Savez udruga Klubtura u suradnji s članovima zadarske Platforme Scena, Udrugom za umjetnost i kulturu Punktum, Kino Zonom, te Kurzivom – Platformom za pitanja kulture, medija i društva organizira 16. Clubture Forum u Zadru od 5. do 7. 10. 2023. 

Program Foruma obuhvatit će diskurzivni, radionički i umjetnički sadržaj te će u trodnevnom događanju sudionici Foruma imati priliku za druženje, edukaciju i razgovor o aktualnim temama vezanim za nezavisnu kulturu i društvo.

Od programa izdvajamo: 

Četvrtak, 5.10.

17.30h Javna tribina –  Zajednica (bez) suvremene umjetnosti, kulture i mladih // Kneževa palača

Zadar nikada nije imao tradicionalni centar za kulturu, no u njemu su postojali prostori koji su funkcionirali kao mjesta okupljanja zajednice, gdje su se stvarala i producirala događanja u različitim umjetničkim područjima, gdje su se u aktivnosti kao korisnici i proizvođači mogli uključiti svi zainteresirani. Zadar je u tim prostorima već imao društveno-kulturne centre, koje tek danas prepoznajemo pod tim nazivom, a iza njih je stajala snažna nezavisna kulturna scena. Gdje su ti prostori i gdje je ta scena danas? Povodom objave studije “Kultura (bez) zajednice: Prema društveno-kulturnom centru u Zadru” (2022) s autorima studije, akterima scene i predstavnicima Grada razgovaramo o potrebama i izazovima zadarske nezavisne kulturne scene.

Sudjeluju: Juraj Aras – umjetnička organizacija Teatro Verrdi, Dina Bušić – pročelnica Odjela za kulturu i šport, Ante Ćurković – pročelnik Ureda gradonačelnika, Krešimir Krolo – izvanredni profesor na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, Željka Tonković – izvanredna profesorica na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, Mario Županović – Platforma Scena.

Moderatorica: Matija Mrakovčić – novinarka portala kulturpunkt.hr

Petak, 6.10.

10.00h Radionica jačanja partnerstava – umrežavanje // Knjigozemska

Radionica je usmjerena predstavnicima Clubture članica i predstavnicima organizacija nezavisne kulture te kulturnim akterima iz Zadra s ciljem međusobnog upoznavanja, te otvaranja novih prilika za međusobnu suradnju.

16.00h Predstavljanje poziva za Clubture-HR Programsku razmjenu i suradnju u 2024. // Knjigozemska

Clubture-HR: Programska razmjena i suradnja temeljni je program Saveza udruga Klubtura kroz koji organizacije nezavisne kulture razmjenjuju sadržaje ili zajednički realiziraju nove partnerske projekte. Ususret otvaranju novog poziva za prijavu prijedloga projekata programske razmjene i suradnje koordinatorica programa predstavit će program i uvjete poziva svima onima koji bi željeli prijaviti svoj projekt na idućem pozivu.

20.00h Projekcija dokumentarnog filma Mekani brodovi (r. Željko Zorica – Šiš, 2022. 88′, produkcija: Studio Artless) i razgovor nakon projekcije // Kneževa palača

Mekani brodovi su dokumentarni film o kazališnoj grupi Kugla glumište koja je bila najvažnija avangardna kazališna, multimedijalna i interdisciplinarna umjetnička skupina u Hrvatskoj i SFRJ od sredine sedamdesetih i početkom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća.

Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem će sudjelovati član Kugla glumišta, dobitnik nagrade Europske filmske akademije Zlatko Burić Kićo, producentica filma Ana Janjatović-Zorica i Mario Županović iz Kino Zone Zadar.

Subota, 7.10

17.00h Projekcije kratkih inkluzivnih filmova // Knjigozemska

Udruga Spirit iz Rijeke prikazat će kratke inkluzivne filmove s međunarodnog filmskog festivala Uhvati Film te kratke inkluzivne filmove iz vlastite produkcije: Tajni agent 010: Ni vremena za umirat (Spirit, 2021. 20´)

Tajni agent 010: Igre sudbine (Spirit, 2022. 25´) 

Tajni agent 010 duhovit je parodijski špijunski noir serijal kratkih filmova u kojem glavne uloge nose 4 mlade osobe s invaliditetom.

22.00h Glazbeni program // Nigdjezemska

VOADO – Akustični one man band, Pop Rock Funk s masu energije. Live izvedba debi albuma “Terra Madre” na engleskom te svježeg materijala na “domaćem” jeziku. Pored solo nastupa VOADO je također i član bendova From Another Mother, te Đutko i Plodovi zemlje.

DJ MAGGY RIP – Njen stil je nepredvidljiv, no plesan i zanosan techno/electro/breakbeat.

Cjelokupni program 16. Clubture Foruma dostupan je na linku i FB eventu. Više o programu Clubture Foruma nalazi se ovdje.

Program Clubture Foruma financijski podupiru: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva.

Književnica i kolumnistica Ivana Bodrožić gostovala je u Pressingu.

U Italiji je nedavno objavljen prijevod njenog zadnjeg romana “Sinovi, kćeri”, a osim dobrih kritika Bodrožićin roman je ušao među sedam finalista za međunarodnu književnu nagradu “Premio Rapallo”.

“Naći se u takvoj konkurenciji, stvarno sam sretna. Nadam se da će ta knjiga doprijeti do što više ljudi. Što se tiče nagrade, ja sam je već dobila”, kaže Bodrožić misleći na to da se u konkurenciji nalazi i dobitnica Nobelove nagrade.

Bodrožić, poznata po svojim feminističkim stajalištima, osvrnula se na takozvani raskol među feministicama po pitanju transrodnih žena. Dio ih potpuno podržava, a drugi dio smatra da ugrožavaju teško stečena prava žena. “Mogu donekle razumjeti argumente obje strane, ali bih uvijek dala prednost osobama koje jesu u toj situaciji – imaju najviše prava tražiti da im se prizna njihov identitet na temelju onoga što oni osjećaju.”

Bodrožić se osvrnula i na raspravu koja se povela nakon panela s festivala književnosti vRIsak. Jedan narativ je bio da je bio prisutan seksizma i mizoginija, a drugi da je to pokušaj, sve prisutnije, cancel kulture.

“Vrijeme se promijenilo i neki to sad počinju osjećati na vlastitoj koži. Kao što više nije prihvaljtivo raditi šale na račun ljudi koji su homoseksualni ili na račun druge rease, tako nije više prihvatljivo ponašati se na određeni način prema ženama u javnosti, pa ni privatno. Mislim da je problem kod naših muških kolega, autora, da nisu niti svjesni da daju seksitičke komentare i da su mizogini.”

“Nitko od njih neće reći da mrzi žene ili da bi žene trebale znati gdje im mjesto. Mi očekujemo kada upremo uprstom u nekakav seksizam, neki strašni skanadlozni komentar o ženama, ali toga više nema. Taj seksizam i mačizam se prenosi kapilarno, vrlo suptilnim načinima”, poručuje Bodrožić.

Kao primjer, Bodrožić je spomenula kako su je često na promocijama, kad su joj djeca bila manja, pitali tko joj čuva djecu.

Bodrožić je navela nekoliko hrvatskih nagrada književnosti u kojima muškarci puno češće dobivaju nagrade, iako hrvatske autorice veoma dobro prolaze u inozemstvu.

“Danas su naše autorice mahom, pa čak nekad i prevođenije vani i poznatije.”

“Ako ste mlada autorica vrlo često doživljavate, ako vas stariji kolege prepoznaju i proguraju, očekuju da ćete im vječno biti zahvalne. Ako se slučajno emancipirate od njihovih ideja i njihovih preporuka to je nešto što bih ja nazvala kulturom cancela.”

“Nikad nisam čula za slučaj da je neka autorica ili novinarka ili izdavačica se jednako tako ponašala prema kolegama i tražila neke velike zahvale i nešto zauzvrat na račun toga što je otkrila mladog pisca”, dodaje.

Bodrožić smatra da u Hrvatskoj nema tipične cancel kulture.

“Nije kultura otkazivanja to ako ste vi napričali koje kakve budalaštine, nekoga uvrijedili i obraćali se njoj s patronizirajuće pozicije pa onda trpite. To je javni prostor u kojem vi sudjelujete i onda samim time preuzimate odgovornost”, objašnjava.

Osvrnula se i na nedavni slučaj iz Ljubuškog, gdje je bivši rukometaš zlostavljao suprugu, pa su joj mnogi sugrađani prigovorili jer je odlučila javno o tome progovoriti.

“To je strašno, sramotno i ne znam koji bih izraz iskoristila da to dovoljno naglasim, ali nažalost to nije ništa novo. I nažalost to često vidimo i na mikrorazinama. Od nas se uvijek nekako očekuje da ne provociramo, da se ta sramota, koju bi zapravo trebao nositi nasilnik, projicira na ženu. O tome treba neprestano govoriti i ukazivati na to”, poručuje Bodrožić.

Komentirajući molitelje za čednost žena Ivana Bodrožić je rekla da nije sigurna treba li ih ignorirati ili doživljavati ozbiljno. “Meni je komično da netko moli Boga i da misli kako se Bog bavi time kolika će biti duga suknja. S druge strane, ako muškarci traže da netko moli Boga da se žene oblače čednije jer ne bi mogli kontrolirati svoje nagone, onda izjednačavaju sebe sa životinjama”, rekla je.

Ovog petka, u suradnji s Clubture forumom, imat ćemo čast ugostiti dobitnika nagrade Europske filmske akademije, Zlatka Burića Kiću, povodom projekcije filma „Mekani brodovi“ o kazališnoj grupi Kugla glumište čiji je bio istaknuti član!

Mekani brodovi su dokumentarni film o kazališnoj grupi Kugla glumište koja je bila najvažnija avangardna kazališna, multimedijalna i interdisciplinarna umjetničkih skupina u Hrvatskoj i SFRJ od sredine sedamdesetih i početkom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Umjesto tradicionalnog kazališta, Kugla je zamišljala teatar kao urbani ritual i socijalnu situaciju. Narušavala je teatar kao „kocku“, u kojoj se unaprijed znalo mjesto za gledatelje, te uspostavljala teatar kao Kuglu, kao ne-dramski teatar, totalni teatar preklopljen sa životom. Grupi je bilo važno kako uspostaviti novi način organizacije rada u proizvodnji kazališta.

Jedini problem koji je Kugla oduvijek imala i nije ga uspjela razriješiti nalazio se u prijeporu: treba li se baviti teatrom kao nadopunom egzistenciji ili kao radom na egzistenciji?

U filmu sudjeluju članovi/ce Kugla glumišta, glazbenici iz Kugla benda, teatrolozi/nje, kazališni radnici i radnice, suvremenici/ce i suputnici/ce Kugla glumišta. Uz obilje glasnog zvučnog i vizualnog arhivskog materijala uz pitanje „čega se sjećam? čega se ne sjećam?“ prepliće se kronološko dokumentiranje rada tog kulturološki, umjetnički i teatarski važnog dijela nezavisne kulturne scene.

Film je jedan je od zadnjih radova intermedijalnog umjetnika Željka Zorice-Šiša (1957.-2013.), člana Kugla glumišta. Zbog prerane smrti film su dovršili Ana Janjatović-Zorica i Viktor Krasnić. Montažu potpisuje Viktor Krasnić, fotografiju Dragan Ruljančić, a sudjeluju Zlatko Burić-Kićo, DB Indoš, Anica Vlašić Anić, Naco Oster, Branko Matan, Hrvoje Grgić, Igor Šuljić, Zoran Fiolić, Neven Jurić, Krunoslav Mavar, Mladen Babić, Ante Pamuković, Goran Šuljić, Branislava Stefanović, Zlatko Sviben, Branko Brezovac, Gordana Vnuk, Višnja Rogošić, Borka Pavićević, Jovan Ćirilov, Miki Milutinović, Ivan Ladislav Galeta.

Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem će sudjelovati član Kugla glumišta, dobitnik nagrade Europske filmske akademije Zlatko Burić Kićo, producentica filma Ana Janjatović-Zorica iz Studia Artless i Mario Županović iz Kino Zone Zadar.

Film ”Mekani brodovi“ je na rasporedu u petak 06. listopada s početkom od 20 h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice po cijeni od 4 eura (30,14 kuna) mogu se kupiti na samoj lokaciji prikazivanja sat vremena prije početka prikazivanja.

*Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.

*Projekcija filma „Mekani brodovi“ održava se u partnerstvu s Clubture forumom, Studiom Artless i Koncertnim uredom Zadar.

Željko Zorica Šiš (1957. ― 2013.) bio je multimedijalni umjetnik, sudionik kultnog Kugla glumišta, scenograf, kreator lutaka, dramskih tekstova, grafički dizajner, pisac i redatelj. Na kulturnoj sceni bio je aktivan od 1976., djelujući na različitim umjetničkim poljima. Osnivač je kazališnih grupa Ulješura, Kačinsky Trupa, Uplašene žirafe te multimedijalne grupe ZZOT. Oblikovao scenografije za kazališne predstave Zlatka Svibena, Marina Carića, Branka Brezovca i druge, u Zagrebu, Rijeci, Bitoli, Beogradu, Mostaru. Pokretač predstavljanja zagrebačkih umjetnika u Kopenhagenu 1993. Pokretač Festivala prvih i osnivač umjetničke organizacije Studio Artless. Autor plakata i stripova, dugogodišnji grafički dizajner Zareza, knjiga iz ciklusa „Fantastični bestijarij“, serijala i slikovnica o svemirskom lutku Bembu, performansa iz serije Die Freundschaften i drugih umjetničkih akcija i projekata. Dobitnik je brojnih nagrada u raznim umjetničkim disciplinama (dizajn, strip, scenografija, društvene akcije).

STUDIO ARTLESS

Studio Artless osnovao je Željko Zorica 2004. godine kao umjetničku organizaciju u području likovnog, multimedijalnog, primijenjenog i filmskog stvaralaštva, s ciljem kritičkog i inovativnog promišljanja projekata, akcija i umjetničkih radova tematski vezanih uz relevantne društvene probleme. Kroz djelovanje Studija Artless Željko Zorica je ostvarivao svoj umjetnički credo: kritički angažirane umjetničke projekte koji na inventivan i zanimljiv, neuobičajeni način progovaraju o društveno-političkoj situaciji suvremene Hrvatske i svijeta. Od 2013. Studio Artless vodi sociologinja, kustosica i producentica Ana Janjatović-Zorica.