Krajem 2023. virus Oropouche—koji se ponekad naziva i “groznica ljenivca”—identificiran je kao uzrok velikih epidemija u regijama Amazonije, gdje je endemičan, i novim područjima na Karibima i u Južnoj Americi. Više od 8000 slučajeva je prijavljeno u Boliviji, Brazilu, Kolumbiji, Kubi i Peruu.

Iako nema smrtnih slučajeva, CDC preporuča da trudnice izbjegavaju nenužna putovanja u žarišta virusa.

Najnoviji podaci pokazuju da infekcija ovim virusom tijekom trudnoće može dovesti do teških ishoda, uključujući pobačaj, probleme u razvoju i deformacije fetusa. Ovo je još pod istragom i nije potvrđeno.

Međutim, s obzirom na veliki potencijalni utjecaj infekcije savjetuje se da trudnice slijede savjete za putovanja vezane uz Oropouche i Zika virus, zbog sličnosti rizika, prenosi Europski centar za prevenciju bolesti.

Evo što trebate znati o Oropouche virusu.

Što je Oropouche virus?

Virus Oropouche, nazvan po selu u Trinidadu i Tobagu gdje je otkriven, prvi je put identificiran kod 24-godišnjeg šumskog radnika 1955.

Nakon što je dobio jaku temperaturu, liječnici su mu uzeli uzorak krvi i izolirali virus. Pet godina kasnije, virus je izoliran iz vrste komaraca Coquillettidia venezuelensis.

Virus je prvenstveno lociran u Južnoj Americi, Srednjoj Americi i na Karibima. Obično se prenosi ugrizom nekih vrsta mušica — sićušnih mušica koje piju krv — a moguće i raznim vrstama komaraca.

Oropouche se često naziva groznica ljenivca jer su znanstvenici izolirali virus kod troprstog ljenjivca u Brazilu 1960. Sumnjali su da su ljenjivci važni u širenju virusa.

Istraživači procjenjuju da je virus ukupno zahvatio više od 500.000 ljudi. Međutim, neki ljudi s virusom mogu biti pogrešno dijagnosticirani, jer su mnogi simptomi slični onima drugih tropskih bolesti, kao što su Zika i malarija.

“Živimo u svijetu koji se mijenja u kojem bolesti koje šire kukci pogađaju više ljudi nego ikad”, rekao je za Health Vincent Hsu, specijalist za zarazne bolesti i službenik za kontrolu infekcija za AdventHealth.

Koji su simptomi?

Prema CDC-u, oko 60% ljudi zaraženih Oropoucheom razvije simptome. Simptomi se obično pojavljuju tri do deset dana nakon ugriza i traju tri do šest dana. Međutim, mogu se ponovno pojaviti nekoliko dana ili tjedana kasnije.

Uobičajeni simptomi uključuju:

• Iznenadna groznica
• Bolovi u mišićima
• Ukočenost zglobova
• Glavobolje

Ostali simptomi uključuju bol u očima, osjetljivost na svjetlo, mučninu, povraćanje, proljev, umor i osip.

U rijetkim slučajevima bolest može zaraziti živčani sustav i uzrokovati encefalitis — upalu mozga — ili meningitis, što je upala leđne moždine ili membrane koja okružuje mozak.

Oropouche je rijetko koban, ali prema CDC-u, dvoje inače zdravih ljudi u Brazilu umrlo je od infekcije ove godine.

Oni koji su stariji od 65 godina ili imaju oslabljeni imunološki sustav izloženi su većem riziku od razvoja teške bolesti, prema Hsu. Virus također može biti opasniji za trudnice i njihove fetuse. U Brazilu su infekcije u pet trudnica bile povezane s fetalnom smrću ili kongenitalnim abnormalnostima, uključujući mikrocefaliju.

Od 21 slučaja u SAD-u, većina se riješila sama od sebe, rekao je CDC. Međutim, najmanje tri pacijenta imala su ponavljajuće simptome nakon što je bolest prvotno nestala.

Kako se liječi i spriječava zaraza?

Laboratorijski test može potvrditi virus, koji može nalikovati Ziki, malariji ili denga groznici.

Ne postoji poseban tretman za Oropouche, ali liječnici mogu preporučiti korake za ublažavanje simptoma. Oni uključuju odmor, pijenje tekućine kako bi se spriječila dehidracija i uzimanje lijekova protiv bolova koji se izdaju bez recepta za smanjenje vrućice i boli.

Mjere osobne zaštite za smanjenje rizika od ugriza uključuju korištenje repelenata, nošenje košulja dugih rukava i dugih hlača te korištenje mreža protiv komaraca tretiranih insekticidom tijekom odmora.

Ove su mjere neophodne za zaštitu od ugriza u prostorijama koje nisu adekvatno zaklonjene (mrežama na vratima i prozorima) ili klimatizirane te tijekom aktivnosti na otvorenom, savjetuje Europski centar za prevenciju bolesti.

Ispada da je proizvodnja pilećeg mesa najskuplja, dok je zapravo, kažu poznavatelji, najjeftinija.

Kilogram pilećeg filea u mesnicama i na tržnicama diljem Bosne i Hercegovine dostizao je cijenu i do 16 maraka (8,18 eura) po kilogramu, ovisno o tržištu. Velibor Popović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja peradara Republike Srpske i direktor “Perutnine Ptuj” iz Srpca, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su cijene piletine već duže vrijeme stabilne, barem kod njih, piše Poslovni dnevnik.

Rast proizvodnje

“Veleprodajna cijena pilećeg nadjeva kreće se od 11 do 11,50 KM s PDV-om”, kaže Popović. Ističe da u tvrtki nemaju problema s nedostatkom ovog mesa te da ove godine imaju veću proizvodnju nego lani, sigurno za 15 posto.

“Cijene će ostati na sadašnjoj razini jer se na tržištu sirovina ne događa ništa značajnije”, rekao je Popović i dodao da bi sadašnje cijene piletine trebale ostati na ovoj razini do kraja godine te da se ne očekuje povećanje.

“Ali što se tiče cijena za sljedeću godinu, one će ovisiti o žetvi soje i kukuruza, tako da je zadnji kvartal ove godine priprema za sljedeću godinu, a ovisno o usjevima i prinosima žitarica možemo plan za narednu godinu”, rekao je Popović.

Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacionog odbora uzgajivača peradi Bosne i Hercegovine i izvršni direktor firme “Madi” iz Tešnja, rekao je da je nemoguće razdvojiti tržište FBiH i Srpske i da su cijene identične.

“Ravnomjerno opskrbljujemo tržište Federacije i Republike Srpske. To su cijene koje su trenutne, kreću se od 11 do 11,50 KM, maksimalne cijene koje su od proizvođača do trgovačkih lanaca”, kazao je Jabandžić i istaknuo kako ne bi trebalo biti skoka cijena u narednom razdoblju.

Kako je rekao, teško je prognozirati što će se dalje događati. Godina je bila teška jer su, prema njegovim riječima, žitarice podbacile u prinosima za gotovo 50 posto. U najpoznatijoj banjalučkoj mesnici “Kod Laza” kazali su da kod njih kilogram pilećeg filea već duže vrijeme košta 16 maraka.

“Cijene se nisu mijenjale jako dugo, sigurno u posljednja dva-tri mjeseca”, kazali su iz ove mesnice. Iz trgovačkog centra u Banjoj Luci ističu da kilogram pilećeg filea košta 13,50 KM po kilogramu.

Previsoke cijene

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, kazala je da je piletina nekada bila najjeftinije meso koje je bilo dostupno svim potrošačima.

“Danas je kilogram filea skuplji od kilograma teletine”, kazala je Marić i dodala da je ovo meso poskupjelo do te mjere da ispada da je proizvodnja pilećeg mesa najskuplja, dok je zapravo, kako kaže Marić, najjeftinija.

“Cijene se razlikuju od tržišta do tržišta i previsoke su. Budući da imamo slobodno formiranje cijena, očito je nebo granica za tržišta”, rekao je Marić. Dodaje da je segment stanovništva koji živi od 500 KM ugrožen ovakvim cijenama, pa si ne može priuštiti ni pola kilograma mesa tjedno.

Australija planira do kraja godine uvesti nove zakone koji će onemogućiti djeci korištenje društvenih mreža zbog rizika koje one imaju po njihovo tjelesno i mentalno zdravlje, rekao je jutros premijer Anthony Albanese.

Premijer Albanese najavio je da će njegova vlada lijevog centra tijekom sljedećih nekoliko mjeseci uvesti probno razdoblje koje će od korisnika društvenih mreža zahtijevati provjeru dobi.

“Želim da se djeca i mladi maknu od svojih uređaja. Želim ih vidjeti na nogometnom igralištu, bazenu ili teniskom terenu. Želim da imaju stvarna iskustva sa stvarnim ljudima jer znamo koliku štetu društvene mreže mogu napraviti”, kazao je Albanese nacionalnoj televiziji.

Granica između 14 i 16 godina

Premijer nije bio sasvim precizan kod dobne granice ispod koje ne bi bilo dozvoljeno korištenje društvenih mreža, no rekao je da će ona biti između 14 i 16 godina. Uz to, naglasio je da je zabrinut zbog učinaka koje cyber nasilje ima na mentalno zdravlje djece, kao i zbog lake dostupnosti sadržaja na društvenim mrežama koje smatra štetnima.

Do sada je nekoliko zemalja pokušalo ograničiti maloljetnicima pristup društvenim mrežama, no kao najveće prepreke u tom naumu pokazali su se pravni izazovi i tehnologija, poput privatnih mreža koji prikrivaju lokaciju. 

“Ovo je globalni problem s kojim se suočavaju vlade diljem svijeta. Znamo da to nije jednostavno niti lako, inače bi vlade već reagirale i nešto napravile po tom pitanju”, rekao je Albanese.