Studentsko savjetovalište i Odjel za psihologiju pozivaju na radionice povodom obilježavanja 21. Tjedna mozga na Sveučilištu u Zadru.

Pridružite se na online radionici „Zašto prekid intimne veze boli?“ koja će se održati 14. ožujka u 14:00 sati putem platforme Zoom.

Gotovo se svaka osoba barem jednom u životu susrela s neugodnim događajem uzrokovanim prekidom veze. Bilo da se radilo o kratkotrajnoj adolescentskoj ljubavi ili ozbiljnoj vezi koja je prekinuta nakon mnogo godina, zanimljivo je kako ljudi u takvim situacijama svoju emocionalnu bol izražavaju u smislu fizičke boli, poput rečenica: „Ona/On mi je slomio srce“ i „Ovo je gore nego dobiti šamar“. Upravo su MacDonald i Leary (2005.) utvrdili koliko je izražavanje emocionalne boli u smislu fizičke boli prisutno u različitim kulturama diljem svijeta. Razlog za korištenje prethodno navedenih metafora je socijalna bol, koja se definira kao stanje duboke tuge koje se proživljava kada su socijalne veze prekinute ili više nisu prisutne (Tchalova i Eisenberger, 2015). U jednoj studiji, sudionici su gledali fotografiju svoje bivše partnerice, dok su aktivirana područja mozga praćena funkcionalnom magnetskom rezonancijom. Rezultati su pokazali da je ljubav doista slična ovisnosti jer su se pri gledanju fotografije bivšeg partnera aktivirala područja mozga odgovorna za regulaciju ovisnosti i želje – Nucleus accumbens, orbitofrontalni i prefrontalni korteks (Fisher i sur., 2010.). Ali „može li srce doista biti slomljeno? “ Iako se „slomljeno srce“ koristi kao metafora, ono se uistinu može slomiti, a ima i svoj medicinski naziv, a to je „Takotsubo“ ili stresna kardiomiopatija (Koulouris i sur., 2010.).

Na ovoj radionici sudionici će se upoznati s nekim relevantnim rezultatima istraživanja povezanosti prekida intimne veze s načinom na koji ga mozak procesuira i doživljava, kao i s drugim zanimljivim informacijama iz područja biološke psihologije o mozgu nakon prekida intimne veze. Radionicu će voditi Martina Ušljebrka i Mirta Zvonka Škugor, studentice psihologije, pod mentorstvom Krešimira Prijatelja, mag. psych. i doc. dr. sc. Arte Dodaj s Odjela za psihologiju, savjetovatelja u Studentskom savjetovalištu.

Prijava je obvezna, a možete se prijaviti putem poveznice 

Radionica se neće snimati. Svi sudionici će nakon prijave dobiti poveznicu na Zoom na svoje email adrese.

Pridružite se i na radionici „Kako mozak pamti psihotraumu?“ koja će se održati 17. ožujka u 16:00 sati u Code Hubu.

Kao posljedica emocionalno, odnosno psihički opasnog događaja koji je pojedinac doživio, mogu nastupiti dugotrajni učinci koji se nazivaju traumom. Psihološka trauma je reakcija na traumatski događaj (National Child Traumatic Stress Network, 2008). Nakon što se sam događaj odvije, brojni podražaji iz okoline koji nalikuju situaciji stresnog događaja tretiraju se kao okidači koji osobu podsjećaju na traumatski događaj (van der Kolk, 2014). Mogu se pojaviti flashbackovi, sjećanja, osjećaji i misli koje se ponavljaju, što dovodi do preplavljujućeg stresa uzrokovanog iskustvima iz prošlosti. Traumatski događaj može dovesti tijelo do „moda preživljavanja“ – bori se ili bježi (DeBellis i Zisk, 2014). Dakle, kada postoji prijetnja u okolini, amigdala aktivira alarmni sustav i dolazi do automatske reakcije tijela na takav podražaj (van der Kolk, 2014.). Neokorteks procjenjuje situaciju i šalje informacije limbičkom sustavu koji inicira reakciju borbe ili bijega (van der Kolk, 2014). Istovremeno se oslobađaju hormoni kortizol i adrenalin. Kada je događaj traumatičan i preplavi sustav reakcije na stres, limbički sustav nastavlja slati alarme ostatku tijela, a sustav alarmiranja postaje pretjerano osjetljiv na svaku potencijalnu prijetnju čak i nakon što je opasnost prošla i često procjenjuje neprijeteću situaciju opasnom (Wilson i sur., 2011.). Istovremeno, tijelo ostaje u „modu preživljavanja“ i teško uspostavlja ravnotežu, što ometa svakodnevno funkcioniranje i dovodi do oštećenja hipokampusa, amigdale i prednje vijuge (Bains, 2021).

Na ovoj radionici polaznici će se upoznati s načinima na koje mozak obrađuje i pamti psihičku traumu.

Radionicu će voditi Marija Gulam i Mirta Zvonka Škugor, studentice psihologije, pod mentorstvom Krešimira Prijatelja, mag. psych., asistenta na Odjelu za psihologiju i savjetovatelja u Studentskom savjetovalištu. Prijava na radionicu je obvezna, a možete se prijaviti putem poveznice 

Radionica „Stres tijekom javnog nastupa“ održat će se 17. ožujka u 18:00 sati u Code Hubu.

Na radionici će sudionici imati priliku doznati više o:

• javnim nastupima i stresu koji se može javiti tijekom javnih nastupa
• kako stres utječe na mozak i živčani sustav te kako su ti učinci ponekad kontraproduktivni
• evolucijskom podrijetlu stresa od javnog govora i zašto je to prepreka s kojom se većina ljudi suočava.

Na kraju će sudionici dobiti nekoliko savjeta o tome kako prevladati ovu vrstu stresa. Radionicu će voditi Petra Klisović, Marcela Bontempo i Anđela Delić, studentice psihologije, pod mentorstvom Kristijana Žibrata, asistenta na Odjelu za psihologiju i savjetovatelja u Studentskom savjetovalištu.

Prijava je obvezna, a možete se prijaviti putem poveznice 

Za sudjelovanje na aktivnostima sudionici mogu dobiti potvrdu o sudjelovanju, a bit će im isporučena u digitalnom obliku na email adresu.

Broj mjesta za sudjelovanje je ograničen, stoga požurite.