Hrvatska
eVISITOR: U LIPNJU 15 MILIJUNA NOĆENJA! Hrvatski turizam u prvom polugodištu ostvario rast od 10 posto u noćenjima
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja lipnja, odnosno tijekom prvih šest mjeseci ostvareno više od 6,7 milijuna dolazaka i preko 27,3 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 16 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima, odnosno rast od 4 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
„Hrvatski je turizam tijekom prvih šest mjeseci ostvario pozitivan i vrlo dobar rezultat, kako u odnosu na lani, tako i u odnosu na prvih šest mjeseci rekordne 2019. godine. Uz odličan svibanj u kojem smo ostvarili rast od 30 posto u odnosu na lani te lipanj u kojem smo uspješno izjednačili lanjski rezultat, sada se nalazimo na početku srpnja i špice sezone tijekom koje će dnevne brojke turista kontinuirano rasti. Na našim emitivnim tržištima u tijeku su promotivne aktivnosti za ljetni dio godine i to posebno na tržištu Njemačke, Italije, Poljske i SAD-a, te kampanje za posezonu u kojoj očekujemo rast turističkog prometa u odnosu na lani“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano po županijama, tijekom prvih šest mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (8,5 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (4,7 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Kvarneru (4,5 milijuna noćenja, +6% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (3 milijuna noćenja, +8% u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (2,5 milijuna noćenja, +20% u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (1,3 milijuna noćenja, +1,5% u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (727 tisuća noćenja, +14% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,1 milijun noćenja što je 20% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od milijun noćenja što je 20% više nego lani.
„Vjerujem da turističkim pokazateljima za prvu polovicu ove godine svi možemo biti zadovoljni. Izvrsne rezultate turističkog prometa, koji je iznad razine istog razdoblja 2019. godine prate i rekordni financijski pokazatelji. Prema podacima HNB-a, prihodi od stranih turista za prvo tromjesečje 2023. godine iznosili su 672 milijuna eura što u odnosu na do sada referentna prva tri mjeseca 2022. godine, predstavlja povećanje od 38 %, odnosno prihode veće za 186 milijuna eura. Svi ovi podaci ukazuju da smo na dobrom putu, da je iza nas jedna od najboljih predsezona hrvatskog turizma te da je unatoč izazovnom razdoblju turistički sektor, zahvaljujući između ostalog i izdašnim mjerama Vlade RH, ostao stabilan. Vlada je sa svoje strane, i u doba pandemije, kada je fokus bio na očuvanju radnih mjesta i zaštiti turista i zaposlenika u sektoru, ali i za vrijeme ove recentne krize s energentima, učinila sve da se olakša rad poduzetnika, kao i da se očuva standard hrvatskih građana. Naš strateški cilj je razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, a kruna te reforme upravljanja novi je Zakon o turizmu kojim ćemo po prvi puta svim destinacijama omogućiti alate za razvoj održivog i konkurentnog turizma“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih šest mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih šest mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (6,4 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Hrvatske (3,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Austrije (2,6 milijuna noćenja, +6% u odnosu na 2022.), Slovenije (2,4 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.), Poljske (1,5 milijuna noćenja, +13% u odnosu na 2022.) te UK-a (1,2 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.).
U lipnju ostvareno 2,9 milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja
Prema podacima sustava eVisitor, u lipnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 2,9 milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja,što u odnosu na lani predstavlja rast od 2 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata ako govorimo o lipnju 2019.
Pritom je u lipnju u jadranskim županijama ostvareno 2,7 milijuna dolazaka i 14,5 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 1 posto, u Zagrebu je pritom ostvareno 122 tisuće dolazaka (+22% u odnosu na lani) i 235 tisuća noćenja (+13% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 128 tisuća dolazaka (+6% u odnosu na lani) i 247 tisuća noćenja (+7% u odnosu na lani).
Najviše noćenja u lipnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (3,9 milijuna noćenja), Hrvatske (1,4 milijuna noćenja), Austrije (1,4 milijuna noćenja), Slovenije (1,4 milijuna noćenja), Poljske (1 milijun noćenja) te Češke (848 tisuća noćenja).
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




