“Otvara se puno prostora za lažne vijesti i teorije zavjera. Institucije bi to trebale znati, no mnogo ljudi ne vjeruje institucijama i nema povjerenja u ono što govori ministar zdravstva. E to je veliki problem”, kaže psihologinja Mirjana Nazor.

Otkako se u ponedjeljak navečer društvenim mrežama zakotrljala neslužbena i neprovjerena informacija o trovanju gaziranim pićima, u javnom je prostoru nastala poprilična kakofonija.

U Rijeci je hospitaliziran mladić “oštećenog jednjaka” nakon što je u jednom kafiću popio gaziranu vodu. Na tu vijest brzo su se nakalemile i druge, neprovjerene, sve dok se u utorak ujutro nije oglasila riječka bolnica, policija pa, oko podneva, i Coca-Cola nije priopćila da je riječ o “izoliranom slučaju”. No, do kraja utorka broj osoba za koje se sumnja da su se otrovale pijući gazirana pića, popeo se na četiri. Ta tri nova slučaja zabilježena su u Zagrebu. U četvrtak ujutro spomenuta su još četiri slučaja u KBC-u Zagreb, jedan u Vinogradskoj i jedan u Varaždinu.

“Stvara se napetost i atmosfera panike”

Sinoć su pred kamerama bili predstavnici nadležnih institucija (Ministarstva zdravstva, HZJZ-a…), a opet se oglasila i Coca-Cola tvrdeći da interne istrage “nisu pokazale nepravilnosti u proizvodnji”. Ministar zdravstva Vili Beroš poručio je da ne treba dizati paniku te je preporučio građanima da piju – običnu vodu. No panika je posijana uvelike i zbog tromih reakcija nadležnih institucija i same Coca-Cole. Tvrdi to i psihologinja Mirjana Nazor.

“Prekasno je službeno objavljeno da postoji opasnost i da su uočena trovanja. Internetom i društvenim mrežama vijesti su se širile puno prije nego što je reagiralo Ministarstvo zdravstva i prije negoli se oglasila Coca-Cola. A kad se institucije odmah ne oglase, to, nažalost, kod ljudi odmah budi sumnju da je nešto čudno”, kaže psihologinja Nazor.

Ona smatra da nadležne institucije nisu svjesne koliko se informacije, bile one lažne, poluistinite ili istinite, društvenim mrežama dopiru do ljudi puno prije njihovih reakcija.

“One su te koje bi trebale biti mjerodavne da spriječe paniku i suvislo, razumno i smireno objasne o čemu se radi. Bitno je da ljudi imaju informacije i budu oprezni. E sad, ako se službene institucije ne oglase na vrijeme, što drugo preostaje ljudima nego da vjeruju drugim izvorima. Time se stvara napetost i raste atmosfera panike”, napominje Nazor.

“Kreću priče ‘tko nas želi otrovati’ i slične”

Ova situacija iznimno je osjetljiva jer se radi o namirnicama, pićima koje ljudi unose u sebe. Ministar Beroš u srijedu je čak natuknuo da se, moguće, u jednom slučaju radi o slanim štapićima.

“Činjenica je da svakodnevno konzumiramo mnogo toga. Čak i za ono što kupujemo na tržnici ne znamo čime je sve tretirano. Puno toga ne znamo i tako nam je, zapravo, lakše živjeti. Kada bi strepili nad svime što stavljamo u sebe, prestali bismo i jesti i piti. Ali, ovdje se radi o situaciji koja dolazi od jedne velike, općepoznate i općepriznate kompanije, pa bi stvari trebalo staviti u ozbiljan, ali smiren kontekst kako bi ljudi dobili informaciju što je zaista opasno, čega se treba suzdržati i koliko dugo”, ističe.

Psihologinju Nazor pitali smo kako će građani reagirati.

“Pročitala sam da je vlasnik kafića u Rijeci, gdje se otrovala prva osoba, izjavio kako sljedećeg dana nije prodao nijedno gazirano piće. S jedne strane to je u redu. Dobro je da su ljudi oprezni dok nema službene informacije što se zaista dogodilo, koja supstanca je u pitanju, koliko je opasna i sve ostalo. Međutim, nije rješenje da se sada zbog straha u svim kafićima prestanu konzumirati bilo kakva pića. Sada se otvara puno prostora za lažne vijesti i teorije zavjera. Počeli su se javljati oni koji su inače skloni tome pa kreću priče tipa ‘tko nas želi otrovati’ i slične. Institucije bi to trebale znati. No mnogo ljudi ne vjeruje institucijama i nema povjerenja u ono što govori ministar zdravstva. E to je veliki problem”, kaže.