Connect with us

Svijet

EUROBAROMETAR: Europljani zabrinuti zbog krize troškova života, očekuju dodatne mjere EU-a

Objavljeno

-

  • Rastući troškovi života najveća su briga za 93 % Europljana te za 91 % građana u Hrvatskoj; potom spominju prijetnju od siromaštva i socijalne isključenosti (82%)
  • Nedavne krize ojačale su podršku građana Europskoj uniji: 72 % ispitanika vjeruje da je njihova zemlja ostvarila koristi od članstva u EU-u, a 62 % vidi članstvo u EU-u kao dobru stvar
  • Građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje učinaka uzastopnih kriza

Rastući troškovi života najveća su briga za 93 % Europljana, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europskog parlament, objavljeno danas u cijelosti.

Istovremeno, građani i dalje izražavaju snažnu potporu EU-u i očekuju da Unija nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje učinaka kriza.

U svakoj državi članici EU-a preko sedam od deset ispitanika zabrinuto je zbog sve većih troškova života. Najviše zabrinutih je u Grčkoj (100 %), Cipru (99 %), Italiji i Portugalu (98 %), a u Hrvatskoj ta brojka iznosi 91 %. Rast cijena, primjerice energije i hrane, osjeti se u svim sociodemografskim kategorijama kao što su spol ili dob, te u svim obrazovnim i socio-profesionalnim skupinama. Druga briga koju građani EU-a najčešće spominju je prijetnja od siromaštva i socijalne isključenosti (82 %), a u Hrvatskoj to smatra 87 % ispitanika. Zatim slijede klimatske promjene i širenje rata u Ukrajini na druge zemlje (81 %).

Građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje složenih učinaka uzastopnih kriza koje su pogodile kontinent. Visoka potpora EU-u temelji se na iskustvu iz prošlih godina, pri čemu je EU pokazao izvanrednu sposobnost ujedinjenja i provedbe učinkovitih mjera. Kada je u pitanju rješavanje krize rastućih troškova života, građani zasada nisu zadovoljni poduzetim mjerama ni na nacionalnoj ni na razini EU-a. Samo trećina Europljana izražava zadovoljstvo mjerama koje su poduzele njihove nacionalne vlade ili Europska unija. U Hrvatskoj 72 % ispitanika nije zadovoljno mjerama na nacionalnoj razini vezano uz rješavanje rastućih životnih troškova, a mjerama na razini EU-a nije zadovoljno 62 % hrvatskih građana.

Kada je riječ o financijskom stanju građana, istraživanje pokazuje da se sve više osjete posljedice polikrize. Gotovo polovica stanovništva EU-a (46 %) navodi da se njihov životni standard već pogoršao od posljedica pandemije COVID-19, ruskog agresorskog rata u Ukrajini i krize uslijed rasta životnih troškova. Nadalje, 39 % ispitanika još nije osjetilo smanjenje životnog standarda, ali očekuju da će to biti slučaj u godini pred nama, što daje prilično sumorne izglede za 2023. Brojke su iste i kod hrvatskih ispitanika. Još jedan znakovit pokazatelj rastućih ekonomskih ograničenja je porast broja građana, njih 39 %, koji se suočavaju s teškoćama u plaćanju računa „većinu vremena” ili „povremeno”. Radi se o povećanju od devet postotnih bodova u odnosu na jesen 2021. kada je brojka iznosila 30 %. U Hrvatskoj čak 59 % ispitanika navodi da „povremeno” ili „većinu vremena” ima teškoća s podmirivanjem računa.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je poručila: „Građani su zabrinuti zbog sve većih troškova života, što je razumljivo; sve više obitelji jedva spaja kraj s krajem. Vrijeme je da isporučimo rezultate; da svoje račune stavimo pod kontrolu, suzbijemo inflaciju i činimo sve da naša gospodarstva rastu. Moramo zaštititi one najranjivije u našem društvu.”

Višestruke geopolitičke krize proteklih godina i dalje dovode građane i kreatore politika pred velike izazove. S obzirom da je inflacija dosegnula najvišu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća, građani žele da se Europski parlament usredotoči na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (37 %). Javno zdravlje i dalje je važno za mnoge građane, njih 34 % – kao i daljnje djelovanje protiv klimatskih promjena (31 %). Visoko na ljestvici je i potpora gospodarstvu i otvaranju novih radnih mjesta (31 %) a za hrvatske građane to predstavlja najvažniju temu (42 %). Ispitanici u Hrvatskoj potom navode borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (40 %) a treće mjesto zauzima javno zdravlje (31 %).

Istodobno, nedavne krize, osobito rat Rusije protiv Ukrajine, jačaju potporu građana Europskoj uniji: 62 % ispitanika smatra članstvo u EU-u kao dobru stvar, što predstavlja jedan od najboljih rezultata zabilježenih od 2007. godine. U Hrvatskoj ta brojka iznosi 54 %. Dvije trećine Europljana (66 %) smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 72 % smatra da je njihova zemlja ostvarila koristi od članstva u EU-u. U tom kontekstu, mir se vraća u svijest građana kao jedan od glavnih i temeljnih razloga Unije: 36 % Europljana navodi da je doprinos Europske unije održavanju mira i jačanju sigurnosti glavna prednost članstva u Uniji, što predstavlja povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na jesen 2021. Nadalje, Europljani također smatraju da EU olakšava suradnju među državama članicama (35 %) i doprinosi gospodarskom rastu (30 %). U Hrvatskoj 55 % ispitanika smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 80 % smatra da je Hrvatska ostvarila koristi od članstva. Za hrvatske ispitanike nove mogućnosti zapošljavanja predstavljaju daleko najveću prednost članstva Hrvatske u Uniji (51%, a EU prosjek iznosi 23 %). Zatim navode doprinos održavanju mira i jačanju sigurnosti (34%) a na trećem mjestu su doprinos gospodarskom rastu zemlje (32%) i poboljšanje životnog standarda (također 32 %).

Jesensko istraživanje Eurobarometra provela je agencija Kantar za Europski parlament u razdoblju od 12. listopada do 7. studenog 2022. u svih 27 država članica EU-a. Istraživanje je rađeno metodom osobnog intervjua, te nadopunjeno video-intervjuima u Češkoj i Danskoj. Ukupno je provedeno 26 431 intervju. Rezultati na razini Unije ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj državi članici.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Narko-afera trese susjedstvo: Spominju se političari, ali i vrh policije

Objavljeno

-

By

Sud Bosne i Hercegovine odredio je pritvor za samo tri od 23 osobe, koje su početkom tjedna uhićene u toj zemlji pod sumnjom da su suradnici jednog od najvećeg kartela koji je krijumčario drogu iz Latinske Amerike u Europu, a na slobodu su u četvrtak pušteni i policajci te policijski dužnosnici koji su također privedeni.

Sud BiH je zaključio kako nema osnovane sumnje da su ravnatelj Uprave policije MUP-a Federacije BiH Vahidin Munjić te zapovjednik posebne postrojbe entitetskog MUP-a Mustafa Selmanović, kao i trojica policajaca, počinili kaznena djela pa je i odbacio zahtjeve da im se odredi pritvor.

Ta je mjera izrečena za samo tri osobe, uključujući Adnana Smajlovića, kojega Tužiteljstvo BiH smatra vođom skupine koja je za narko kartel, sa sjedištem u Dubaiju i na čijem je čelu Edin Gačanin, “prala” novac na području BiH ulažući ga u nepokretnosti, automobile i dragocjenosti.

Za još pet osoba koje su pod istragom Sud BiH je odredio mjere ograničenja poput zabrane putovanja izvan zemlje i sastajanja s drugim osumnjičenima i potencijalnim svjedocima.

Munjić, Selmanović i policajci u okviru operacije “Black Tie”, u kojoj je sudjelovao i Europol, privedeni su pak pod sumnjom za zloporabu položaja i ovlasti, koju je Sud u BiH odbacio kao neutemeljenu.

Na ročištu za određivanje pritvora tužitelj Sanjin Kulenović je iznio tvrdnje da je vođa narko kartela Edin Gačanin preko zaštićene aplikacije “Sky” izdavao naloge Smajloviću i ostalima iz skupine o načinu distribucije i ulaganja novca kojeg im je slao, a zarađen je preprodajom droge.

Za to je stvorena cijela mreža povezanih stvarnih i fiktivnih tvrtki, a tijekom istrage i analize obavljenih razgovora, koji su naknadno dešifrirani u suradnji s inozemnim policijskim agencijama, utvrđeno je kako je Gačaninov kartel preko svojih suradnika razvijao i planove da u BiH ostvari politički utjecaj kroz postojeće ili neke nove političke stranke.

U tužiteljskim se dokumentima tako spominje ime Adne Helić, kojoj je kartel navodno platio predizbornu kampanju na temelju koje je ona uspjela postati zastupnica u gradskom vijeću Zenice. Također se spominje ime Harisa Behrama, člana gradskog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) u Mostaru, ali i pokušaj da se stranka Narod i pravda (NiP), koja je sada dio vladajuće koalicije, uvuče u tu mrežu.

Nakon sudske odluke da se većina uhićenih odmah oslobodi reagirao je lider NiP-a Elmedin Konaković, kojega je dio medija blizak SDA ranije optuživao da je povezan s Gačaninovim kartelom odnosno da je na njegov račun putovao u Dubai.

On je to odlučno zanijekao ustvrdivši kako mu bivša vlast sada “pakira” cijeli slučaj, a činjenicu da je u akciji bilo 23 uhićenih Konaković je na, u objavi na Facebooku u četvrtak, označio kako ključan dokaz da u BiH postoji “pravosudno-medijsko-policijska mafija”, koja nije protiv njega uspjela dokazati svoje optužbe.

“Posebno sam ponosan jer je NiP njihov najveći problem i njihova prva meta”, poručio je Konaković.

 
Nastavi čitati

Svijet

Preko noći otpala krila vjetrenjače s kultnog pariškog Moulin Rougea

Objavljeno

-

Krila znamenite crvene vjetrenjače na vrhu Moulin Rougea, najpoznatijeg pariškog kabaretskog kluba, pala su na tlo tijekom noći, rekao je glasnogovornik kluba.

“Ne znamo što se dogodilo, dogodilo se između 2 i 3 sata ujutro, nitko nije ozlijeđen”, rekao je glasnogovornik, dodajući da je posljednji noćni nastup završio u 1:15 sati.

Klub osnovan prije više od 130 godina

Moulin Rouge (hrv. Crveni mlin), varieté u pariškoj četvrti Montmartre, jedna je od najvećih pariških turističkih atrakcija. Naziv je dobio po nadograđenom crvenom mlinu na krovu.

Mnogima je Moulin Rouge najpoznatiji kao rodno mjesto modernog oblika can-can plesa. Ovdje su nastupale najpoznatije pariške zvijezde svog vremena, a mnoga od ovih imena postala su svjetski poznata zahvaljujući plakatu Henri de Toulouse-Lautreca i njegovim kasnijim izdanjima.

Klub je osnovan 1889. godine, a publiku njegovih plesnih točaka uglavnom čine turističke grupe.

 
Nastavi čitati

Svijet

Američki šef diplomacije: Nadamo se da će više Amerikanaca studirati u Kini

Objavljeno

-

Američki državni tajnik Antony Blinken pozvao je danas Sjedinjene Države i Kinu da “odgovorno” upravljaju svojim razlikama, na početku svog drugog posjeta toj zemlji u manje od godinu dana. “Imamo obvezu prema našim ljudima – i zapravo prema svijetu – da odgovorno upravljamo odnosima između naše dvije zemlje”, rekao je Blinken u Šangaju.

Jučerašnjim dolaskom u Kinu, šef američke diplomacije započeo je svoj boravak posjetom Šangaju, gdje se sastao s lokalnim čelnikom Komunističke partije Kine (CCP) rekavši u razgovorima da je američki predsjednik Joe Biden predan uspostavi “izravnog i održivog” dijaloga između dviju zemalja.

“Mislim da je važno naglasiti vrijednost – čak i nužnost – izravnog angažmana, međusobnog razgovora, izlaganja naših razlika, koje su stvarne, i nastojanja da ih prevladamo”, rekao je  Blinken. Tajnik šangajskog odbora KPK Chen Jining je sa svoje strane inzistirao na važnosti američkih kompanija u lokalnom gospodarstvu.

Razgovarat će se i o Tajvanu

“Odaberemo li suradnju ili sukob, to utječe na dobrobit dvaju naroda, dviju država i budućnost čovječanstva”, istaknuo je. Blinken se zatim sastao sa studentima na Sveučilištu New York u Šangaju, gdje je rekao kako se nada da će više Amerikanaca studirati u Kini, dodajući da su američka sveučilišta spremna dočekati kineske studente.

Peking je sa svoje strane opetovano osudio oštra ispitivanja kojima su neki od njegovih državljana, uključujući studente, bili podvrgnuti po dolasku na američko tlo, unatoč tome što su imali važeće dokumente. “Predsjednik Biden i predsjednik Xi odlučni su ojačati naše veze među ljudima”, rekao je Blinken.

Sutra američki državni tajnik nastavlja put u Peking, gdje će se sastati s kineskim čelnicima i moliti za suzdržanost oko Tajvana, gdje će novi predsjednik biti inauguriran 20. svibnja.

Arhipelag će se tim više pojaviti među delikatnim pitanjima koja će se vjerojatno pokrenuti jer je američki Kongres u utorak dao zeleno svjetlo za paket vojne pomoći od 95 milijardi dolara, namijenjen saveznicima Washingtona, u koji je uključena i pomoć Taipeiju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu