske infrastrukture u Zadru, u okviru ITU projekta Sport Upbuild.
Vrijednost radova je 2,7 milijuna eura + PDV, a polovinom ožujka potpisan je ugovor s tvrtkom Lavčević o gradnji bazena. Novi bazen ukupnih je tlocrtnih dimenzija 80,48×35,64 metara i zadovoljit će sve uvjete za održavanje službenih plivačkih natjecanja na međunarodnoj razini, a gradit će se prema projektu koji je izradio zadarski Konus. Oko bazenske školjke će se izvesti servisni hodnik te strojarnica. Predviđeno razdoblje izvođenja radova je deset mjeseci.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




