Hrvatska
Raspisan i natječaj: Benzinske crpke, kafići i moteli stižu na državne ceste
Odmorišta stižu na državne ceste, imat će WC, vodu i motele, piše u nedjelju Večernji list, navodeći da su Hrvatske ceste raspisale natječaj za sve veće prometnice
Na svakih 50 odnosno sto kilometara, ovisno o tome kako studija pokaže da je najbolje, Hrvatske će ceste sagraditi odmorišta za putnike državnim cestama iscrpljene kilometrima puta.
Benzinske crpke, kafići, eventualno i koji motelčić to je plan od D1 do D10, ali i za D66, D75 te D102. Naravno, kako nitko ne zna sve državne ceste napamet, reći ćemo da se radi o praktički svim većim prometnicama koje spajaju sve četiri strane Hrvatske te o nekoliko manjih poput one od Kraljevice preko Krka do Jurandvora ili one od graničnog prijelaza Metković do Opuzena.
“Odredba Europske unije?”
A zašto odmorišta na državnim cestama poput onih na autocestama? Djelomično zato što tako nalaže odredba Europske unije, a djelomično zato što odmorišta uopće ne postoje, što u inozemstvu baš i nije praksa.
“Državne ceste, uz autoceste prometnice s najvećim intenzitetom prometa u Republici Hrvatskoj, trenutačno nemaju razvijenu odgovarajuću infrastrukturu pratećih uslužnih objekata, posebice u zadovoljavanju potreba za parkiralištima za teretna vozila te punionica za električna vozila u skladu sa zakonskim odredbama i posebnim zahtjevima koji su utvrđeni direktivama EU”, kažu u Hrvatskim cestama i dodaju da se pratećim uslužnim objektima smatraju odmorišta na kojima se pružaju usluge vozačima i putnicima, čime im se omogućuje sigurna i udobna vožnja te zadovoljavanje potreba za odmorom te dodatnim sadržajima.
“Putovanja, osobito tranzitna, nameću zadovoljenje osnovnog minimuma potreba svakog korisnika, stoga oblikovanje i kapacitet pratećih uslužnih objekata ovisi o veličini i strukturi prometnog toka, zbog čega je, pri oblikovanju i odabiru lokacije odmorišta, potrebno analizirati prometne tokove i uzeti u obzir udio teretnih vozila, svrhu putovanja putnika, izvor i cilj putovanja putnika, nacionalnu strukturu putnika i njihove navike te procijeniti strukturne promjene prometnih tokova u doglednoj budućnosti”, objašnjavaju Hrvatske ceste u natječaju kojim traže tvrtku koja će izraditi spomenutu analizu, piše novinarka Večernjeg lista Mateja Šobak.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




