Connect with us

Hrvatska

Plenković: “Lupetala i primitivci poslali su jučer nekoliko poruka”

Objavljeno

-

Predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio se uvodno na sjednici Vlade. Na početku je rekao kako se danas održava 501. sjednica Vlade u njegovim mandatima, a nije propustio komentirati ni jučerašnju akciju oporbe u Saboru zbog koje je izvješće o radu Vlade podnio u zaglušujućoj buci.

Najavio je kako će minimalna plaća biti podignuta na 840 eura bruto i ta odluka će stupiti na snagu 1. siječnja. “To znači da ćemo minimalnu plaću u našim mandatima više nego udvostručiti. Prije sedam godina bila je 414 eura”, rekao je.

Plenković je najavio da se od 1. siječnja diže i studentska satnica i rekao kako je to njihov doprinos građanima s najmanjim primanjima.

Na sjednici će biti predložen i Zakon o hrvatskom jeziku. Plenković se prisjetio i prvog govora na hrvatskom jeziku u Saboru, što je, kaže, do tada bilo nezamislivo. Plenković je podsjetio i na tadašnji zaključak Sabora kojim je prihvaćen prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog. “Cilj ovog Zakona je da se očuva dragocjena vrijednost jezika”, rekao je dodajući da se Hrvatska na ovaj način pridružuje mnogim državama koje imaju zakone o jeziku. Dodao je kako je obveza Vlade skrbiti o jeziku, osobito u vremenu globalizacije. Objasnio je i kako se Zakonom ne regulira umjetničko ni književno izražavanje, baš kao ni govorni jezik ili jezici nacionalnih manjina. “Donošenjem ovog zakona skrb o hrvatskom jeziku dobiva instuticionalni okvir. Cilj zakona je osigurati kvalitetnu razinu hrvatskog jezika u službenim dokumentima”, rekao je.

Još jedna važna tema, kaže Plenković, su dodaci temeljnom kolektivnom ugovoru koji se odnose na službenike i namještenike u državnim i javnim službama. Dogovor je postignut oko rasta osnovice od pet posto i ona će se isplaćivati već na plaći za listopad. Dogovoreno je i da raste božićnica, a uvedeno je i novo pravo – uskrsnica, koja će iznositi sto eura. “Pokazali smo da nakon sedam godina dijaloga i povjerenja kao Vlada radimo maksimalne napore da povećamo plaće ljudi u dražvnom i javnom sektoru, a ukupnim mjerama stvaramo i preduvjete za rast plaća u privatnom sektoru”, kaže.

Ocijenio je vrlo dobrim i posjete BiH i Austriji proteklog tjedna.

Predsjednik Vlade najavio je i dizanje kapaciteta LNG terminala.

Čestitao je i stručnjacima s Medicinskog fakulteta i liječnicima iz Petrove bolnice na 40. godišnjici prve uspješne in vitro oplodnje u Hrvatskoj. Dosad je uz pomoć ove metode rođeno 40.000 djece u Hrvatskoj.

Plenković je još jednom ponovio i kako bi energenti bili skuplji bez mjera Vlade.

Akcija oporbe u Saboru

Govoreći o jučerašnjem godišnjem izvješću o radu Vlade u Saboru, Plenković je zahvalio ministrima koji su bili s njim i zastupnicima većina i oporbe koji se “nisu upustili u opstrukcijsko-destrukcijski primitivni način djelovanja protiv mogućnosti da se na normalan način predstavi izvješće o radu Vlade”.

“Naglasit ću da je riječ o manje od 20-ak zastupnika, lončara, lupatala, koji su metode koje je ‘Možemo’ primjenjivao u Gradskoj skupštini sada primijenili u Saboru. Poslali su poruku očaja. Htjeli su dosad neviđenim korištenjem stanki odgoditi tu točku dnevnog reda jer ih boli i htjeli su oduzeti pravo javnosti i zastupnicima da čuju ono što je Vlada radila. Druga je da su poslali poruku rušenja ugleda institucija, da su poslali poruku da žele kaos i anarhiju i htjeli su onemgućiti da javnost čuje što je Vlada radila proteklih sedam godina. Nisu uspjeli, zahvaljujući mikrofonima – javnost je čula. Usprkos tome sam održao govor u neuobičajenim uvjetima, ali je javnost čula”, rekao je premijer.

“Nikad plastičnije je jučer potvrđena teza o dvije Hrvatske”, rekao je premijer dodavši da “mi brinemo i o njima”. Rekao je i kako se za Grad Zagreb, kojemu su vrhunsko postignuće plave vrećice koje nitko ni ne kupuje ni ne koristi i koji je postao promenada za divlje svinje, nitko ne brine. “To je stečevina onoga što rade u Gradu, a na razini države je to lupanje, opstrukcija. To su preuzele antisistemske male stranke i pojedinci iz nekad velikih stranaka. Zato je ta razlika između nas i njih u tom minornom dijelu oporbe…” rekao je Plenković. Naborojao je i kako će iza  njegove Vlade ostati Pelješki most, LNG terminal, borbeni avioni, povoljni zajmovi i nepovratna sredstva iz EU-a, autoceste i tuneli, tri milijarde eura u Slavoniji, dvije u projektu Sjever… “Ostat će umjesto smeća investicijski kreditni rejting nadomak slova A, ostat će da smo Hrvatsku učinli boljom, da smo prošli kroz sve krize, da smo je čvrsto usidrili u srce europskog procesa, ostat će da imamo 16 ljudi koji rade na jednog nezaposlenog za razliku od četiri koliko ih je bilo prije sedam godina… Zato je teza “pogledajte brojeve” prepala dio opozicije koja je htjela da to javnost ne čuje. Javnost je mudra i pametna i vidi tko rade, a tko rušilački pokušava uputiti poruku javnost da ne vidi ono što Vlada radio na temelju povjerenja građana. Ovakva opstrukcija pokazuje smjer ponašanja do parlamentarnih izbora. Međutim, mi ćemo raditi svoje kao i do sada.”

Plenković kaže kako ne dijeli Hrvatsku tezom o dvije Hrvatske nego dijeli samo jedan mali dio od onih koji rade, rano ustaju i žele dobro. “Mi ćemo nastaviti to, a oni neka budu lupetala i neka nastave kao Milanović koji je napravio presedan i nije potpisao Zakon… Oni  valjda računaju da, ako ovaj može biti destruktivan, mogu i oni”, kaže.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nezapamćen pomor dagnji! Krivac su visoke temperature mora?

Objavljeno

-

By

U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji, a prema prvim procjenama u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, šteta iznosi gotovo 80 posto, objavio je HRT.

Veliki pomor dagnji uzgajivači pripisuju visokim temperaturama mora. Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara, a uginulo im ih je gotovo devedeset posto dagnji, navodi HRT.

Školjkar Zdravko Lazić, koji uzgaja dagnje u uvali Brijesta, ne pamti takav pomor.

“Mi imamo 25 godina obrt, cijeli život se bavimo ovim, kao i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto”, naglasio je Lazić.

Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok pomora školjaka izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena, gotovo 30 stupnjeva.

Za razliku od dagnji, kamenice se još uvijek drže.

Uzgajivači u zaljevu Bistrina i susjednim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća, no svakodnevno pomno prate stanje.

Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ističe kako sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.

“Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije”, navela je za HRT Bratoš Cetinić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Iz MUP-a otkrili koliko vozača ima negativne bodove i gdje ih je najviše

Objavljeno

-

By

U prvih šest mjeseci ove godine vozačima u Hrvatskoj izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova, u najvećem broju slučajeva zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nedavno smo pisali o tome kako vozači jednostavno mogu provjeriti imaju li na svome kontu negativnih bodova za počinjenje težih prometnih prekršaja.

Vozaču je dovoljno da OVDJE, na stranicama MUP-a, unese serijski broj svoje vozačke dozvole, a potom i generiranu lozinku te dozna dokad mu je dozvola važeća, ima li i koliko negativnih prekršajnih bodova te izrečenih zaštitnih ili sigurnosnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

Ove godine 372.000 prekršaja

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozačima sa skupljenih 12 negativnih bodova, a mladim vozačima (do 24 godine starosti) s 9 negativnih bodova, ukida se i oduzima vozačka dozvola. Negativni prekršajni bodovi brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.

Na naš upit, iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) rekli su nam da je u 2023. godini utvrđeno 760.373 prometnih prekršaja, uključujući i prekršaje u prometnim nesrećama, dok ih je u prvom polugodištu ove godine utvrđeno 371.958. Najviše je utvrđenih prekršaja bilo zbog vožnje brzinom većom od dopuštene, nekorištenja sigurnosnog pojasa, alkoholiziranosti vozača, nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje te upravljanja neregistriranim i tehnički nepregledanim vozilom.

Negativne bodove ima 96.000 vozača

Za prekršaje počinjene tijekom prošle godine izrečeno je 96.178 negativnih prekršajnih bodova, a u prvih šest mjeseci ove godine izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova. U najvećem broju slučajeva, negativni bodovi izrečeni su za vožnju pod utjecajem alkohola.

MUP nam je dostavio i tablicu s trenutnim stanjem negativnih prekršajnih bodova, razvrstanih prema broju bodova i prema policijskim upravama gdje su izrečene.

U Hrvatskoj je više od 2,3 milijuna vozača, a njih 96.052 ili oko 4 posto ima negativne bodove. Pribrojimo li im vozače s hrvatskim državljanstvom kojima je prebivalište izvan Republike Hrvatske, 96.412 vozača ima negativne bodove.

MUP RH

U Zagrebu 22.365 vozača s kaznenim bodovima

Najviše je vozača s tri negativna boda na kontu – njih čak 57.268, a potom onih sa šest negativnih bodova – njih 13.322. Više od 9 negativnih bodova skupilo je 4.048 vozača.

Najviše negativnih bodova izrečeno je, naravno, na područjima policijskih uprava gdje je i najveći broj stanovnika. Prednjači Grad Zagreb s 22.365 vozača s negativnim bodovima, slijede Splitsko-dalmatinska županija (13.410), Osječko-baranjska (6.710), Primorsko-goranska (4.682) te Istarska (4.617). Najmanje je vozača s negativnim bodovima na području Ličko-senjske (924) te Požeško-slavonske županije (2.217).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Drama na nebu iznad Hrvatske, avion nije odgovarao kontroli leta, dignuti MIG-ovi

Objavljeno

-

By

Na nebu iznad Hrvatske odvijala se prava drama kada je maleni zrakoplov ušao u naš zračni prostor, ali nije odgovarao na pozive kontrole leta. Obaviješten je i MORH te su dignuti nadzvučni lovci presretači MiG-21.

Zrakoplov Piper PA-24 u nedjelju je oko 10:50 ušao u hrvatski zračni prostor, ali nije uspostavio komunikaciju s oblasnom kontrolom leta niti nakon desetak ponovljenih upita, piše Dnevnik.hr.

U presretanje jednomotornog zrakoplova poslan je dežurni dvojac 191. eskadrile lovačkih zrakoplova 91. krila HRZ-a, koji je presreo Piper te u okolici Slunja završio s akcijom, objavio je AvioRadar.

Nije uspostavljena radioveza

Taj incident potvrdila je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

“Dana 21. 7. 2024. zrakoplov registarske oznake UR-OTF ušao je u zračni prostor RH u 10:51 UTC na visini od 7000 ft. Možemo potvrditi da s pilotom zrakoplova nakon višekratnih pokušaja na nekoliko radnih frekvencija nije uspostavljena uobičajena dvosmjerna radioveza. U ovom trenutku nemamo provjerenih pojedinosti o naravi problema, ali možemo sa sigurnošću potvrditi da je naša komunikacija na svim frekvencijama bila uredna s ostalim zrakoplovima. Zrakoplov je napustio zračni prostor RH u 12:11 UTC. Pokrenut je standardni postupak u takvim situacijama te je obaviješten MORH, koji nadzire hrvatski zračni prostor u ovom kontekstu.”

Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže AvioRadar, radiostanica spornog zrakoplova bila je namještena na pogrešan kanal, zbog čega nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju sa zrakoplovom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu