ZADAR / ŽUPANIJA
OBLJETNICA OKRUTNE SMRTI REDOVNICE AGNEZE Ove subote Zgrablić predvodi korizmeno hodočašće na Molat
Korizmeno hodočašće Zadarske nadbiskupije na otok Molat koje predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić održava se u subotu, 11. ožujka povodom 80. godišnjice okrutne smrti s. Agneze Petroša, redovnice rodom s Molata, otoka u sjevernom dijelu zadarskog arhipelaga.
Hodočašće organizira Zadarska nadbiskupija.
Nadbiskup Zgrablić pojašnjava da je otok Molat izabran za mjesto hodočašća povodom 80. godišnjice smrti molaćanske redovnice Agneze Petroša te „u sjećanju na podmuklo ubojstvo Slugu Božjih don Eugena Šutrina, višegodišnjeg župnika u Molatu i Brguljama i u spomen na don Srećka Lovretića, rođenog Molaćanina kojega su ubojice svezanoga bacili u more i utopili kao i u sjećanju na druge svećenike, redovnike i vjernike laike ubijene tijekom i nakon Drugog svjetskog rata In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri, za koje se vodi proces kauze za beatifikaciju“ poručuje mons. Zgrablić.
Na tom hodočašću će se također moliti za sve žrtve velikog koncentracijskog logora na Molatu kojega su uspostavili talijanski fašisti i kroz kojega je u Drugom svjetskom ratu bilo prošlo oko 20 000 ljudi.
„Dobro došli su svi koji se žele pridružiti toj molitvi i hodočašću. Gospodin neka milostivo pogleda na žrtvu naših Slugu Božjih i neka učini da njihova nevino prolivena krv nadopuni ono što nedostaje patnjama Kristovim za spasenje svijeta, a svima nama podijeli milost da na Kristovu ljubav odgovorimo našom ljubavlju i vjernošću. Neka njihova prolivena krv bude korisna da i mi idemo i rod donosimo“ poručuje nadbiskup Zgrablić u duhu svoga biskupskog gesla I rod donosite.
Itinerarij hodočašća je sljedeći:
U 9,00 sati je polazak hodočasnika s posebno organiziranim katamaranom s poluotoka u središtu grada Zadra prema Molatu.
Za vrijeme putovanja prema Molatu hodočasnici će se uz stručnoga tumača upoznati sa životom Slugu Božjih i poviješću koncentracijskog logora u Molatu.
U 10,30 sati započinje pobožnost Križnog puta od župne crkve Pohođenja BDM u Molatu, preko koncentracijskog logora, groblja logoraša, mjesta mučeništva, ubojstva i ukopa s. Agneze u Brguljama.
U 12,30 sati nadbiskup Zgrablić će predvoditi svetu misu ispred obiteljske kuće s. Agneze u Brguljama.
U 13,30 sati je pauza za ručak (hodočasnici neka ponesu sa sobom hranu i piće).
U 14,30 sati je povratak katamarana iz Brgulja, a u 15,30 sati je dolazak hodočasnika na poluotok u Zadar.

S. Agneza Petroša
O žrtvama ubijenima In odium fidei
Nadbiskup Zgrablić u nekoliko prigoda u kojima je sudjelovao kao pastir Zadarske Crkve isticao je zasluge ubijenoga klera i laika iz mržnje prema vjeri te je konkretno opisao i način kako su stradali ti mučenici Crkve.
„Don Eugen Šutrin za svećenika je zaređen u šibenskoj katedrali 17. srpnja 1938. Nakon svoje mlade mise u rodnoj župi Luka na Dugom otoku, don Eugen je imenovan za upravitelja župe Molat i Brgulje na otoku Molatu 1939., gdje je bio do jeseni 1945. godine.
Bilo je to vrlo teško povijesno razdoblje. Na otoku Molatu, uz župnu crkvu, bio je fašistički koncentracijski logor od 1941. do 1943. godine. Don Eugen je tu redovito svaki ponedjeljak slavio svetu misu za hrvatske zatvorenike. Prema prikupljenim svjedočanstvima, uz rizik života pomogao je žrtvama fašističkog terora.
Za vrijeme njegove službe na otoku Molatu, za don Eugena je sigurno jedan od teških događaja bio sprovod kojega je vodio s. Agnezi Petroša, redovnici klarisi. S. Agneza u ratnom vihoru boravila je u svojoj rodnoj župi Brgulje.
Na međunarodni Dan žena, 8. ožujka 1943., na karnevalski utorak, u sumrak, pripadnici revolucionarnih komunističkih strujanja nasilno su izveli s. Agnezu iz rodne kuće u Brguljama.
Prema svjedočanstvu njenih još živih nećaka, s. Agnezu su silovali, polomili čeljust, izbili zube, iščupali jezik i objesili je naopako na stablo masline posred mjesnog groblja.
Kada se razdanilo, s. Agnezu mrtvu je našla njena majka. ‘Krivnja’ s. Agneze bila je što je činila dobro svakome bez obzira na nacionalnost, vjersko ili političko opredjeljenje. S. Agneza u vrijeme svoje okrutne smrti imala je 41 godinu“, rekao je mons. Zgrablić u šibenskoj katedrali sv. Jakova 13. studenoga 2022., na početku mise koju je predvodio na Nadbiskupijskom hodočašću sv. Nikoli Taveliću.

Don Eugen Šutrin
Teški zločin dogodio se i nad don Eugenom koji je u jesen 1945. postao upraviteljem župa Privlaka, a privlačkim župnikom imenovan je 20. studenog 1945. godine.
„Samo šest dana kasnije, 26. studenoga, u večernjim satima, došli su u župnu kuću dvojica mladića skojevaca iz obližnjih mjesta. Mladići su izmislili priču da don Eugen pođe s njima u udaljeni zaseok i podijeli sakrament bolesničkog pomazanja njihovoj umirućoj majci koju je udario konj.
Kao dobri pastir, u brizi za spas duše koja umire, don Eugen je uzeo sveto bolesničko ulje te odlazi s nepoznatim mladićima u tamu. Oni su ga putem ustrijelili s dva hica u glavu. Njegovo tijelo zamotali su s kamenjem i bacili ga u more kako bi more sakrilo njihov zločin.
Sutradan su župljani Privlake našli njegovo tijelo kako pliva uz morsku obalu. Don Eugen je imao 31 godinu. Don Eugen je ubijen jedino iz mržnje prema Bogu, Crkvi i svećeništvu.

Don Srećko Lovretić
Don Srećko Lovretić rođen je u Molatu 7. rujna 1911. U državnoj gimnaziji u Šibeniku položio je ispit zrelosti kao sjemeništarac Zadarske nadbiskupije.
Za svećenika ga je u šibenskoj katedrali 14. srpnja 1935. zaredio šibenski biskup Jerolim Mileta, apostolski administrator Zadarske nadbiskupije.
Don Srećka su partizanski ustanici, predvođeni partizanskom crvenom zastavom, 26. srpnja 1942. izveli iz župnog stana u Luci na Dugom otoku. Nakon mučenja u lučkoj šumici, ukrcali su ga u brod i otplovili prema Kornatima. Utopili su ga u uvali Mule u Kornatima. Don Srećko je imao 31 godinu.
Don Eugen Šutrin, s. Agneza Petroša i don Srećko Lovretić bili su vjerni heroji istinskog bogoljublja i čovjekoljublja.
Molimo da ti ugodnici Božji, kao i druge žrtve bogoljublja i čovjekoljublja Zadarske nadbiskupije okrutno ubijene iz mržnje prema katolicima, budu uzor u bezuvjetnoj ljubavi prema Bogu i čovjeku te da budu uzdignuti na čast oltara, da se njima možemo utjecati za pomoć i zagovor u svim okolnostima života“, potaknuo je mons. Zgrablić uz proslavu sv. Nikole Tavelića, prvog proglašenog sveca u hrvatskom narodu koji je također podnio mučeničku smrt.
Nadbiskup Zgrablić potiče da naša molitva i kajanje budu misli kojima je don Eugen počeo svoju prvu propovijed kao upravitelj župe u Molatu 1939. godine:
„Ti, o Bože, koji sve dobro uređuješ i ravnaš, ne gledaj na moje slabosti koje me čine nedostojnim da promičem tvoju slavu, već pogledaj na potrebe duša. Daj da se s ovoga mjesta uvijek borim protiv grijeha i promičem krepostan život“.
Poznavanje navedenih potresnih činjenica iz teške povijesti hrvatskog naroda i Crkve u Hrvatskoj dodatni su poticaj vjernicima Zadarske nadbiskupije da se odazovu na poziv nadbiskupa Zgrablića, svojih župnika i redovnika da sudjeluju u Nadbiskupijskom korizmenom hodočašću na Molat, kako bi molitvom i u duhu pobjedničke slave trpećega Krista i u njegovim udovima, iskazali poštovanje njihovoj žrtvi za ljude, Boga i Crkvu.
To će hodočašće biti i vid osobne duhovne obnove u vremenu korizme kada Crkva na osobit način časti Križni put i otkupiteljsku smrt našeg Gospodina Isusa Krista, kojega su do vlastite mučeničke smrti, ne uzvraćajući na zlo zlim, vjerno nasljedovali i pripadnici zadarskog klera i laika ubijeni iz mržnje prema vjeri.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




