ZADAR / ŽUPANIJA
ŽENA U SVETOM PISMU / Fra Andrija Bilokapić: “Nažalost, imam dojam da danas žene u Crkvi nemaju mjesto koje imaju u Evanđelju”
Fra Andrija Bilokapić, član Franjevačke provincije sv. Jeronima djelatan u župi Presvetog Srca Isusova u Zadru, opisao je poimanje žene temeljem primjera u Svetom Pismu, u srijedu, 17. svibnja u crkvi sv. Frane u Zadru.
Fra Andrija je o toj temi održao duhovni nagovor na predstavljanju knjige ‘Smiljana Rendić – zlatno pero hrvatskog novinarstva’ autorice dr. sc. Silvane Burilović Crnov.
„Puni čovjek je jednina, muškarac i žena – tako stoji na prvoj stranici Biblije: Stvori Bog čovjeka, muško i žensko stvori ih. Temeljem čitanja Božje riječi čovjek je jednina, muško i žensko. Muškarac i žena su suputnici, suradnici. Muškarac i žena su nadopuna jedno drugome“ rekao je fra Andrija, podsjetivši da su Izrael i Crkva često uspoređivani sa ženom te da Gospodin govori u slici žene. Bog i o sebi govori u slici žene: ‘Može li žena zaboraviti svoje dijete? Ako koja zaboravi, ja tebe zaboraviti neću‘.
„To su činjenice. Bog stvara od manje savršenoga prema savršenijem. Posljednja je stvorena žena. Sâmo ime riječi žena – Eva, na hebrejskom Hava, ima korijen u riječi Jahve. Ime Adam lako prevedemo riječju zemljan. A Jahve je neprevedivo ime. I žena ima korijen u riječi Jahve – Hava (Hawwah). Jahve se može tumačiti u značenju Tamo sam gdje si ti. Mislim da riječi Tamo sam gdje si ti jako dobro izriču ženu. Tamo samo gdje si ti, mužu moj. Tamo sam gdje ste vi, djeco moja. Tamo sam gdje ste vi, prijatelji. Vaša radost je moja radost“ rekao je fra Andrija.
Bilokapić je istaknuo obdarenost žene i u stvarnosti da „žena u sebi nosi onoga koga sluša i nosi one kojima govori. Npr., kad Isus govori, žene u sebi nose Isusa, ali nose i slušatelja. Žena je spremna čuti i djelovati, riječ pretvoriti u čin, riječi dati tijelo – to je osnovna značajka Marije i drugih žena u Bibliji“, rekao je fra Andrija, istaknuvši da je Gospa najuzoritija službenica Riječi.
„Žena, Marija, vidi potrebu, kaže, Vina nemaju. Lidija prihvaća što Pavao govori, prihvaća krštenje i kaže: ‘Ako smatrate da sam vjerna Gospodinu, uđite u moj dom i ostanite u njemu’. Primila je navjestitelje evanđelja u svoj dom, a prije toga primila ih je u svoje srce. To je ono kad žena prima drugoga. Žena zna biti jako privržena i zna služiti. Svoju privrženost pretvara u služenje“ naglasio je fra Andrija.
Propovjednik je podsjetio i da su žene jedine ostale pod križem kad je Isus bio razapet na Golgoti. „Što Isus ide dalje u navještaju, to je red za njim manji. Na kraju ostaju samo žene i Ivan koji se također ide zaključati. To su evanđeoske činjenice, to su činjenice Novoga zavjeta“ rekao je fra Andrija.
U Djelima apostolskim piše da je u gornjoj sobi bila Majka Gospodinova. „Marija je više od apostola. Marija je kuma na krizmi apostola. A kum može biti osoba koja ima iskustvo. Žene u Novom zavjetu imaju naglašeno karizmatski dar, a muškarci imaju hijerarhijski dar i pravnu moć“ rekao je fra Andrija, dodavši da nije isključivo da su žene samo karizmatičarke, a muškarci samo članovi hijerarhije. I među muškarcima ima karizmatika, a među ženama onih koje mogu obavljati i službe u Crkvi.
„Je li moguće misliti hijerarhiju ili hijerarhijsku službu Petra, apostola i svih muškaraca u Crkvi, bez karizmatskog dara Gospe i bez karizmatskog dara Magdalene? To su dva temelja u Novom zavjetu, dvije žene: na početku Novog zavjeta Marija – utjelovljenje Gospodina, a pri kraju Magdalena koja je navijestila Uskrs Isusa Krista. Svi su se sakrili, a Magdalena ide na Isusov grob. Ide svojom intuicijom, ide vjerom, ide zato što je žena.
Dakle, kad se spoje karizmatski dar u Crkvi i hijerarhijski dar, to je cjelina. Jer karizma će se lako rasplinuti bez hijerarhije, a hijerarhija nema što dati bez karizme“ poručio je fra Andrija.
Žene u Crkvi su i suputnice. „Što bi Novi zavjet bez Samarijanke, Marije, Marte, Lidije i mnogih drugih žena? Samo se izvana čini da žene u Crkvi, ili u Novom zavjetu, imaju malu ulogu. Žene imaju zaista važnu ulogu. One su živjele svoju običnost, ali su zaista nosile život“ istaknuo je fra Andrija, podsjetivši da je za Mariju rečeno da je milosti puna, keharitomene.
„U Gospi je charis, u njoj je milost. To je ono izvorno. Crkva želi biti karizmatska – da bude Božja nježnost, Božje djelovanje poput Marije i drugih žena. One su zaista pronositeljice milosti“ poručio je fra Andrija.
Naglasio je i da se uz žene Novoga zavjeta ne vežu neka ‘zanimljiva’ čudesa, za razliku od čudesa koja se spominju uz apostole.
„Apostoli su činili čudesa slična Isusu zbog kojih su ljudi hrlili Isusu, a Isus tim čudesima nije davao neko veliko značenje. Branio je i da se o tome govori. Neka čudesa i nisu dovela do vjere. Žene su prve nositeljice i pronositeljice duha i Radosne vijesti. Prve djeliteljice Duha Svetoga su Marija i Elizabeta, Isus i Ivan. To je karizmatsko prenošenje duha. Vrlo važno je sakramentalno, ali karizmatsko prenošenje duha zaista se zbivalo kod mnogih svetica u Crkvi. Žene su nositeljice Radosne vijesti i duha“ istaknuo je fra Andrija.
Naveo je primjer da se čini kako u obitelji otac ima dominaciju, ali na kraju, ipak, kad čovjek govori iz dna duše, kaže Majko moja.
Fra Andrija je rekao da opisu osobina biblijske žene odgovara i novinarka Smiljana Rendić. Bilokapić je poznavao urednike Glasa Koncila u njeno vrijeme kad je pisala za Glas Koncila. Opisao je susret s don Živkom Kustićem, koji je na studiju teologije i drugom studiju kojeg je pohađao imao odlične ocjene iz svih kolegija.
„Živko Kustić mi je rekao: ‘Kad je Smiljana došla u Glas Koncila sa svojim pseudonimom Berith, potpisivala se kao Smiljana Berith, nitko od nas u uredništvu Glasa Koncila nije znao što to znači. Pitao sam teologe, nisu znali’. A uz ime Jahve, uz objavu u osobi Isusa Krista, berith je temeljna riječ, a znači savez. To je znala Smiljana Berith. Zato sam ja sve do nedavno smatrao da je ona Židovka, jer je jako dobro poznavala židovstvo“ rekao je Bilokapić.
Fra Andrija je izrazio priznanje autorici knjige dr. Crnov, rekavši da i „Silvana ima karizmatsku crtu“. Naime, misao fra Andrije uvelike je odredio dr. sc fra Marijan Mandac (1939.-2023.), između ostaloga, prevoditelj 28 knjiga crkvenih otaca i autor knjige o sv. Jeronimu. Izražavajući priznanje svima koji su uređivali liturgijske knjige i prevodili Bibliju, fra Andrija smatra da je Mandac najviše obogatio kršćansku literaturu na hrvatskom jeziku, a da ga hijerarhija Crkve nije prepoznala. Burilović Crnov ga je prepoznala, vodila je s njim televizijski razgovor 2010., rekao je Bilokapić.
„Nažalost, imam dojam da danas žene u Crkvi nemaju mjesto koje imaju u Evanđelju. I tu nam je raditi da žene zaista otkriju svoju čudesnost, svoje dostojanstvo; da se ne daju raščovječiti, raz-ženstveniti od demona moći i od demona vlasti. Muškarci i žene imaju jednako dostojanstvo“ poručio je fra Andrija, potaknuvši da se ženama „da mjesto koje imaju u Bibliji, nadasve u Novom zavjetu, mjesto koje imaju u otajstvu Isusa Krista“.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Na linku pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: NOVO RUHO PEDIJATRIJE



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




