Borba protiv 190 kilograma ambalaže koju svaki građanin EU proizvede godišnje je teška i mukotrpna. Novi propis kojeg je prihvatio EP nešto mijenja, ali ne rješava sve probleme.

Želja Europskog parlamenta jest da te planine smeća kojeg stvaraju Europljani, u Njemačkoj je to čak 225 kilograma godišnje, smanji barem za 15 posto do godine 2040., piše Deutsche Welle.

Najprije su se okomili na sitnice u gastronomiji, ali i te sitnice se nakupe na više tona godišnje: zapravo besmisleno mini-pakiranje šećera, začina, ali i kečapa ili maslaca koje dobivamo u hotelima od 2030. više neće biti dopušteno ako nisu samo od čistog papira. Takvo pakiranje jest možda higijenski, ali ne samo da radi otpad, nego se i razbacuje hrana: mnogima je na primjer jedna pakirana kockica maslaca premalo, dvije previše i ostatak završi u smeću.

I u trgovinama više neće biti dozvoljeno pakiranje u plastiku voća i povrća sa sadržajem koji je manji od 1,5 kilogram. Tu su i tanke najlonske vrećice u koje se stavlja odabrana roba u trgovini, baš kao i folija kojom se omata prtljaga prije puta avionom treba postati prošlost.

Postoje iznimke

Načelno, EP želi korištenje samo obnovljive ambalaže, a eurozastupnica Delara Burkhard (SPD) je uvjerena kako će „novi europski propisi o smanjenju količine ambalaža dovesti da kanta kućnog smeća neće tako brzo biti puna“. No u ovoj teškoj borbi protiv smeća to isto tako znači da kante za mješani otpad možda neće, ali će onda biti pune kante gdje se odvaja otpad za recikliranje.

A tu je i problem čak i u slučaju neosporno ekološki prihvatljivih načina pakiranja: u Francuskoj su se digli na noge proizvođači sireva jer se ne radi samo o tradiciji, nego su uvjereni da će na primjer sir brie pravu svježinu zadržati jedino zamotan u papir – i u kutijici od drvenog furnira. Tako su ipak i u ovaj europski propis došle iznimke: drvo i vosak su izuzeti.

Još je veća neizvjesnost kod odluke Europskog parlamenta u svim članicama uvesti sustav kaucije na plastične boce. To je stara boljka u mnogim državama, jer makar potrošač plaća pristojbu za jednokratnu bocu, upravo zastrašujuća količina više nikad ne biva reciklirana, a pristojba ispada tek „kazna“ za kupljen napitak. Hoće li ikad funkcionirati sustav gdje će se za bocu kupljenu u Portugalu kaucija moći naplatiti u Rumunjskoj ili Estoniji – ostaje za vidjeti.

Kraj “vječitim kemikalijama”?

Ono što je svakako pohvalno jest odluka da se konačno reguliraju takozvane PFAS supstance, per i polifluorirani akrilni spojevi. Dugačko ime, ali maltene čarobni sastojak u tisućama varijanata ne samo prehrambene, nego i tekstilne i mnogih drugih industrija.

On čini vašu vjetrovku otpornu na kišu, stolnjak neosjetljiv na prljavštinu, vrećicu prženih krumpirića sposobnom zaustaviti mast. Nalazi se u šamponima, lakovima za nokte, kremi za brijanje, ruževima za usne, čak i „ekološke“ slamke za piće od papira ili bambusa se prepariraju PFAS-om da bi bile vodootporne.

Što je najgore, tu obitelj spojeva zovu „vječite kemikalije“ jer se izuzetno teško razgrađuju u prirodi. A isto tako je poznato kako neki od tih sastojaka imaju strukturu veoma sličnu ljudskim hormonima – i neosporno utječu na naše zdravlje: samo u Europi se 2019. procjenjuje kako je liječenje tih poremećaja koštalo najmanje šezdesetak milijardi eura.

U svakom slučaju, ovim propisom se ograničava upotreba tih spojeva: “Nove granične vrijednosti za štetne PFAS sastojke u ambalažama za hranu povećavaju i zdravstvenu zaštitu građana“, uvjerena je Burkhardt. Utoliko su svi ovi propisi „ne samo dobra vijest za okoliš, nego i za potrošače u Uniji.“

Portal Raskrinkavanje.ba objavio je više informacija o lažnoj vijesti koja se proširila u susjednoj BiH.

Institucije, mediji i korisnici/e društvenih mreža reagirali su na falsficirani dokument o zatvaranju granica i pozivu muškarcima da preuzmu oružje “za obranu domovine”. Ipak, širenje ovog falsifikata, čija jedina svrha je izazivanje straha, nije lako zaustaviti.

Na društvenim mrežama je 25.4.2024. godine počeo kružiti navodni dokument u kojem piše da će “zbog nemira” granice biti zatvorene i pozivaju se muškarci od 16. do 63. godine da preuzmu oružja za “obranu domovine”. Na slici dokumenta su vidljivi memorandum Parlamenta Federacije BiH i potpisi Predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i predsjednika stranke Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića, piše Raskrinkavanje.ba.

Slika ovog “poziva na oružje” dijelila se na Facebooku, Instagramu i TikToku od ranih jutarnjih sati 25. travnja. Trenutno nije moguće utvrditi tko je njen kreator ili izvor, a na Facebooku je objavljivana uz tvrdnje da se dijelila i putem privatnih kanala na Viberu.

Izazivanje straha

“Dokument” je očiti falsifikat – napisan je nečitko i prepun je pravopisnih, gramatičkih i činjeničnih grešaka, u mjeri u kojoj je razumno zaključiti da se ne radi o službenom dokumentu neke institucije. Osim toga, na njemu je memorandum entitetskog parlamenta, ali su ga “potpisali” Fahrudin Radončić, koji trenutno ne obnaša javnu funkciju, i Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.

Sličnog dokumenta nema na web stranici Predsjedništva BiH, kao ni na web stranici Parlamenta FBiH.

O falsifikatu je pisalo i nekoliko domaćih medija, a na njega upozoravaju i mnogi korisnici/e društvenih mreža. Za portal Klix govorio je šef kabineta Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Alija Kožljak, potvrdivši da je riječ o lažiranom dokumentu.

On naglašava da se radi o neistini, dezinformaciji i lažnom pamfletu i da Predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović ozbiljno radi s domaćim i međunarodnim akterima da se poštuje Daytonski sporazum, da svi u skladu s mandatom osiguraju da mir, stabilnost i sigurnost ne budu ugroženi.

“Pozivam medije i građane da ne nasjedaju na ovakve pamflete, a sigurnosne i policijske organizacije će sigurno obaviti svoj dio posla i pronaći one koji uznemiravaju nedužne građane”, poručio je Kožljak.

Kako je objavio portal Avaz, Fahrudin Radončić je demantirao da je potpisao ovakav dokument, naglasio da je riječ o falsifikatu i pozvao nadležne institucije da otkriju ko su njegovi autori/ce.

Unatoč demantijima i upozorenjima medija i drugih korisnika/ca, slika se i dalje dijeli na društvenim mrežama. Budući da nije moguće utvrditi tko je prvi objavio falsificirani dokument i “poziv na oružje” kao autentičan, sliku na kojoj se vidi Raskrinkavanje.ba kao prenošenje lažnih vijesti.

Iz Ukrajine stiže nevjerojatna priča: 19-godišnja majka pokušala je prodati dvogodišnjeg sina, a za njega je tražila oko 23.500 eura.

U ukrajinskom gradu Dnjepru 19-godišnjakinja je pokušala prodati vlastitog sina, navode ukrajinski mediji prenoseći policijska priopćenja.

Majka je ponudila dijete poznaniku i dogovorila susret. Muškarca je policija privela u utorak kada je nosio novac na dogovoreno mjesto.

Majka je navodno rekla da se na tako ekstreman čin odlučila jer ne želi brinuti o sinu.

Dijete je preuzela policija i predala ga nadležnim tijelima. Majka mu je optužena za trgovinu ljudima.