Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NAJNOVIJA TURISTIČKA STATISTIKA / Zadarska županija na razini rekordne 2019.! Kadija: “Više smo nego zadovoljni”

Objavljeno

-

Iz Turističke zajednice Zadarske županije informacije o ostvarenom turističkom prometu za mjesec SRPANJ 2023. i razdoblje SIJEČANJ – SRPANJ 2023. godine za Zadarsku županiju. Izvor podataka je eVisitor i eCrew.

U srpnju 2023. godine ostvareno je gotovo 600.000 dolazaka, što je 3% više nego 2022. godine i 4.9 milijuna noćenja, ili jednako godini ranije.

Kad podatke usporedimo s 2019. godinom to je 6% više dolazaka te isti broj noćenja ostvarenih rekordne 2019. godine. Od toga je domaćih dolazaka bilo preko 89.000, a ostvarili su 1.290.000 noćenja. Stranih je bilo 506.000, a ostvarili su gotovo 3.600.000 noćenja.

Što se tiče komercijalnog smještaja, u srpnju 2023. je ostvareno 535.400 dolazaka ili 2% više nego 2022. te 7% više nego 2019. godine. Komercijalnih noćenja je bilo 3.380.000 ili 2% manje nego lani te 1% manje nego 2019. godine.

Od toga je u nautici je bilo 23.000 dolazaka i 146.500 noćenja, što je 11% manje nego 2022. ali i 12% više nego 2019. godine. Možemo procijeniti kako se radi o posljedici snažne kumulacije turističkih tokova u našim destinacijama tijekom pandemije zbog pada konkurencije, ali i činjenice kako je taj vid „smještaja“ bio izrazito pogodan izolacijskim okolnostima.

U nekomercijalnom smještaju je zabilježeno gotovo 60.000 dolazaka, te je ostvareno 1.503.000 noćenja ili 6% više nego 2022. te 2% više nekomercijalnih noćenja nego 2019. godini.

U razdoblju siječanj-srpanj 2023. godine ostvareno je 1.173.600 dolazaka, što je 8% više nego 2022. te 3% više u odnosu na 2019. Noćenja je bilo gotovo 8 milijuna ili 3% više nego 2022. te 4% više kao 2019. Od toga je domaćih dolazaka bilo 205.750, a ostvarili su gotovo 2 milijuna noćenja. Stranih je bilo 968.000, a ostvarili su 6.035.030 noćenja.

U prvih sedam mjeseci 2023. najviše je dolazaka, i to 460.000 evidentirano u objektima u domaćinstvu uz 2.865.820 noćenja, što je jednako istom razdoblju 2021. godine te 3% više nego 2019.

Nakon iznimno uspješne 2022. godine kada su bilježeni dvoznamenkasti porasti, kampovi su ostvarili 226.350 dolazaka i 1.306.550 noćenja, što je 1% više nego lani te 12% više nego 2019.

Hotelski segment još nije dosegao rezultate 2019. godini, pa je tako u hotelima bilo 226.350 dolazaka i 723.900 noćenja, što je 13% više nego 2022. no 6% manje nego 2019.

U nautici je bilo 62.100 dolazaka i 390.840 noćenja, što je 1% manje nego 2022. te 10% više nego 2019. 

U nekomercijalnom smještaju je zabilježeno 103.700 dolazaka i 2.183.630 noćenja ili 7% više nego 2022. te 4% manje nego 2019.

Što se tiče dolazaka stranih gostiju u razdoblju siječanj – srpanj 2023. godine, najviše je bilo dolazaka iz Njemačke 163.000 i 1.192.300 noćenja, što je isto kao lani. Slijedi Slovenija sa 145.400 dolaska i 1.165.300 noćenja ili 1% više, Češka 81.000 dolazaka i 581.600 noćenja ili 7% manje, Poljska 90.800 dolaska i 567.100 noćenja što je povećanje od 6%, Austrija 75.000 dolazaka i 445.600 noćenja ili 2% više. Slovačka je pala na 6. mjesto s 60.500 dolazaka i 423.300 noćenja ili 4% manje, Mađarska 55.800 dolaska i 323.400 noćenja ili 13% više, a BiH 23.800 dolazaka i 149.500 noćenja ili 11% više. Nizozemska je ostvarila 25.500 dolazaka i 130.300 noćenje ili 2% manje, a Ujedinjena Kraljevina 24.300 dolaska i 117500 noćenja ili 1% manje. Još je jedino Italija ostvarila preko 100.000 noćenja i to 109.200 noćenja ili 11% više uz 25.100 dolazaka.  

Treba istaknuti da među nabrojanim tržištima jedino BiH, Nizozemska i Italija nisu dostigle rezultat iz 2019. godine. Sve ostale zemlje su ga premašile, Češka za 13%, a Poljska čak 22% više noćenja nego 2019.

Povodom dobrih rezultata ostvarenih u prvih sedam mjeseci 2023. godine direktorica Mihaela Kadija je izjavila:

„Više smo nego zadovoljni ostvarenim rezultatima u Zadarskoj županiji u prvih sedam mjeseci, posebno stoga što vidimo povratak prve cijele turističke godine nakon pandemije. Dostigli smo rezultate iz rekordne 2019. godine, u nekim segmentima i prestigli. Kako je Zadarska županija u kolovozu prošle godine ostvarila iznimne turističke rezultate, do kraja ovog mjeseca očekujemo otprilike isti turistički rezultat kao prošle godine kad su svi raspoloživi komercijalni kapaciteti bili popunjeni. Podsezonu koja nam tek treba uslijediti iščekujemo s nadom u nastavak dobrih rezultata.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu