Koja temperatura je previsoka za ljude? To pitanje dobilo je svoj odgovor u nedavnom izvješću profesora Lewisa Halseya i njegovog tima sa sveučilišta u Roehamptonu u Velikoj Britaniji.

Svojim istraživanjem tim je došao do kritične gornje granice, prenosi IFL Science.

Točka u kojoj stvari postaju opasne kada govorimo do ljudskoj toleranciji vrućine nalazi se na 40 do 50 stupnjeva Celzijusa. Glavni razlog za tu granicu je stopa metabolizma u mirovanju koja, kako su otkrili Halsey i njegovi kolege, može biti viša kada su ljudi izloženi vrlo vrućim uvjetima.

“Mnogo posla je već obavljeno po pitanju spektra temperatura na kojima različite životinjske vrste žive po pitanju minimalne stope metabolizma u mirovanju i samim time niske potrošnje energije,” otkrio je Halsey u izjavi. “Zanimljivo je da postoji mnogo manje informacija na tu temu što se tiče ljudi.

Shvaćanje koje temperature su previsoke za ljude ključno je za osiguravanje sigurnih radnih uvjeta, a to će vjerojatno postati teže u budućnosti, pošto je ovog tjedna objavljeno da je Zemlja upravo dosegla najviše prosječne globalne temperature otkad postoje mjerenja. Taj rekord srušen je dva puta u tri dana, što je poprilično ambiciozno.

Globalna temperatura dosegla je prosječnih 17.18 stupnjeva Celzijusa, što ne zvuči tako strašno, no prethodni rekord iznosio je 17.01 stupnjeva, a to je trend koji nitko ne želi vidjeti. Stvarnost iza tih statistika je sljedeća: temperature su značajno skočile u regijama na jugu SAD-a i u Kini, a na sjeveru Afrike dosegle su 50 stupnjeva Celzijusa, a upravo to je trenutak, kažu Halsey i njegovi kolege, gdje nastaju problemi.

Moguće je da će se situacija još pogoršati.

“Izgledno je da će srpanj biti najtopliji u povijesti, a ovo ‘u povijesti’ znači od perioda od prije nekih 120.000 godina,” kaže dr. Karsten Haustein, istraživač atmosferske radijacije na sveučilištu Leipzig.

Traju dodatna istraživanja kako bi se bolje shvatilo zašto više temperature mogu rezultirati porastom potrošnje metaboličke energije, no Halsey i njegov tim također će istražiti kako uvjeti iznad gornje kritične granice mogu utjecati na zdravlje srca u različitim dobnim skupinama i fizičkom formom.

“Otkrili smo značajne promjene u reakciji funkcije srca na toplinu u različitim kategorijama ljudi, a posljednja u nizu je razlika u spolu,” kaže on. “U prosjeku, muškarci i žene pokazuju neke ključne razlike u reakciji kardiovaskularnog sustava na toplinu.”

“Ovo istraživanje daje nam ključno znanje o tome kako reagiramo na okolinu koja nije optimalna i koliko se pojam ‘optimalnog’ razlikuje između ljudi s različitim karakteristikama,” dodaje.