Svijet
EUROBAROMETAR: Europljani zabrinuti zbog krize troškova života, očekuju dodatne mjere EU-a

- Rastući troškovi života najveća su briga za 93 % Europljana te za 91 % građana u Hrvatskoj; potom spominju prijetnju od siromaštva i socijalne isključenosti (82%)
- Nedavne krize ojačale su podršku građana Europskoj uniji: 72 % ispitanika vjeruje da je njihova zemlja ostvarila koristi od članstva u EU-u, a 62 % vidi članstvo u EU-u kao dobru stvar
- Građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje učinaka uzastopnih kriza
Rastući troškovi života najveća su briga za 93 % Europljana, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europskog parlament, objavljeno danas u cijelosti.
Istovremeno, građani i dalje izražavaju snažnu potporu EU-u i očekuju da Unija nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje učinaka kriza.
U svakoj državi članici EU-a preko sedam od deset ispitanika zabrinuto je zbog sve većih troškova života. Najviše zabrinutih je u Grčkoj (100 %), Cipru (99 %), Italiji i Portugalu (98 %), a u Hrvatskoj ta brojka iznosi 91 %. Rast cijena, primjerice energije i hrane, osjeti se u svim sociodemografskim kategorijama kao što su spol ili dob, te u svim obrazovnim i socio-profesionalnim skupinama. Druga briga koju građani EU-a najčešće spominju je prijetnja od siromaštva i socijalne isključenosti (82 %), a u Hrvatskoj to smatra 87 % ispitanika. Zatim slijede klimatske promjene i širenje rata u Ukrajini na druge zemlje (81 %).
Građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje složenih učinaka uzastopnih kriza koje su pogodile kontinent. Visoka potpora EU-u temelji se na iskustvu iz prošlih godina, pri čemu je EU pokazao izvanrednu sposobnost ujedinjenja i provedbe učinkovitih mjera. Kada je u pitanju rješavanje krize rastućih troškova života, građani zasada nisu zadovoljni poduzetim mjerama ni na nacionalnoj ni na razini EU-a. Samo trećina Europljana izražava zadovoljstvo mjerama koje su poduzele njihove nacionalne vlade ili Europska unija. U Hrvatskoj 72 % ispitanika nije zadovoljno mjerama na nacionalnoj razini vezano uz rješavanje rastućih životnih troškova, a mjerama na razini EU-a nije zadovoljno 62 % hrvatskih građana.
Kada je riječ o financijskom stanju građana, istraživanje pokazuje da se sve više osjete posljedice polikrize. Gotovo polovica stanovništva EU-a (46 %) navodi da se njihov životni standard već pogoršao od posljedica pandemije COVID-19, ruskog agresorskog rata u Ukrajini i krize uslijed rasta životnih troškova. Nadalje, 39 % ispitanika još nije osjetilo smanjenje životnog standarda, ali očekuju da će to biti slučaj u godini pred nama, što daje prilično sumorne izglede za 2023. Brojke su iste i kod hrvatskih ispitanika. Još jedan znakovit pokazatelj rastućih ekonomskih ograničenja je porast broja građana, njih 39 %, koji se suočavaju s teškoćama u plaćanju računa „većinu vremena” ili „povremeno”. Radi se o povećanju od devet postotnih bodova u odnosu na jesen 2021. kada je brojka iznosila 30 %. U Hrvatskoj čak 59 % ispitanika navodi da „povremeno” ili „većinu vremena” ima teškoća s podmirivanjem računa.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je poručila: „Građani su zabrinuti zbog sve većih troškova života, što je razumljivo; sve više obitelji jedva spaja kraj s krajem. Vrijeme je da isporučimo rezultate; da svoje račune stavimo pod kontrolu, suzbijemo inflaciju i činimo sve da naša gospodarstva rastu. Moramo zaštititi one najranjivije u našem društvu.”
Višestruke geopolitičke krize proteklih godina i dalje dovode građane i kreatore politika pred velike izazove. S obzirom da je inflacija dosegnula najvišu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća, građani žele da se Europski parlament usredotoči na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (37 %). Javno zdravlje i dalje je važno za mnoge građane, njih 34 % – kao i daljnje djelovanje protiv klimatskih promjena (31 %). Visoko na ljestvici je i potpora gospodarstvu i otvaranju novih radnih mjesta (31 %) a za hrvatske građane to predstavlja najvažniju temu (42 %). Ispitanici u Hrvatskoj potom navode borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (40 %) a treće mjesto zauzima javno zdravlje (31 %).
Istodobno, nedavne krize, osobito rat Rusije protiv Ukrajine, jačaju potporu građana Europskoj uniji: 62 % ispitanika smatra članstvo u EU-u kao dobru stvar, što predstavlja jedan od najboljih rezultata zabilježenih od 2007. godine. U Hrvatskoj ta brojka iznosi 54 %. Dvije trećine Europljana (66 %) smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 72 % smatra da je njihova zemlja ostvarila koristi od članstva u EU-u. U tom kontekstu, mir se vraća u svijest građana kao jedan od glavnih i temeljnih razloga Unije: 36 % Europljana navodi da je doprinos Europske unije održavanju mira i jačanju sigurnosti glavna prednost članstva u Uniji, što predstavlja povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na jesen 2021. Nadalje, Europljani također smatraju da EU olakšava suradnju među državama članicama (35 %) i doprinosi gospodarskom rastu (30 %). U Hrvatskoj 55 % ispitanika smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 80 % smatra da je Hrvatska ostvarila koristi od članstva. Za hrvatske ispitanike nove mogućnosti zapošljavanja predstavljaju daleko najveću prednost članstva Hrvatske u Uniji (51%, a EU prosjek iznosi 23 %). Zatim navode doprinos održavanju mira i jačanju sigurnosti (34%) a na trećem mjestu su doprinos gospodarskom rastu zemlje (32%) i poboljšanje životnog standarda (također 32 %).
Jesensko istraživanje Eurobarometra provela je agencija Kantar za Europski parlament u razdoblju od 12. listopada do 7. studenog 2022. u svih 27 država članica EU-a. Istraživanje je rađeno metodom osobnog intervjua, te nadopunjeno video-intervjuima u Češkoj i Danskoj. Ukupno je provedeno 26 431 intervju. Rezultati na razini Unije ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj državi članici.
Svijet
Velika promjena! Papa Franjo proširio odredbe u vezi seksualnog zlostavljanja

Papa Franjo nadopunio je u subotu odredbe o postupanju prema spolnom zlostavljanju u Rimokatoličkoj crkvi tako što je njima obuhvatio i katoličke laičke čelnike, a žrtvama se sada smatraju i maloljetne i odrasle osobe.
Papa je objavio važnu uredbu 2019. godine kojom obvezuje sve svećenike i članove vjerskih redova da prijave svaku sumnju na zlostavljanje, a biskupe smatra izravno odgovornima za svako zlostavljanje koje sami počine ili ga zataškaju.
Odredbe su uvedene na privremenoj osnovi, ali Vatikan je u subotu objavio da će one postati trajne od 30. travnja i uključivati dodatne elemente usmjerene na jačanje borbe protiv zlostavljanja u Katoličkoj crkvi.
Ti skandali srozali su ugled Vatikana u mnogim zemljama i bili su veliki izazov za papu Franju koji je u proteklom desetljeću donio niz mjera kako bi se crkvenu hijerarhiju pozvalo na odgovornost.
Kritičari optužuju papu Franju da oklijeva razriješiti prelate zlostavljače.
Nove norme sada se odnose i na čelnike Vatikanskih organizacija kojima upravljaju laici, a ne samo svećenici, nakon brojnih optužbi protiv laičkih čelnika da zlorabe svoju poziciju kako bi seksualno iskorištavali podređene.
Izvorni propisi odosili su se na spolna zlostavljanja “maloljetnika i ranjivih osoba”, ali nova verzija proširuje definiciju žrtava i obuhvaća zločine počinjene “nad maloljetnom osobom, osobom s obično nesavršenom uporabom razuma ili ranjivom odraslom osobom”.
Vatikan je priopćio da članovi Crkve imaju obvezu prijaviti slučajeve svećeničkog nasilja nad časnim sestrama, kao i slučajeve uznemiravanja odraslih sjemeništaraca ili novakinja.
Ažurirane odredbe objavljene su mjesec dana nakon što je rimokatolički red isusovaca naveo da su optužbe za seksualno, psihičko i duhovno zlostavljanje podnesene protiv jednog od njegovih najistaknutijih članova vrlo vjerodostojne.
Oko 25 osoba, uglavnom bivših časnih sestara, optužilo je 69-godišnjeg svećenika Marka Ivana Rupnika, poznatog vjerskog umjetnika, za razne oblike zlostavljanja i to dok je prije 30-ak godina bio duhovnik redovničke zajednice u rodnoj Sloveniji, kao i nakon što se preselio u Rim kako bi nastavio karijeru umjetnika.
Rupnik se nije javno oglasio o optužbama.
Svijet
Još jedan modni div podnio zahtjev za bankrot

Broj stečajeva u maloprodaji ne opada. Modni lanac Scotch & Soda, koji ima sjedište u Amsterdamu, mora podnijeti zahtjev za stečaj.
Bankrot je rezultat “ozbiljnih problema s protokom novca” zbog karantene tijekom pandemije, visokih cijena energije i inflacije, prenose njemački mediji priopćenje iz tvrtke Scotch & Soda.
“Upravni odbor tvrtke Scotch & Soda morao je podnijeti zahtjev za bankrot tvrtke Scotch & Soda Nederland”, navodi se u priopćenju tvrtke Scotch & Soda.
Poslovnice u Njemačkoj
Scotch & Soda osnovana je u Amsterdamu 1985. godine. Tvrtka proizvodi odjeću za muškarce, žene i djecu, kao i dodatke i parfeme. Scotch & Soda trenutno ima 246 vlastitih poslovnica i oko 7.000 trgovina u robnim kućama diljem svijeta, prenosi Fenix magazin.
Scotch & Soda ima najviše podružnica u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, točnije u svakoj zemlji ima 40 trgovina. Inozemno poslovanje još nije pogođeno stečajem, a 31 podružnica u Nizozemskoj ostat će otvorena.
Peek & Cloppenburg i Adler oslanjaju se na stacionarnu trgovinu
Tvrtka Peek & Cloppenburg (P&C) sa sjedištem u Düsseldorfu je također početkom ožujka podnijela zahtjev za insolventnost, a izazovi kompanije slični su onima kao i kod tvrtke Scotch & Sode.
I kod P&C-a će svih 67 prodajnih mjesta u Njemačkoj ostati otvoreno bez ograničenja, a kupci mogu nastaviti kupovati u online trgovini. No, svakako će doći do određenih promjena.
Modni lanac Adler je to već učinio. Stečajni postupak morao je biti otvoren u srpnju 2021., a nakon toga Adler je predstavio novog vlasnika i financijera. Nakon gotovo dvije godine modni lanac koncentrira se na svojih 130 poslovnica, stacionarno poslovanje je stabilno.
Adlerov šef Simon Schröter više ne očekuje veće pomake od internetskog trgovanja. “Adler cilja na deset do dvanaest posto udjela u online prodaji – ne mora biti više”, rekao je šef tvrtke u intervjuu za njemačke medije.
Online prodaja jedva se isplati modnim lancima srednje veličine
Visoki troškovi, malo zarade – tako se može sažeti online poslovanje modnih lanaca.
Samo u Njemačkoj je 2021. godine vraćeno oko 530 milijuna paketa.
Prema istraživanju, povratna pošiljka u prosjeku košta 19,51 euro, od čega se polovica koristi za transport.
Veliki igrači u industriji kao što su Zara i Uniqlo pokušavaju se suprotstaviti naknadama za povratnu dostavu.
No trgovci srednje veličine kao što su Adler, P&C ili Scotch & Soda ne mogu se osloniti isključivo na internetsko poslovanje, prenosi Fenix.
Svijet
ZAVRŠENA ISTRAGA Zbog teorija zavjere ubilo se četvero članova jedne obitelji

Slučaj samoubojstva četiri člana jedne obitelji koji je šokirao čitavu Švicarsku sada može biti zatvoren nakon što su istražitelji otkrili kako su odrasli članovi taj događaj – planirali.
Policija je isključila mogućnost intervencije izvana, a kažu da odrasli članovi obitelji, koji su preselili iz Francuske u Švicarsku dvije godine prije kobnog događaja, nisu davali nikakve znakove da razmišljaju o samoubojstvu, piše BBC.
Obitelj je umrla 24. ožujka prošle godine u švicarskom Montreuxu.
Osmogodišnja djevojčica, 15-godišnji dječak i njihovi otac i majka, kao i majčina sestra blizanka, skočili su iz svog stana na sedmom katu zgrade.
Dječak je bio u komi, ali uspio se oporaviti od ozbiljnih ozljeda. Ne sjeća se tog dana, kažu istražitelji.
Forenzički dokazi nisu upućivali na znakove borbe prije smrti, a autopsije nisu pokazale tragove droge u tijelima poginulih.
Nakon godinu dana istrage, švicarske vlasti kažu da su majka i njena sestra bile duboko opsjednute teorijama zavjere. Policija je tijekom pretrage njihova stana našla gomile pažljivo organizirane i spremljene hrane, lijekova i higijenskih potrepština. Obitelj je stan rijetko napuštala, a djeca su se školovala kod kuće.
Dvije žene gajile su duboku sumnjičavost prema vladi i lokalnim vlastima, kažu istražitelji, a djecu su odgojile da vjeruju kako je svijet neprijateljsko mjesto.
Njihova uvjerenja samo su očvrsnula tijekom pandemije covida-19 i nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Pretraga stana i elektronskih uređaja otkrila je da je kolektivno samoubojstvo bilo pažljivo planirano, čak i uvježbavano.
Odrasli su navodno čekali, piše u policijskom izvješću, da stigne pravi trenutak kako bi otišli, vjerovali su, u bolji svijet i dalje od ovog svijeta kojeg su se bojali.
Tragično je što su kao pravi trenutak izabrali onaj kada im je na vrata pokucala lokalna policija kako bi provjerila je li s obitelji sve u redu.
Policija je tog jutra stigla pred stan kako bi podsjetili oca obitelji da mora otići na sastanak s lokalnim obrazovnim tijelom. Trebali su razgovarati o obrazovanju njegova sina, koji se obrazovao kod kuće. Otac prethodno nije odgovorio na nekoliko pisama s pozivom na sastanak.
Obitelj policiju nije pustila u stan, a bili su mrtvi nekoliko minuta kasnije.
-
magazin3 dana prije
(FOTOGALERIJA) Subotnja špica by Saša Čuka
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
SPEKTAKL! Danas na Višnjiku Nagrada Grada Zadra ’23.
-
magazin4 dana prije
(VIDEO) “U INAT ONIMA ŠTO ŠUTE” Ivica Sikirić Ićo sve je iznenadio novom pjesmom
-
Sport5 dana prije
Boćari Udruge HVIDR-a Zadar osvojili još jednu medalju