Hrvatska
DZS: Godišnja inflacija u siječnju 12,7 posto

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj su procjeni, u siječnju ove u odnosu na siječanj 2022. godine u prosjeku su više za 12,7 posto, a u odnosu na prosinac u prosjeku su ostale iste, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).
Promatrano prema posebnim skupinama, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosi 15,4 posto, za energiju 13,8 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 12,1 posto, a za usluge 9,3 posto, navodi se u priopćenju DZS-a u prvoj procjeni indeksa potrošačkih cijena u siječnju ove godine.
Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na prosinac prošle godine, hrana, piće i duhan skuplji su za 1,3 posto, usluge za 1,1 posto, dok se za industrijske neprehrambene proizvode bez energije procjenjuje pad za 2,1 posto, a energiju za jedan posto.
DZS najavljuje da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u siječnju prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni – European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 23. veljače 2023. godine.
Tada će biti poznati točniji i detaljniji podatci koji će pokazati i nastavlja li se usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, kao što to sugerira danas objavljena prva procjena. Naime, usporavanje rasta potrošačkih cijena zabilježeno je i u prosincu prošle godine, kada su potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle za 13,1 posto, dok je u studenome 2022. godine inflacija na godišnjoj razini bila na rekordnih 13,5 posto.
DZS je danas po prvi put objavio prvu procjenju indeksa potrošačkih cijena, a u metodološkim objašnjenjima navode kako se ta prva procjena temelji na podacima o maloprodajnim cijenama od pristiglih izvora podataka do kraja referentnog mjeseca na koji se cijene odnose, što čini oko 80 posto pristiglih i obrađenih podataka. Preostali pristigli podaci bit će obrađeni i uključeni u izračun indeksa za potrebe konačnog objavljivanja podataka, objašnjavaju.
Inače, ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu 1. siječnja 2023. godine, a u skladu s Uredbom (EU) br. 2016/79, DZS započinje s izračunom i redovitom mjesečnom transmisijom podataka o prvoj procjeni harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u Eurostat, koji objavljuje prvu procjenu za eurozonu.
Zbog potreba korisnika na mjesečnoj razini izračunavat će i objavljivati prva procjena nacionalnog indeksa potrošačkih cijena, a podatke će objavljivati DZS u mjesečnom priopćenju.
Prva procjena nacionalnog indeksa potrošačkih cijena objavljuje se isti dan kada i Eurostatova prva procjena harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za eurozonu, objašnjavaju statističari.
Hrvatska
Ovaj vikend počinje ljetno računanje vremena

Ovaj vikend počinje ljetno računanje vremena. U noći na nedjelju kazaljke na satu pomiču se za jedan sat unaprijed, s dva na tri sata.
Tako je određeno Vladinom Uredbom o ljetnom računanju vremena u kojoj stoji: “Ljetno računanje vremena u 2023. godini počinje 26. ožujka 2023. u 02 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s. Ljetno računanje vremena u 2023. godini završava 29. listopada 2023. u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.”
Ova Uredba navodi i kako će se vrijeme regulirati sve do kraja 2026. godine.
Europska unija prije nekoliko godina je najavila da će ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno. To se još uvijek nije dogodilo, a prema zadnjim preporukama iz EU-a, svaka država članica može odlučiti za sebe. Kako je većina članica ostala neodlučna oko toga, a među njima i Hrvatska, kazaljke ćemo micati i ove godine.
Otkud uopće ova praksa? Prvi put se ljetno i zimsko računanje vremena počelo prakticirati tijekom Prvog svjetskog rata. Tada se od ove prakse brzo odustalo. Benefiti koji su tada spominjani, spominju se i danas, ali nisu baš tako veliki kao što se to ističe. Iako na ovaj način štedimo struju, što je i bio prvotni plan, trošimo više goriva.
Znanstvenici upozoravaju i da ljetno računanje vremena nije prirodno za naš organizam.
Na naš organizam u mnogim stvarima utječe količina sunčeve svjetlosti koju primamo i količina sna. Ako se te dvije stvari mijenjaju, mijenjaju se i procesi u našem tijelu, uglavnom ne na bolje.
Primijećeno je da su ljudi depresivniji, da imaju više problema sa zdravljem, a zanimljiv podatak je i onaj da zbog nedostatka sna, prvog dana nakon pomicanja kazaljki na ljetno vrijeme raste broj ozljeda na poslu…
Hrvatska
Na ceste stižu kamere koje će prepoznati pijane vozače i odmah javljati policiji

Tvrtka iz Melbournea Acusensus surađuje s australskim Saveznim uredom za sigurnost cestovnog prometa i Sveučilištem Griffith na razvoju tehnologije utemeljene na umjetnoj inteligenciji koja će mjeriti vozačevu pozornost, vrijeme reakcije, kontrolu i određivati razine oštećenja, sve u stvarnom vremenu, piše CarExpert.
Koristeći obrasce ponašanja vozača kod prebrze vožnje, obrazaca putanje i bočna kretanja unutar voznih traka, tehnologija je u mogućnosti poslati informacije lokalnim policijskim službenicima kako bi poduzeli daljnje radnje.
Tijekom razvoja, tvrtka je za 7News rekla da koristi simulator koji prikazuje računalno generirane verzije stvarnih cesta u više australskih gradova kako bi se naučilo ponašanje vozača koji su trijezni ili pijani. Vozači se testiraju u simulatoru pod utjecajem alkohola kako bi se prikupili podaci o njihovim obrascima vožnje, piše Revija HAK.
Podaci tek trebaju biti implementirani u hardver kamere, no tvrtka kaže da to planira učiniti nakon što podaci budu ispravno analizirani. U stvarnoj implementaciji, hardver se može postaviti bilo gdje u bilo koje vrijeme, ali će se prvo testirati u nepomičnoj prikolici nekoliko stotina metara od policijskih patrolnih automobila, dok će softver koristiti proces u četiri koraka: implementacija, snimanje, automatizirana analiza i pregled.
Umjetna inteligencija protiv pijanih vozača
Na vrlo visokoj razini, softver će snimati slike vozila u prolazu kroz brojne kamere, infracrvenu bljeskalicu, leće i sustav filtriranja, a zatim ih unijeti u softver temeljen na umjetnoj inteligenciji koji će otkriti potencijalne vozače pod utjecajem…
Sustav će zatim pregledati i poslati slike policijskim službenicima na osobnu provjeru kako bi se utvrdilo moraju li policajci zaustaviti i testirati određenog vozača.
Cilj ove tehnologije značajno je smanjiti broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju vozačima pod utjecajem droga ili alkohola. Tvrtka ističe da je otkako je uveden program kamera za otkrivanje mobilnih telefona u državi New South Wales (Australija), došlo do šesterostrukog smanjenja u prijestupima otkrivenim kamerama na mobilnim telefonima i više od 20 posto u broju smrtnih slučajeva na cestama.
Hrvatska
Stiže velika promjena kod razvoda braka?

Hrvatski sabor danas će raspraviti zakonski prijedlog koji bi javnim bilježnicima omogućio da postupaju u određenim, nespornim izvanparničnim postupcima, među kojima je i sporazumni razvod braka.
Dogovore li se bračni partneri o sporazumnom raskidu braka, za ozakonjenje tog čina više neće morati ići na sud, nego će to moći riješiti kod javnog bilježnika.
Predviđeno je to novim Zakonom o izvanparničnom postupku po kojem će se javni bilježnici moći baviti i postupanjem kod proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti te pri uređenju međa.
Novi se zakon, objašnjava Vlada koja ga je predložila, donosi jer se u Hrvatskoj primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. Puno njegovih odredbi danas je neprimjenjivo, a smisao i svrhu izgubile su i stalne derogacije posebnim zakonima, pri čemu heterogenost pravnih pravila dovodi do pravne nesigurnosti te može rezultirati različitim pravnim rješenjima o istoj pravnoj stvari.
„Svrha novog zakona stoga je urediti pravila izvanparničnog postupka kojima bi se taj postupak osuvremenio i građanima te poslovnim subjektima zajamčilo kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu i pravnu sigurnost“, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Sabor će u četvrtak raspraviti i zakonski prijedlog o nadzoru robe s dvojnom namjenom te Godišnje izvješće o državnim potporama za 2021. godinu.
Državne potpore dodijeljene u toj godini iznosile su 20,2 milijarde kuna ili 4,68 posto BDP-a, što je blago smanjenje u odnosu na 2020. godinu (za 4,2 posto). Potpore u industriji i uslugama iznosile su 12,6 milijardi kuna, a potpore za poljoprivredu i ribarstvo 7,6 milijardi kuna.
-
magazin5 dana prije
FOTOGALERIJA Proljetna Subotnja špica by Saša Čuka
-
magazin6 dana prije
DKC KINO-UDRUGA SUPER 8-DORF FILM FESTIVAL / Za vikend u Sv. Filipu i Jakovu filmovi “Florian” i “Vlajternativa itd.”, izložba, DJ Ante Dujić…
-
magazin7 dana prije
Horoskop za 17. ožujka 2023.
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
(FOTOGALERIJA) DANI KROATISTIKE 2023. NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Sanja Knežević: “Nije humanistička znanost u krizi, nego je u krizi društvo”