Hrvatska
Opasni stanovnici u Jadranu: Donosimo popis životinja kojih se treba kloniti
Od velike bijele psine preko meduza i raža pa do vatrenog crva – u Jadranskom moru živi niz životinja koje mogu biti opasne i trebali biste biti oprezni kada dođete u susret s njima.
Dr. sc. Neven Iveša, dipl. ing. biologije sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, za N1 je naveo s kojim se opasnim vrstama najčešće možemo susreti ako ljetujemo na Jadranu.
“Opasni organizmi koji obitavaju u Jadranu mogu se svrstati u nekoliko kategorija: organizmi koji posjeduju otrovne bodlje poput riba iz skupine paukovki i bodeljki, ribe koje posjeduju nazubljene i otrovne bodlje na bazi repa (golubovke i žutuge), ribe čiji je ugriz bolan (murine i ugori), ribe s krvnim toksinima (jeguljke) te ribe koje u visceralnoj šupljini nakupljaju iznimno opasan tetradotoksin kao npr. srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus)”, objasnio je Iveša za N1.
Otrovni paun u Jadranu
Navodi da su ove posljednje iznimno rijetke u Jadranskom moru i obično obitavaju u tropskim morima.
“Osim njih, u Jadranu je detektirana i jedna vrsta ribe pauna (Pterois miles) koja ima vrlo otrovne bodlje te kao i većina novih vrsta najčešće se pronalaze na području istočnog Sredozemlja, a na Jadranu, na njegovom jugu”, dodao je.
Iveša je naveo još nekoliko životinja s kojima se možemo susresti u Jadranu, a koje mogu biti opasne. “Osim navedenih skupina, među predstavnicima skupine želatinoznog planktona postoje opasne vrste, odnosno meduzoidni oblici nekih žarnjaka iz razreda režnjaka i obrubnjaka. Među njima valja istaknuti vrstu morsku mjesečinu (Pelagia noctiluca) čije su jedinke već sada zabilježene na južnom Jadranu i kompas meduzu (Chrysaora hysoscella) koja je detektirana na sjeveru Jadrana.
Realno gledajući, svi žarnjaci predstavljaju opasnost za kupače budući da posjeduju žarne stanice koje im koriste za lov i obranu. U tom pogledu i neki koralji kao npr. relativno česta vrsta kao što je smeđa vlasulja (Anemonia viridis) mogu izazvati neugodne opekline na koži”, ističe Iveša u razgovoru za N1.
Napominje da u našem moru ima i morskih pasa, uključujući i veliku bijelu psinu koja je opasna, ali je iznimno rijetka. No, susreti kupača na Jadranu i morskih pasa su jako rijetki.
“Među opasnim vrstama postoje i one koje su zakonom zaštićene kao npr. žutuga (Dasyatis pastinaca) te većina većih pelagičnih morskih pasa kao npr. pas modrulj (Prionace glauca) i pas kučak (Isurus oxyrinchus) koji zajedno pripadaju skupini općenito ugroženih riba hrskavičnjača”, navodi Iveša.
Naglašava da je bitno dobro se informirati o načinu rukovanja i susretu s pojedinim vrstama, konzumaciji njihova mesa i slično. “Čak i bezazleni školjkaši mogu biti iznimno opasni za ljudsko zdravlje ako se konzumiraju iz područja koja su opterećena zagađenjem kao i ježinci koji svojim bodljama mogu izazvati neugodna mehanička oštećenja tkiva i sekundarne infekcije.”
‘Ne diraj me, ne diram te’
S druge strane, mag. biologije Zrinka Jakl, voditeljica Programa zaštite prirode u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, naglašava da su male šanse da ćete nastradati od neke morske životinje.
“Životinje s kojima je susret nešto češći i s kojima treba biti oprezan su meduze, vlasulje, vatreni crv, riba pauk, škarpina, raža, golub. Niti jedna od ovih životinja ne napada čovjeka, već su opasne isključivo zbog njihovih mehanizama za obranu. U prirodi vrijedi pravilo ‘ne diram te, ne diraj me’. Čak i murina koja ima opasan izgled i otrovan ugriz nikada ne napada prva, i možete mirno roniti kraj nje ako ju ne uznemiravate. Pazite da ne nagazite na morskog ježa i izbjegavajte meduze i sigurni ste na odmoru”, savjetuje Jakl.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja također naglašavaju da su neugodnosti ili ozljede ljudi najčešće posljedica samoobrane životinja ako nisu uspjele ili ne mogu pobjeći od njima opasne situacije, ili su dezorijentirane i neuobičajenog ponašanja zbog bolesti, starosti i dr.
“Primjerice, ako se murina osjeti ugroženom ona može ugristi, a ugriz murine može uzrokovati bolnu ranu koja dugo zacjeljuje. Stoga je prilikom ronjenja potrebno izbjeći njeno uznemiravanje. Potreban je oprez i prilikom susreta s nekim drugim vrstama riba, primjerice s vrstama škrpinki, goluba i žutuga, koje imaju otrovne bodlje te ubodi ovih riba uzrokuju bol i neugodu. Među njima je i strogo zaštićena vrsta žutuga (Dasyatis pastinaca). Bodlje u perajama i na škržnim poklopcima imaju i paukovke koje najčešće borave na pješčanom dnu, zbog čega je potrebno izbjegavati kontakt s tim vrstama te oprezno hodati po pješčanom dnu.
Ježinci se najčešće nalaze na stijenama u plitkim dijelovima mora te prilikom hodanja po stijenama ili plivanja uz njih treba biti oprezan kako bi se izbjegao kontakt s njihovim bodljama koje mogu uzrokovati ozljede. Igličasti ježinac (Centrostephanus longispinus) je strogo zaštićena vrsta, no s obzirom da najčešće obitava u dubljim dijelovima mora, vjerojatnost susreta s tom vrstom je mala. Kontakt s lovkama nekih vrsta meduza i vlasulja može uzrokovati crvenilo, pečenje, bol ili oteklinu na koži. Sve su to situacije koje se mogu izbjeći pravilnim i odgovornim ponašanjem u prirodi”, zaključuju iz Ministarstva.
Treba još dodati da neke vrste nisu opasne za ljude, ali mogu imati izuzetno negativan utjecaj na priodu. “Takav je npr. invazivni rebraš morski orah Mnemyopsis leydi koji je unesen u europska mora iz meksičkog zaljeva balastnim vodama. Iako za čovjeka potpuno bezopasna vrsta, štete koje uzrokuje u ribarstvu su enormne. U Jadranu, njegovom najsjevernijem dijelu postao je stalna invazivna vrsta koja se periodično (ljeti i na jesen) pojavljuje u enormnim količinama te kako se hrani istom hranom kao i sitna pelagična riba, negativno utječe na njihovu brojnost, veličinu i rasprostranjenost”, ističe Iveša.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




