Hrvatska
Filipinka otkriva kako od hrvatske plaće uzdržava obitelj: Ostane mi i džeparac
Svakodnevno svjedočimo da je u Hrvatskoj sve više stranih radnika – od konobara, kuhara, građevinskih radnika pa do vozača taksija ili dostavljača hrane. Rade uglavnom slabe plaćene poslove za koje Hrvati nisu zainteresirani. Osim državljana susjednih zemalja sve ih više stiže iz Azije, a tu prednjače Nepal i Filipini.
Filipinka Meira je prije četiri godine stigla u Split kako bi sebi i svojoj obitelji omogućila bolji život. Mjesečno im šalje 300 eura.
“To je za njih, za njihove troškove tamo. Tako da meni ostane još džeparca, pa je u redu da im šaljem toliku svotu novca. Na Filipinima je plaća negdje oko 300 eura mjesečno, a ovdje je veća”, kaže Meira.
Veće su i brojke stranih radnika u Hrvatskoj. Prošle je godine izdano 120 tisuća radnih dozvola, što je 51 posto više nego 2021. godine. Najviše iz BiH, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije i Kosova.
Da se broj zaposlene strane radne snage povećao, potvrđuju nam i u jednom hotelu – preko 50 posto radnika su stranci.
“Proces je dugotrajan, to bih na prvom mjestu spomenula. Radimo interno cijelu selekciju, akreditirani smo kao poslodavac i odabiremo stranu radnu snagu, pretežito iz Filipina za svaku nadolazeću turističku sezonu”, rekla je Doris Milić, direktorica hotela.
“Poslodavac mora platiti troškove dolaska, troškove smještaja radnika i kada se to sve uzme u kalkulaciju ukupan trošak rada stranog radnika je znatno skuplji od troška domaćeg radnika”, tvrdi Stjepan Jagodin, direktor tvrtke specijalizirane za zapošljavanje Filipinaca.
Nažalost, postoji i dio poslodavaca koji stranu radnu snagu iskorištavaju, upozoravaju u sindikatu. “Oduzmu im putne isprave da se ne mogu praktički niti maknut. Radnici kod njih rade po cijeli dan za minimalnu plaću, a pri tome ih smještaju u neodgovarajuće stambene objekte”, upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Naše su sugovornice zadovoljne onim što im je pruženo – od rada do uvjeta življenja. “Kakav je vaš smještaj? U savršenom redu. Izvrstan”, kaže Meira.
“Mjesto je samo za sebe lijepo. Jako je ugodno živjeti ovdje, a i ljudi su isto tako veoma dragi”, potvrđuje i njezina sunarodnjakinja Jade.
I tako se sve više mjesta ostavlja za stranu radnu snagu, jer domaći radnik bez obzira što prema zakonu ima prednost pri zapošljavanju, no i zbog niskih plaća odlazi van.
“Poslodavci u Hrvatskoj bili su i ostali inventivni da su našli način i rješenje, pa traže radnike za one poslove koji se nalaze na popisu deficitarnih zanimanja, za koje je unaprijed utvrđeno da u Hrvatskoj nema raspoložive radne snage pa tako izbjegavaju test tržišta rada”, kaže Sever.
Zbog toga bi se klasifikacija radnih mjesta trebala proširiti, smatraju poslodavci. “Pa da obuhvaća određeno područje, ne specifično radno mjesto”, smatra Jagodin.
“Mislim da klasifikacija jednostavno nije dovoljno široka za našu županiju i za ovisnost županije o mnogobrojnim turističkim pozicijama, tako da mislim da bi se trebala proširiti i na dodatna zanimanja pored postojećih, recimo konobara”, dodaje Milić.
Istraživanja su pokazala da su primanja zaposlenih u prosječnom hrvatskom kućanstvu između 20 i 50 posto manja nego u Sloveniji, a u Njemačkoj čak tri puta manja. Stoga ne čudi da nas je sve manje, a stranaca sve više.
Hrvatska
Nova pravila za vozače: Zbog naleta na divljač mogli bi plaćati štetu od nekoliko tisuća eura
Vozači u Hrvatskoj od 14. studenoga moraju računati na nova pravila u slučaju prometne nesreće izazvane naletom na divljač, a prema izmjenama Zakona o lovstvu, u određenim situacijama štetu na automobilu morat će podmiriti sami.
Izmjenama Zakona o lovstvu precizirano je tko snosi odgovornost za štetu nastalu kada vozilo udari u divljač na cesti. Prema novim pravilima, odgovornost se utvrđuje na temelju krivnje sudionika događaja.
Ako se utvrdi da je vozač upravljao vozilom protivno prometnim propisima, prometnim znakovima opasnosti ili izričitim naredbama, odgovornost za štetu snosit će on. S druge strane, za štetu odgovara lovoovlaštenik na čijem se lovištu dogodila nesreća ako je utvrđeno da je ona nastala zbog provođenja skupnog lova, piše Automobiliona.
Međutim, zakon predviđa i situacije u kojima se ne može utvrditi krivnja ni vozača ni lovoovlaštenika. Ako su obje strane poduzele sve što je bilo u njihovoj moći i razumne mjere kako bi spriječile nastanak štete ili barem umanjile njezine posljedice, svatko će morati podmiriti vlastitu štetu.
To znači da će vozač koji poštuje prometne propise i znakove, ali mu divljač iznenada istrči pred automobil, primjerice tijekom noći, štetu na vozilu morati platiti sam.
Štete su dosegnule gotovo 15 milijuna eura
Prema dosadašnjim pravilima, koja su vrijedila do 14. studenoga, štete nastale u naletima vozila na divljač u praksi su se podmirivale iz državnog proračuna. Isplate su se provodile putem jedinstvene police osiguranja, a od 2022. godine preko Hrvatskog lovačkog saveza.
No, razmjeri šteta bili su znatni. Prema podacima iz prijedloga zakona koji je Vlada uputila Hrvatskom saboru, od 2018. do travnja 2026. godine prijavljeno je ukupno 39.614 šteta povezanih s divljači.
Samo tijekom 2025. godine njihova je vrijednost dosegnula gotovo 15 milijuna eura. Novim zakonskim rješenjem mijenja se dosadašnji sustav odgovornosti i naknade štete.
Tko je zadužen za uklanjanje stradale divljači?
Izmjene zakona donose promjene i u postupanju nakon prometnih nesreća u kojima strada divljač.
Prema novoj odredbi, za zbrinjavanje divljači stradale na neograđenim javnim cestama bit će zadužen lovoovlaštenik najbližeg lovišta. O tome ga mora obavijestiti upravitelj ceste, koji je prethodno dužan provesti potrebne sanitarne i prometne mjere.
Za neograđene javne ceste više se neće izrađivati programi zaštite divljači. Stupanjem novih odredbi na snagu prestao je vrijediti i Program zaštite divljači za državne ceste, koji su provodile Hrvatske ceste.
Obveza praćenja kretanja i migracija divljači ostaje na lovoovlaštenicima. Oni o tome moraju jednom godišnje dostavljati izvješća upraviteljima cesta koje prolaze granicama njihovih lovišta.
U slučaju neispunjavanja te obveze, pravnim osobama prijeti novčana kazna od 1330 do 1990 eura.
Županijama veći dio prihoda od lovozakupnine
Zakonskim izmjenama promijenjena je i raspodjela novca prikupljenog od lovozakupnine. Županije i Grad Zagreb ubuduće će dobivati polovinu tih sredstava, a proširen je i popis namjena za koje ih mogu koristiti.
Među novim mogućnostima trošenja novca nalaze se osiguranje od šteta koje prouzroči divljač, financijske potpore za ublažavanje takvih šteta te isplata naknada koje lovoovlaštenici nisu podmirili.
Kasko osiguranje kao jedina zaštita za vozače
Nakon promjene zakona, vozačima koji žele osigurati naknadu štete na vlastitom automobilu u slučaju naleta na divljač preostaje kasko osiguranje ili dodatno osigurateljno pokriće za nalet na životinju, koje pojedine osiguravajuće kuće nude uz policu.
Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, naime, pokriva štetu koju vozač prouzroči drugim osobama, ali ne i oštećenja na njegovu vlastitom vozilu.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže novi kišni val, pratit će ga grmljavina, jugo će biti olujno
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i slabe kiše duž Jadrana i uz Jadran. U nastavku srijede kiša će isto tako biti uporna duž Jadrana i uz Jadran, no bit će je i na istoku unutrašnjosti, gdje može i zagrmjeti, osobito poslijepodne. I dalje će puhati pretežno jugo i jugozapadnjak, lokalno i olujnom snagom na udare, osobito u višem gorju.
Četvrtak donosi novo jače pogoršanje sa zapada, stići će novi val izraženije kiše, pri čemu može biti i grmljavine, osobito na Jadranu. Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak i južnjak, mjestimice na udare i olujan, na moru i jugo.
U petak će ipak biti rjeđa oborina, i bit će je pretežno duž Jadrana i uz Jadran, gdje može biti grmljavine, s tim da poslijepodne pljuskova može biti i u dijelu unutrašnjosti, češće prema istoku. Ipak, bit će i sunčanih razdoblja.
Nestabilno će biti i za vikend, s tim da će biti i sunčanih razdoblja. U nedjelju poslijepodne je izgledno novo pogoršanje. Bit će hladnije, i to značajnije.
Hrvatska
KUPCI POZVANI NA OPREZ / Lidl povlači proizvod zbog opasne bakterije: Provjerite jeste li ga kupili:
Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu Dalmatinske pancete od 100 grama marke Okusi zavičaja, koja se prodaje u Lidlu, nakon što je u proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.
Kako je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), opoziv je pokrenuo proizvođač MIJUKIĆ-PROM.
Riječ je o proizvodu Dalmatinska panceta, narezak, pakiranju od 100 grama, s rokom trajanja do 15. prosinca 2026. godine i oznakom serije LOT L918M0H.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Proizvođač je MIJUKIĆ-PROM iz Runovića, dok proizvod na hrvatsko tržište stavlja Lidl Hrvatska.
Iz HAPIH-a naglašavaju da se obavijest odnosi isključivo na proizvod s navedenim podacima.
-
magazin1 tjedan prije(FOTOGALERIJA) MODNA NOĆ ZA PAMĆENJE: ModernA pretvorila raskošni Berekin Wedding & Events Resort u središte glamura, elegancije i vrhunske mode!
-
magazin1 tjedan prijeFOTOGALERIJA / Privlačka lignjada okupila 26 ekipa: Ulovljeno više od 70 kilograma liganja, evo tko je pobijedio
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeFOTOGALERIJA IZ OPĆE BOLNICE / Zadarski laboratorij ima najveseliju klapu!
-
magazin2 tjedna prijeŠPICA!




