Bliži nam se najstrašniji dan u godini, a obilježava se diljem svijeta – od Novog Zelanda, Kine, Australije pa sve do Europe i Amerike – odakle i on komercijalno potječe. Noć vještica ili u svijetu poznatiji kao Halloween obilježava se već godinama uoči blagdana Svih Svetih, pa i u Hrvatskoj. Dok se jedni maskiraju i dube bundeve, mnogi se katolici ne slažu da ga se tako treba slaviti.

Pauci, vještice, vampiri, vukodlaci, tek su neki od motiva u koje su se i ovi mališani na Festivalu Halloweena prerušili. Klinci uživaju – igraju se, bojaju, rezbare bundeve i peku muffine.

Halloween je stigao iz Amerike, a sve je popularniji i u Hrvatskoj. Više od tisuću djece godišnje posjeti ovaj festival u dječjoj igraonici u Zagrebu.

Animatorica u dječjoj igraonici Paula Škalec priča nam:

“Rezbarenje bundeva s roditeljima im je jako zanimljivo i, naravno, ukrašavanje kolačića. Ima tu nekih strašnih motiva, ali nije ih strah jer im nekako prikažemo sve to kroz igru i zabavu.”

Osim onih koji mjesecima unaprijed planiraju organizirati najstrašniju noć u godini, pojačan promet u prodaji neizostavnog simbola Halloweena – bilježe i proizvođači. Na jednom OPG-u u Zagorju uzgajaju bundeve na 55 hektara zemlje.

“Kupio sam djetetu koštice i onda sam iza vidio da piše Made in China i frustriralo me kako sad mi to moramo uvoziti iz Kine i onda se nekako rodila ideja da nađemo to sjeme. Kako smo imali osnovne stojeve, probali smo s tim.”, objašnjava vlasnik OPG-a u Stubičkoj Slatini Mladen Cesarec.

Vrata svog imanja odlučili su za Noć vještica otvoriti i najmlađima.

Dragana Babić, također vlasnica OPG-a iz Stubičke Slatine, kaže: “Ovu subotu ćemo imati radionicu u 16 sati, doći će roditelji sa svojom djecom koja će ili rezbariti buče ili će ih bojati, ovisno o dobi djeteta.”

Prodavači na zagrebačkoj tržnici zadovoljni prodajom bundeva, unatoč poskupljenju.

“Dobro je, prodaje se. Uvijek ljudima nešto treba, pogotovo sad uoči Noći vještica. E, da joj za vještice najviše! Za vještice, vidite li da ih danas nema? Možda će doći”, govori nam Bara, prodavačica na tržnici.

Neki građani bundevu radije koriste u pripremi jela.

“Za mene je to kao vjernicu – nikako. Ja se sjetim kao dijete kad su nas s nečim htjeli uplašiti, da su nas plašili da dolaze babaroge i vještice pa mi je to… To nije dio naše kulture, dio ničega našega, pogotovo mi kao katolička zemlja mislim da se kosi sa svime”, ističe druga prodavačica Ana.

Župnik: Evo zašto sam protiv

Da se rezbarenje bundeva za Halloween kosi s vjerom, uvjeren je i svećenik u češkom selu koji je uništio bundeve za Noć vještica i time rasplakao djecu koja su ih rezbarila.

I u hodniku zagrebačke prirodoslovne škole osvanuo je na hodniku plakat “Reci ne Halloweenu” navodeći uglavnom vjerske razloge poput brisanja granice između kršćanstva i okultizma ili da na taj dan sotonisti prizivaju sotonu.

Župnik župe sv. Antuna Padovanskog fra Ivan M. Lotar ističe: “Svatko od nas ima pravo ispovijedati vjeru i vjerovati u što god hoće – u rasvjetne stupove, bundeve, tikve, u svece ili u boga. Crkva se prvenstveno obraća katoličkim vjernicima kod kojih je nepovezivo i nespojivo slaviti Halloween zbog toga što on ima uporište u Semheinu, u jednom drevnom blagdanu u kojemu su se kroz povijest čak prinosile ljudske žrtve.”

Zbog toga će u župama diljem Hrvatske organizirati molitvu uz svetu misu i predstavu o svecima – Holywin. A mnogi drugi će se unatoč kritikama crkve jednostavno neopterećeno – zabavljati.