Hrvatska
Milorad Pupovac: “Vukovar ćemo sigurno posjetiti, ne bojimo se doći ni 17. ni 18.”
Saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac u Novom je danu komentirao aktualnu političku situaciju, odlazak u Vukovar i obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, ali i odnose unutar Vlade.
“Došlo je do političke radikalizacije, čak do pojave desnog radikalizma u retorici, to je zabrinjavajuće”, rekao je Milorad Pupovac o stanju u politici danas i dodao:
“Neki ne prezaju od najtežih oblika političkog djelovanja da bi narušili nešto što se desetljećima gradilo. Oni nemaju drugih ideja u politici nego međuetničko sukobljavanje. Neki ljudi nemaju druge ideje nego – idemo napadati Srbe, manjine – jer je to najlakše. To je zapravo najteže jer se tako društvo unazađuje. Neki misle da mir nema vrijednost i da treba nastaviti neku vrstu ratovanja.”
Odgovarajući na pitanje kako se suočavaju s raznim porukama i izjavama u kojima se SDSS naziva četničkom skupinom ili terorističkom strankom, Pupovac je rekao:
“Prvo, mi nismo četnici. Mi smo srpska manjinska stranka, ali nikad ni ja ni ljudi oko mene nisu dijelili ništa s četničkom ideologijom. To je za nas uvredljiv naziv koliko god uobičajen, on je protivan našem osjećaju političke vrijednosti. Brine činjenica da se u odnosima između Zagreba i Beograde Hrvate lako pretvara u ustaše, a Srbe u četnike. Uzet ću povod nesretnog incidenta u Zadru napadom na novinare i članove uprave Košarkaškog kluba Crvena zvezda, vikali su da će klati Srbe na utakmici, ali to su suci i druge institucije prešutjeli. Beogradski mediji odgovaraju da je to ustaški pir. Ali to su pojedinci, to nije Hrvatska. To je opasno, maligno, kontaminirajuće i s tim treba prestati jer uz tako nešto Hrvatima u Srbiji je sigurno teško.”
Kaže da je praksa “sjedenja na ušima” na utakmicama, kad su posrijedi ustaški poklici, skoro uvriježena: “Ne čuju predsjednici, ministri, policija, suci… Naš zakon je jasan – kad se nešto tako dogodi, prekida se utakmica.”
“Moramo imati dosljednju politiku. S jedne se strane nismo previše odmakli od rata, previše ga zloupotrebljavamo kao sredstvo političke kampanje, a onda unutar toga kad se govori o ratu, dio ljudi misli da je normalno da je njegova sastavnica ustaštvo. Misle da je normalno nakon završetka rata još uvijek osigurati pravo na pozdrav ZDS jer su pojedine formacije to izvikivale, ali to nije normalno”, ističe.
Zašto odavanje počasti 17. studenog?
Na pitanje smatra li da je srpska zajednica ili on sam učinio dovoljno, odnosno jesu li mogli učiniti više u smislu smanjivanja tog jaza, Pupovac je rekao:
“Svatko normalan, Srbin, Hrvat ili netko treći, razumije da je u Hrvatskoj tijekom ratnog raspada zajedničke zemlje Vukovar i vukovarsko stradanje jedno od najvećih mjesta stradanja. To je teret za svakog. SDSS je bio u Koloni i spremni smo opet ići u Kolonu. Približavamo se tome da se to pretvori u hrvatsko političko obračunavanje, zarađivanje političkih poena na tragičnim žrtvama.”
Na pitanje je li spreman kleknuti u Vukovaru i ispričati se za žrtve, Pupovac je podsjetio na sve što su dosad napravili i istaknuo: “Ljudi koji nisu sudionici rata, kao što ja nisam, ljudi koji nose teret tog rata zbog nekih ljudi koji su počinili zločine ili vodili ratnu politku, ne bi smjeli biti sredstvo kojem će se lijepiti etikete za one koji su bili protiv rata ili u ratu nisu sudjelovali, a spremni su doći s cvijetom, pokloniti se žrtvama i iskazati žaljenje. Zar to nije gesta koja popunjava moralne zahtjeve?”
Pojašnjavajući zašto vukovarskim žrtvama odaju počast dan ranije, a ne 18. studenog, napomenuo je:
“Kad je posrijedi naš dolazak, odredili smo dan ranije kad se okuplja najveći broj ljudi. Odlazimo na Dunav zbog vrlo jasnog razloga – jer su tamo civili završavali ubijeni, i Hrvati i Srbi. To je samo poštovanje prema strašnom vidu stradanja. Znamo da su stradali Hrvati, da su stradali Srbi, odabrali smo to kao način da se to ne zaboravi. S druge strane, nakon toga odlazimo na Ovčaru položiti vijence za ubijene iz vukovarske bolnice. Potom u crkvi svetog Nikolaja palimo svijeće za sve bez obzira na nacionalnost.”
Odgovarajući na poruke da su neki Vukovarci spremni fizički spriječiti dolazak predstavnika SDSS-a u Vukovar dan ranije, Pupovac je rekao: “Navikli smo na verbalne i fizičke prijetnje, nažalost. Kad to rade anonimne osobe, to je jedna stvar, ali kad to rade naši kolege iz Sabora, djeluju na osnovi loše pameti i suprotno Ustavnim vrijednostima. Život bez sućuti ne može biti dobar život. Prijetiti tako nekome može samo netko tko ne razumije ili ne može razumjeti. Vukovar treba biti otvoren grad, a gradonačelnik čovjek koji ta vrata drži otvorena. Vukovar ćemo sigurno posjetiti. Još ćemo objaviti točan plan dolaska. Ne bojimo se doći ni 17. ni 18. Oprezni smo samo zato što ne želimo da se okalja sjećanje na bilo koji način, ne našom gestom nego reakcijom na našu gestu. Kad procijenimo da taj rizik neće biti toliko, onda ćemo reći kako ćemo doći.”
O Ivanu Anušiću
Govoreći o smjeni ministra Marija Banožića rekao je da je odmah dao podršku novom ministru obrane Ivanu Anušiću: “Da, jučer sam to rekao predsjedniku Vlade. Ima određeni autoritet, taj dio Vlade mora imati osobu koja će to adekvatno voditi, vjerujemo da on ima kapaciteta. Znamo za izjave koje su bile usmjerene protiv mene. Nismo uvijek bili na istoj valnoj duljini.”
Dotaknuo se na kraju i odnosa Zagreba i Beograda. “Uspjeli smo stabilizirati odnose između Zagreba i Beograda, dugo se radilo na tome. Neovisno o izborima mislim da ti odnosi neće biti jako narušeni. Žigmanov je član Vlade, mi smo dio Vlade, svatko od nas ima svoj dio odgovornosti”, rekao je.
Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.
“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.
Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.
Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.
Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.
HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?
Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.
Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.
“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.
Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.
“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”
“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.
Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.
HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima
Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.
“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.
Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.
Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.
Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.
Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.
Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.
Meso ne jede tri posto građana
Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.
Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.
Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.
Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.
Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.
Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.
Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.
Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.
I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.
Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.
RADOVI! U utorak bez vode i dio Privlake!
Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada
Koje piće je najbolje za hidrataciju? Ne, nije voda
VIDEO / Ima li vaš auto ovaj tajni gumb? Može vam spasiti život u hitnim situacijama
(FOTO) CRKVA SV. FRANE / Proslavljen blagdan zadarskog blaženika Jakova
FOTOGALERIJA / Sunčana subotnja špica u Zadru
(FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA) Alumni Odjela za kroatistiku o studiju i karijeri – što nakon diplome?(FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA)
(FOTOGALERIJA) DAN OPĆINE / Gračac se aktivno razvija uz ruralni turizam i nove razvojne projekte
ČISTOĆA ZADAR: Važnost edukacije o cjelovitom gospodarenju otpadom
Evo što se može dogoditi ako je laptop uvijek uključen u struju, ovakav odgovor niste očekivali
VIDEO / Ima li vaš auto ovaj tajni gumb? Može vam spasiti život u hitnim situacijama
(VIDEO) Nevjerojatan prizor prvi put zabilježen kamerom: 700 mladih pingvina skakalo s litice
TRANSFORMATIVNI GLAZBENIK / Ivan Grobenski večeras u Zadru predstavlja novi studijski album KINK
Legendarni psiholog prije 57 godina otkrio formulu 7-38-55, a to je i danas tajna emocionalno inteligentnih ljudi
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja novu pjesmu “Pitanja je sto”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeNA POMOLU NOVA PROMJENA VREMENA / Uživajte u suncu i visokim temperaturama, od sredine tjedna opća kiša
-
magazin2 dana prijeVELIKI MJESEČNI HOROSKOP ZA SVIBANJ: Blizanci ostvaruju sve što zamisle, Rakovi napokon žive svoj san!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeOBLJETNICA / Zavod za javno zdravstvo Zadar u ponedjeljak slavi 80. rođendan. Proslava je na Trgu, i svi su pozvani
-
Sport1 dan prijeSJAJNA! Klara Bošnjak iz KDP Donat oborila rekord na Državnom prvenstvu u Zagrebu