ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) PEPELNICA U KATEDRALI SV. STOŠIJE Nadbiskup Zgrablić: “U korizmi smo pozvani doživjeti askezu – zagospodariti nad svojim strastima i tjelesnim prohtjevima”
Misu s obredom pepeljanja na Čistu srijedu, 22. veljače u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
„U jakom vremenu korizme pozvani smo dublje ulaziti u bogatstvo kreposti i zasluga Isusa Krista jer je to veliko bogatstvo Bog nama darovao kako bismo se ispunili milošću spasenja, najvećim dobrom koje možemo primiti u ovom životu“ rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da nas liturgijska gesta pepeljanja želi pozvati na razmišljanje što je čovjek bez milosti spasenja.
„Prihvaćajući evanđelje i poziv na obraćenje, odnosno Isusa u svoj život, ulazimo u nadnaravno otajstvo božanskog života. Ta se milost stavlja pred nas. Vjera nije samo saznanje, skup istina. Vjera nije pasivna. Vjerovati znači ustati. Potrebno je vjerom i djelotvornom ljubavlju, pa i onda kada moramo prihvatiti muku i križ, hodati u slavi uskrsnuća“ poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši da nas vjera pokreće da činimo dobro i poziva da mijenjamo sebe na obraćenje.

„Vjera nas potiče da trajno naš pogled usmjeravamo na Krista, njegov križ i njegovu ljubav. Isusova muka i njegovo uskrsnuće snaga su našeg života. Tim putem Gospodin nas želi voditi da i mi hodamo, da bismo dospjeli tamo gdje on u bîti svoga života postoji“ rekao je zadarski nadbiskup.
Mons. Zgrablić predstavio je i neke naglaske iz ovogodišnje korizmene poruke pape Franje koji potiče na razmatranje Isusovog preobraženja na brdu Tabor.
„U korizmi smo pozvani uspeti se s Isusom na goru visoku, da s Božjim narodom doživimo posebno iskustvo askeze. Na grčkom riječ askesis znači vježbati. Askeza je naša vježba duha u kojoj uspostavljamo ravnotežu duha i gospodarimo nad svojim strastima i tjelesnim prohtjevima, odvajajući se od osrednjosti i ispraznosti“ prenio je Papin poticaj mons. Zgrablić, naglasivši da treba krenuti na put koji vodi uzbrdo i zahtjeva napor, žrtvu i usredotočenost, poput izleta u planinu.

„Papa nas poziva da mislimo na vrhunac planine, na cilj putovanja, da se radujemo onome što nam se nakon napora uspona pruža. Na kraju uspona, trojici učenika koji su pratili Isusa dana je milost da ga vide u njegovoj slavi, obasjanog nadnaravnom svjetlošću. Božanska ljepota tog viđenja bila je neusporedivo veća od svih napora koje su učenici morali podnijeti dok su se penjali na brdo Tabor“ prenio je Papino razmišljanje mons. Zgrablić.
Pri svakom usponu mora se paziti na stazu, ali panorama koja se na kraju pruža iznenađuje i uzvraća svojom milinom. Cilj predstavlja promjenu, preobrazbu u našem životu koji ima svoje konačno ispunjenje u uskrsu.
Važno je slušati Isusa koji nam progovara. „Bog se služi našim jezikom, našim glasom, da dopre do nas, da nam izrekne svoju poruku, kako bismo našom voljom prihvatili i sudjelovali u otajstvu njegovog spasenja. Njegova riječ uvijek je Radosna vijest koja potiče naše srce da se raširi, kako bi u njemu bilo više mjesta za ljubav, za Boga, bližnjega i za Duha Svetoga, a time i u nama više zadovoljstva“ rekao je mons. Zgrablić.

U duhu Papinog poticaja da nam Gospodin govori u braći i sestrama, osobito u potrebnima, mons. Zgrablić je poručio: „Gospodina prepoznajemo i na licima nastradalih u Turskoj i Siriji te im našim prilozima nadbiskupijskom Korizmenom akcijom želimo iskazati blizinu, ljubav i pomoć. Prepoznajemo odraz Isusovog lica u drugim prognanima, ožalošćenima, ranjenima, u nemirima i ratovima u kojima živimo. Prepoznajemo odraz Isusa u licu bližnjega koji je potreban našeg milosrđa, blizine, topline i lijepe riječi“ rekao je nadbiskup Zgrablić, poželjevši da nam sveto i milosno korizmeno vrijeme bude plodonosno i radosno.
I.G.

















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





