ZADAR / ŽUPANIJA
“MUZEJI SU VAŽNI!” U Noći muzeja na Sveučilištu prikaz ceremonije vjenčanja bogatih Rimljana i svadbena večera sa starorimskim specijalitetima
Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru u suradnji s Odjelom za klasičnu filologiju poziva na još jednu Noć muzeja.
Ovogodišnja, 18. po redu manifestacija održat će se u petak 27. siječnja 2023. godine s početkom u 18 sati u izložbenom prostoru Odjela za arheologiju u zgradi Starog kampusa na rivi (Obala Petra Krešimira IV, 2).
Evo najave:
Otvorenje ovogodišnje Noći muzeja upriličit će studenti Arheologije koji će nas predstavom Okovi od zlata vratiti u prošlost prikazom ceremonije vjenčanja bogatih rimskih građana. Nakon ceremonije posjetitelji će sudjelovati u svadbenom slavlju sa starorimskim specijalitetima, koje za naše goste priređuju kolege s Odjela za klasičnu filologiju.
Cjelovečernji program bit će popraćen radionicama, gdje će djeca (i oni koji se tako osjećaju) moći otkriti što se krije ispod zemlje, ali i kako izgledaju podvodna arheološka istraživanja. Posjetitelji će tijekom cijele večeri moći razgledati Izložbu Odjela za arheologiju i Izložbu fotografija Muzej između Donata i Foruma, a atmosferu će dodatno zagrijati zbor Fige, nakon čega će uslijediti prigodni domjenak.
PROGRAM
18:30 – 19:00 Predstava studenata/ica arheologije – Okovi od zlata
19:00 – 20:00 Svadbena večera sa starorimskim specijalitetima
21:00 – 21:30 Nastup zbora Fige
18:00 – 01:00 Izložba Odjela za arheologiju
18:00 – 01:00 Izložba fotografija – Muzej između Donata i Foruma (Filipa Jurković Pešić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Robert Maršić, Arheološki muzej u Zadru)
18:00 – 22:00 Radionice za djecu (i one koji se tako osjećaju) Istražujmo zajedno i Zakopajmo u prošlost
Predstava studenata/ica Arheologije – Okovi od zlata
Studenti i studentice Odjela za arheologiju na jednu će večer ispuniti zidove zadarskog Sveučilišta životom i to rekreacijom bračne ceremonije bogatijeg sloja rimskog društva – conffareatio. Početak ceremonije bit će obilježen čitanjem znamenja od strane svećenika auspexa. Bude li znamenje povoljno, naši će mladenci imati prigodu pristupiti braku, nakon čega će uslijediti svadbeno slavlje.
Svadbena večera sa starorimskim specijalitetima
Na svadbenoj večeri koju će organizirati doc. dr. sc. Ankica Bralić Petković s Odjela za klasičnu filologiju posjetitelji će imati prigodu nazdraviti mladencima uz vino i medovinu te uživati u slanim i slatkim jelima kojima su se gostili stari Rimljani.
Nastup zbora Fige
Zbor Fige mješoviti je zbor iz Zadra. Započinje s djelovanjem 2019. godine i od tada kombinirajući tradiciju i suvremenost pronalazi putove izvođenja tradicijske glazbe s područja Mediterana i Balkana.
Radionice za djecu
Istražujmo zajedno
Kako izgleda podvodno arheološko istraživanje? Posjetitelji će tabletima uz pomoć predloška s 3D modelom otkrivati skrivene objekte i strukture potopljenog broda koji se već 2000 godina nalazi na dnu Jadranskog mora.
Zakopajmo u prošlost
Što sve arheolozi pronalaze ispod zemlje i kako kistovima i metlicama otkrivaju prošlost, moći će iskusiti naši najmlađi posjetitelji u probnoj arheološkoj sondi postavljenoj posebno za ovu prigodu.
Izložba Odjela za arheologiju
Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru jedan je od najstarijih Sveučilišnih odjela. U svojih gotovo 60 godina postojanja, osim nastavne, Odjel ima razvijenu i istraživačku djelatnost. Tijekom dugogodišnjeg rada na mnogim arheološkim istraživanjima prikupljena je brojna arheološka građa, od koje je dio prezentiran u izložbenom prostoru Odjela za arheologiju. Riječ je o pokretnim arheološkim nalazima koji datiraju od vremena najstarije prapovijesti pa do novoga vijeka, a Zbirka je nedavno dopunjena i dvjema novim reprezentativnim vitrinama koje sadrže građu s najnovijih istraživanja Odjela.
Izložba fotografija Muzej između Donata i Foruma
(autori: Filipa Jurković Pešić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Robert Maršić, Arheološki muzej u Zadru)
Godine 1954., nakon velikih poslijeratnih oštećenja, Arheološki muzej seli se u zgradu tadašnjega Filozofskog fakulteta, današnjeg Sveučilišta u Zadru, gdje ostaje do 1974. godine. Iz tog vremena sačuvana je velika količina fotografija i negativa čiji su autori tadašnji muzejski dokumentaristi, fotografi Josip Špralja, Stevo Kukić i Franjo Nedved. Fotografije prikazuju seljenje muzeja, postavljanje izložbenih dvorana, svečanost otvorenja, djelatnike i prostore, od kojih su neki doživjeli velike promjene, dok je nekima nakon svih godina funkcija ostala ista.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





