ZADAR / ŽUPANIJA
KONFERENCIJA NA SVEUČILIŠTU: Norveška iskustva u uzgoju lososa mogu se prenijeti na uzgoj riba u zadarskom akvatoriju
Na Sveučilištu u Zadru danas su s radom počeli radionica i konferencija “COoperation for the ADVancement of Aquaculture in Norway and Croatia – COADVANCe”, koju zajednički organiziraju Sveučilište u Zadru i Arktičko Sveučilište u Norveškoj (UiT), a cilj im je obraditi teme vezane uz izazove u razvoju održive akvakulture. Fokus će biti na smanjenju utjecaja akvakulture na okoliš, prevenciji bolesti i poboljšanju dobrobiti riba te integriranom upravljanju obalnim područjem.
Na otvaranju u Svečanoj dvorani sudionike su pozdravili zamjenica veleposlanika Kraljevine Norveške Homma Latif, prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić i pročelnik UO za more i turizam Zadarske županije Krešimir Laštro. Pročelnik Penezić zahvalio im je na dolasku u Zadar i prilici da lokalni dionici čuju nešto o iskustvima najrazvijenije zemlje u području ribarstva i uzgoja ribe.
– Osim dobrobiti koje radionica pruža svim polaznicima kroz izlaganja brojnih stručnjaka iz cijeloga svijeta, postoje i suptilnije, teže definirane, ali zato nešto dublje koristi koje proizlaze iz društvene interakcije s kolegama uživo, s čime se ni jedna druga interakcija ne može mjeriti. Siguran sam da će projekt COADVANCe stvoriti čvrst okvir za buduću dugoročnu suradnju između Hrvatske i Norveške u cilju postizanja održivog rasta akvakulture kao jedne od vodećih i najbrže rastućih industrija u svijetu. Suradnja s Norveškom je svakim danom sve jača i nadam se da će se takav razvoj suradnje nastaviti iu narednim godinama, rekao je Penezić.
Jedna od svrha projekta je utvrditi kako Hrvatska i Norveška mogu doprinijeti povećanju kapaciteta održive akvakulture, učeći iz svojih zajedničkih iskustava, implementirajući nove inovativne i pametne tehnologije i ideje te unapređujući plave vještine u obje zemlje.
– Ovo je prva aktivnost projekta u kojoj će stručnjaci iz Hrvatske i Norveške razmijeniti iskustva i dati nove ideje za unaprjeđenje akvakulture u Hrvatskoj i općenito. Norveška je svjetski lider u proizvodnji lososa, mi uzgajamo vrste karakteristične za Mediteran, ali njihova tehnologija se može kod nas primijeniti kako bi došlo do povećanja proizvodnje u Hrvatskoj. Spremni smo učiti nove tehnologije i primijeniti ih u našoj akvakulturi, rekao je izv. prof. dr. sc. Ivan Župan s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Zbog velike potražnje za hranom iz mora pritisak na akvakulturu je sve veći, iako se bolje prilagodila nego animalna proizvodnja.
– Neke pogreške koje su se u početku radile danas se izbjegavaju te se proizvodi na održivi način. U akvakulturi imamo mnogo „pametne tehnologije“, bilo da se radi o praćenju zdravstvenog stanja morskih proizvoda, stanja okoliša, automatizaciji, efikasnijoj proizvodnji i odgovornom korištenju resursa. Zadarska županija proizvodi preko 70 posto ribe u Hrvatskoj, u tu industriju uključeno je mnogo ljudi i izvan proizvodnje što znači da ju moramo zadržati, rekao je Župan
Prof. Bjørn-Steinar Sæther iznio je iskustva uz uzgoja atlantskog lososa u Norveškoj i otkrio razloge zašto je on primjer uspjeha na svjetskoj razini. Ova vrsta nije odabrana slučajno, već se zbog velikih jajašaca, jednostavne proizvodnje mlađi i početnog hranjenja mladih jedinki, procijenilo da će iskoristivost biti najveća. Jednostavan uzgoj značajan je zbog niskih troškova u ranoj dobi ribe, a zagađenje se kontrolira mehaničkim i biološkim filterima te drugim postupcima koji su razvijeni tijekom godina uzgoja. Naravno, pogodovale su im i struje i toplina (hladnoća) mora u norveškim fjordovima.
Nakon izlaganja uslijedila su brojna pitanja, a u poslijepodnevnom programu bio je posjet mrjestilištu Cromarisa u Ninu, a sutra će sudionici praktični dio programa proći u Telašćici.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





