Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

POSLIJE SALAMANCE BILOSNIĆEVA SPOMENICA U ZEMUNIKU / Multimedijalna manifestacija „Odisej pod murvom“ u Zemuniku

Objavljeno

-

Iz razloga jednomjesečnog putovanja Tomislava Marijana Bilosnića u Italiju, Francusku i Španjolsku tradicionalna multimedijalna manifestacija „Odisej pod murvom“, koja se održava u Zemuniku po 14. puta za redom, ove je godine održana u nešto izmijenjenom obliku. Kulturna događanja „Odisej pod murvom“, koja je utemeljio i vodi književnik, slikar i fotograf  Tomislav Marijan Bilosnić, održana su od utorka, 16. kolovoza 2023. godine, blagdana Velike gospe, inače rođendana autorove majke, do utorka, 22. kolovoza 2023. godine, blagdana župe Kraljice Mira i Dana općine Zemunik.

Prva večer ove manifestacije bila je posvećena predstavljanju Bilosnićeve „Spomenice 2022.“, svojevrsnog biografsko-bibliografskog zbornika o svemu onome što je vezano za Bilosnićevu prošlogodišnju proslavu njegova životnog i umjetničkog jubileja.

„Spomenica 2022.“ obima 256 stranica, podijeljena je na šesnaest poglavlja: Uvodnik naslovljen „Godina mira, ljubavi, vjere, puta i radosti“, Biografiju i Bibliografiju, Posvete, Nagrade i Zahvalnice, Knjige, odnosno nova Bilosnićeva izdanja (kojih je u protekloj godini bilo ravno koliko i mjeseci – 12), Antologije i zbornike u kojima se iste godine našao autor, Izložbe, Obilježavanje životnog i umjetničkog jubileja, Poeziju, Razgovore, Eseje i prikaze, Putopise, te ostale aktivnosti i događanja vezana za rad i djelo TMB-ea, Bibliografiju 2023. godine, kao i zasebni foto album.     

Za spomenuti je kako „Spomenica 2022. donosi i pismo pape Franje upućeno Bilosniću u Zemunik, a u povodu izlaska njegove knjige „Molitva svetom Franji“ tiskane na 27 jezika i pet pisama svijeta.

„Spomenica 2022.“ prethodno je predstavljena na svečanoj večeri u Colegiu Fonseca de la Universidad, u Salamanci, u Španjolskoj, čemu su nazočili akademik Alfredo Pérez Alencart, peruansko-španjolski pjesnik, i sveučilišni profesor, slikar Miguel Eleas.

„Spomenicu 2022.“ Tomislava Marijana Bilosnića u Zemuniku predstavio je Dejan Golem, urednik „Spomenice „ koja je tiskana u izdanju Udruge 3000 godina Za dar.

„Priča o gradovima i mjestima na putu Camino de Santiago“, multimedijalna manifestacija popraćena novim stihovima, slikama i fotografijama Tomislava Marijana Bilosnića nastalim na njegovom ovogodišnjem hodočašću Camino de Santiago, održana je u četvrtak 17. kolovoza 2023. godine. Mogle se tako čuti pjesme i priče, kao i vidjeti fotografije i slikarske skice gradova i mjesta u kojima je Bilosnić boravio na putu Camina, o Leonu, Villadangosu del Páramo, Santibañezu, Astorgi, Foncebadonu, Molinaseci, Ponferadi, Cacabelosu, Villi Franca, Trabadelu, O Cebreriu, Liñaresu, Triacastelu, Samostanu Samos, Sarriji, Portomarinu, Ventas de Naronu, Melidi, Arzúi, Pedrouzu i Santiagu, i drugim usputnim mjestima.

U ponedjeljak, 21. kolovoza 2023. godine, u sklopu manifestacije „Odisej pod murvom“ održana je pjesnička večer i predstavljanje najnovije zbirke pjesama Tomislava Marijana Bilosnića „Četrdeset ljubavnih i jedna nenapisana“. Zbirku je predstavio dr. Franjo Pajrić iz Koljnofa, u Mađarskoj, utemeljitelj međunarodne manifestacije Književni susreti u Koljnofu. Rečeno je kako su bogata slikovitost i končetozna metaforičnost bitne odrednice pjesništva Tomislava Marijana Bilosnića, pa su tako dominantne i u ovoj zbirci. „Od prve do posljednje pjesme pjesnik ispisuje radost posvećenja života ljubavi kao poeziji. Stoga jedna pjesma ostaje nenapisana, zauvijek“.

Tijekom manifestacije „Odisej pod murvom 2023.“ upriličena je i mala retrospektiva Bilosnićeva slikarstva, njegovih crteža, monotipija, pastela, gvaševa, kolaža i ulja.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu