ZADAR / ŽUPANIJA
TAKE IT SLOW / Sveučilište u Zadru organiziralo edukativnu turu “Ravni kotari: gastronomija – kultura – priroda”
U petak, 31. ožujka 2023. godine, Sveučilište u Zadru organiziralo je edukativnu turu “Ravni kotari: gastronomija – kultura – priroda”. Događanje je organizirano u okviru projekta “TAKE IT SLOW”, u kojem Sveučilište u Zadru sudjeluje kao projektni partner. U okviru projekta, Sveučilište je poseban naglasak stavilo na bogatu baštinu Ravnih kotara, a prije svega gastronomsku.
Tura je započela obilaskom vinarije Škaulj, gdje su se sudionici imali priliku upoznati s vrhunskim vinima u proizvodnji vinarije Škaulj. Tura se zatim nastavila prema Zavičajnom muzeju Benkovac, koji je 2022. godine nanovo otvorio svoja vrata u revitaliziranom ruhu. Sljedeća destinacija na ruti bila je vinarija Karaba, gdje je sudionicima bio pobliže objašnjen proces proizvodnje vina i likera, kao i sorte koje se koriste u vinariji Karaba. Sudionici su posjetili i Maškovića Han, spomenik kulture nulte kategorije koji je spojio kulturno-povijesnu građevinu s vrhunskom gastronomijom. Edukativna tura završila je posjetom vidikovcu Kamenjak, gdje su sudionici uživali u prekrasnom pogledu na Park prirode Vransko jezero.
S obzirom na to da se projekt “TAKE IT SLOW” bliži svome kraju, u okviru posjete Maškovića Hanu organizirana je i konferencija za medije, prilikom koje su predstavljeni ključni rezultati projekta “TAKE IT SLOW”.
Na konferenciji za medije rezultate projekta su predstavili: izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić, doc. dr. sc. Tomislav Klarin i dr. sc. Gabrijela Vidić.
Sveučilište u Zadru imalo je značajnu ulogu u provedbi projektnih aktivnosti, među kojima se posebice ističu: organizacija niza inovativnih događanja za javnost usmjernih edukaciji o potencijalima razvoja gastro turizma na području Ravnih kotara; organizacija prekograničnih online radionica na temu pametne specijalizacije u zelenom, slow i održivom turizmu na kojima je sudjelovalo ukupno 205 sudionika; organizacija studijskog putovanja u Baskijski kulinarski centar za predstavnike projektnih partnera i njihove lokalne dionike; organizacija ciklusa radionica za edukaciju o certifikatima o ekološkoj poljoprivredi i proizvodnji, njihovim koristima i načinima na koje se oni ostvaruju na kojima je sudjelovalo ukupno 102 sudionika; osiguranje stručne pomoći u ostvarenju certifikata u ekološkoj poljoprivredi i proizvodnji za 3 lokalna OPG-a; provedba analize stanja mjesta baštine, proizvoda i usluga Ravnih kotara; razvoj metodologije i predloška za procjenu stanja i niz elemenata strateškog okvira za diverzifikaciju turističke ponude i inovaciju; pružanje stručne pomoći u definiranju 5 instrumenata politike za diverzifikaciju prekogranične turističke ponude temeljene na prirodnoj i kulturnoj baštini; razvoj sustava nadzora za okvir pametne specijalizacije; pružanje stručne pomoći u definiranju mjera testiranja za podršku inovativnim prekograničnim proizvodima i uslugama temeljenima na prirodnoj i kulturnoj baštini; izrada pametnog akcijskog plana pilot područja kao operativnog dokumenta za implementaciju strateškog okvira; provedba istraživanja s ciljem prikupljanja podataka na bazi mišljenja različitih relevantnih dionika prakse i načelnika općina Ravnih kotara o mogućnostima za razvoj turizma na području Ravnih kotara, kao i o snagama i slabostima eno-gastronomske ponude te prilikama za razvoj specifičnih turističkih proizvoda u Ravnim kotarima te pružanje stručne pomoći ostalim partnerima u provedbi vlastitih tematskih znanstvenih istraživanja.
Osim navedenih rezultata, u čijoj je realizaciji Sveučilište u Zadru imalo ključnu ulogu, u okviru projekta “TAKE IT SLOW” ostvaren je i niz drugih vrijednih postignuća, kao što su: organizacija stručne konferencije na kojoj su predstavljeni primjeri dobre prakse za održive, pametne i kulturne proizvode i usluge u jadranskom turizmu; organizacija studijskog putovanja na Baltik za predstavnike projektnih partnera kao prilike za učenje o primjerima rješenja upravljanja maritimnim prekograničnim destinacijama u skladu sa specifičnim ciljevima projekta; uspostava prekogranične platforme koja predstavlja mrežu za omogućavanje komunikacije i suradnju između dionika u privatnom, znanstvenom i javnom sektoru koji su angažirani u turizmu u prekograničnom području; izrada marketing plana/toolkit-a s primjerima dobre prakse za prekogranični destinacijski marketing; provedba istraživanja na temu baštine vezane uz gastronomiju Stona i Pelješca; provedba istraživanja na temu razine interesa i svijesti o prirodnoj i kulturnoj baštini te ulozi turizma u održivom razvoju pilot područja regije Emilia-Romagna; uspostava virtualnog muzeja “Kuća kaštela” u Momjanu; uspostava signalizacije za niz atrakcija na području regije Veneto i još mnogo toga.
Projekt “TAKE IT SLOW” u realizaciji projektnih aktivnosti veliku važnost stavlja na interakciju i povratne informacije dobivene od različitih skupina dionika iz javnog, privatnog i znanstvenog sektora. To je posebice izraženo kroz kontinuiranu suradnju i savjetovanje s grupama lokalnih dionika iz prakse sačinjenih od dionika koji su na različite načine uključeni u turističke lance vrijednosti (pružatelji smještaja, putničke agencije, lokalni proizvođači, i sl.).
Projekt TAKE TI SLOW – “Smart and Slow Tourism Supporting Adriatic Heritage for Tomorrow” – strateški je projekt koji se izvodi u okviru operativnog programa INTERREG Italija – Hrvatska 2014. – 2020. Ukupno trajanje projekta je od 1. lipnja 2020. godine do 30. lipnja 2023. godine.
Nositelj projekta je Dubrovačko-neretvanska županija, a uz Sveučilište u Zadru, partneri na projektu su još Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Istarska županija, PROMOTURISMFVG, Regija Veneto – Odjel za turizam, Regija Emilia-Romagna, Razvojna agencija Regije Marche, Regija Abruzzo, Regija Molise, Javni teatar Apulije – Regionalni konzorcij za umjetnost i kulturu te Regija Apulija.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.764.695,71€, pri čemu Sveučilište u Zadru ima proračun od 260.034,00€.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





