Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

PREDSTAVLJEN ZBORNIK “ABBATISSA INGENUITATE PRECIPUA…”: “Zadar bi bio bitno siromašniji grad da nema samostana sv. Marije”

Objavljeno

-

Grad Zadar bio bi bitno siromašniji da nema samostana sv. Marije. Ta dragocjena baština obilježila je zadarski urbanitet i dala mu prerogativ najznačajnijeg urbanog centra onog vremena, istaknuo je sinoć u završnoj riječi predstavljanja zbornika „Abbatissa ingenuitate precipua… (Opatica iznimne plemenitosti…)“ na Sveučilištu u Zadru konzervator Miljenko Domijan.

Naime, prije tri godine navršena je 950. obljetnica od godine tisuću šezdeset i šeste, kako je upisano u poznatoj povelji s kojom je Krešimir, kralj Hrvatske i Dalmacije u Šibeniku udijelio kraljevsku slobodu Samostanu svete Marije Zadarske. Prije toga, opatica Cicha je od gradskih prvaka u Zadru dobila crkvicu Svete Marije Male da uz nju osnuje Samostan. O tim okolnostima Sveučilište u Zadru, u suradnji s časnim sestrama i Zadarskom nadbiskupijom, organiziralo je znanstveni kolokvij održan u crkvi Sv. Marije Male, 27. listopada 2016. godine.

Ovaj zbornik donosi pisane radove na teme tada održanih predavanja, a prigodno je naslovljen „Abbatissa ingenuitate precipua… (Opatica iznimne plemenitosti…)“, kako se naša opatica na dva mjesta spominje u samostanskom Kartularu. Njezino ime autori članaka zapisuju u oblicima Cika, Cika, Cicha.

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru zbornik recenzenti izv. prof. dr. sc. Ivan Basić i prof. dr. sc. Emil Hilje te kourednici prof. dr. sc. Pavuša Vežić i izv. prof. dr. sc. Ivan Josipović govorili su o značaju zbornika i predstavili njegov sadržaj.

U njemu tako Mladen Ančić, uz široku panoramu izvora i literature, objašnjava nadošlo vrijeme i okolnosti u kojima opatica osigurava mogućnosti za osnivanje novog samostana. Naglašava “pomoć” koju su joj pružili najbliži srodnici, posebno biskup Stjepan i prior Drago, te omogućili dolazak pred kralja. On ima vrhovnu vlast nad gradom u kome je oslonac našao u društvenoj mreži lokalne oligarhije, iz koje potječe i sama Cicha. Stoga je njezinome Samostanu vladar dodijelio kraljevsku slobodu.

Tomislav Galović tumači prisnu relaciju benediktinskih samostana u Dalmaciji s Kraljevstvom Hrvatske i Dalmacije u drugoj polovini 11. stoljeća. Ističe veliki doprinos redovništva općenito u razvoju kulture na našim prostorima. Upućuje na diplomatički korpus vezan uz kralja Petra Krešimira IV., a s njim i na Registrum privilegiorum sanctae Mariae, tj. Kartular u kome se nalazi i povelja kojom je kralj dao kraljevsku slobodu Samostanu.

Mirjana Matijević Sokol proučava upravo Kartular Svete Marije. Izražava mišljenje da je najstariji njegov dio beneventanom prepisan kasnih šezdesetih godina XII. stoljeća. U njemu se razabire kako su gradski oci Ciki poklonili crkvicu da ondje može uspostaviti samostan. Milenko Lončar analizira u Kartularu sačuvani prijepis dokumenta koji govori o pravnome sporu koga je konačno presudio splitski nadbiskup Lovre. Riječ je o parnici iz 1089./1090. godine između opatice Samostana i njezine tetke Neže. Prijepis je sadržajem do danas ostao nejasan. Unatoč svim nedoumicama pri tumačenju pojedinih navoda, on u cjelini ipak dobro svjedoči o nastojanjima opatice da upotpuni gradski i izvangradski posjed mladog samostana.

Trpimir Vedriš vrši temeljitu analizu kulta Sv. Anastazije u dvije predaje o toj svetici: rimskoj koja govori o sirmijskoj mučenici i djevici, te grčkoj koja kazuje o mladoj Rimljanki i udovici. Autor traga za odgovorom na pitanje: Kako je sv. Anastazija dospjela u Cikin časoslov? No, već u samome činu osnivanja opatije, kako ističe, zrcali se i svetičin kult naveden u molitveniku. Ipak, u Zadru se ne mogu detektirati tragovi grčke hagiografije. Stoga Sv. Anastaziju ovdje sagledava u sklopu rimske tradicije.

Pavuša Vežić pretpostavlja da je „ecclesiola sancte Marie Minoris“ podignuta na matrici ranokršćanske bazilike. O tome govore tipološke odlike crkve i arheološka građa iz nje prije vremena opatice Ciche. Ranoromaničku baziliku pak, kao novu graditeljsku cjelinu, povezuju, a samim tim i datiraju, kapiteli iz njezine unutrašnjosti. Slični su srodnima u benediktinskim opatijama 11. stoljeća na objema jadranskim obalama. No, autor ukazuje i na egejski prostor te “monašku ekumenu” kao moguće ishodište za njihove oblike.

Nikola Jakšić na početku rezimira spoznaje o kapitelima korintskoga tipa iz crkve Sv. Marije Male u relaciji sa srodnima na Jadranu. Potom piše o ukrasnim trakama s pročelje bazilike. Poznate su tek po ulomcima dvaju reljefa u terakoti. Povezuje ih sa sličnima u još tri grada Dalmacije (Nin, Biograd, Split), ali i u četvrtome gdje su klesani u kamenu (Osor). Riječ je o pločicama koje su formirale dekorativne vijence tipične za niz crkava na mletačko-ravenatskom prostoru.

– U cjelini, ovaj zbornik pola stoljeća nakon onoga iz 1967. godine, koga je objavio tadašnji Institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, pod naslovom Kulturna baština samostana Svete Marije u Zadru, iznosi spoznaje koje u nekoj mjeri unapređuju prethodna saznanja o prvoj opatici Samostana i njezinoj crkvi, ističu Josipović i Vežić.

Društvena analiza vodi nas u vrijeme autoriteta nasljednika priora Andrije, kruga koji je u Zadru bio oslonac kralju Petru Krešimiru IV. Takvo tumačenje baca posve novo svjetlo na ulogu tog vladara u osnivanju Samostana. Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije bilo je najuže povezano s Redom Svetoga Benedikta. O tome svjedoče brojne tada osnivane opatije redovnika i redovnica, a među njima svojim Kartularom i ova u Zadru. Prvi dio toga povijesnog izvora jest fundacijska listina. U njoj se ocrtavaju opće okolnosti nastajanja opatije, s njom neposredni socijalni i urbani okvir, praurbana slika grada oko antičkoga foruma gdje i danas stoji samostan.

„Abbatissa ingenuitate precipua…“ – zbornik radova sa znanstvenog kolokvija „950. obljetnica Samostana benediktinki Sv. Marije u Zadru (1066.-2016.) nastao je na temelju znanstvenog kolokvija, na kojem je izloženo ukupno osam radova. Recenzenti zbornika su Ivan Bašić i Emil Hilje a recenzenti pojedinačnih tekstova Neven Budak, Miljenko Jurković, Damir Karbić, Slavko Kovačić, Nikolina Maraković, Ana Marinković, Ana Mišković, Zrinka Nikolić Jakus i Rozana Vojvoda. Vlasnici objavljenih fotografija su autori, Konzervatorski odjel u Zadru, Državni arhiv u Zadru i Samostan benediktinki Sv. Marije u Zadru.

U uvodnom dijelu programa nastupio je Zbor Osnovne glazbene škole sv. Benedikta pod ravnanjem prof. Gordane Cecić, koji je izveo dvije pjesme – Stara zvona skladatelja Frane Đuraja na tekst časne majke Anastazije Čizmin i Čikinu molitvu, koju je na tekst iz Časoslova opatice Čike uglazbio Igor Cecić.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

NADIN / RADIONICA O ISHRANI VINOVE LOZE I MASLINA Vlatković: “U poljoprivredno je tlo nužno znati ulagati”

Objavljeno

-

By

“Ne možemo nemilice eksploatirati naše poljoprivredno tlo, a da ga ne oplemenjujemo. Ako nema u tlu, onda nema ni u biljci, ako nema u biljci onda nema ni u čaši”, istaknuo je dipl.ing.agr. Zvonimir Vlatković, viši stručni savjetnik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministartsva poljoprivrede RH za Zadarsku županiju na stručnoj radionici i tematskom predavanju pod nazivom ” Ishrana vinove loze i maslina – kvaliteta, zelena tradicija i uštede”, koje su u Nadinu u petak,3.2.2023. navečer organizirali Udruga vinogradara i vinara Nadin i tvrtka Ecovit 1989. u sklopu serije raznih tematskih susreta, koji slijede u narednom razdoblju, kako je istakao Tomislav Glavić, predsjednik Udruge.

Zadarska županija raspolaže, inače, prema dostupnim podacima, sa oko 214 tisuća ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 68 tisuća ha obradivog tla, na kojem se, uz ostale kulture, uzgaja 1 milijun stabala maslina i na 1200 ha oko 4,8 – 5 milijuna trsova vinove loze.

Vlatković je iskoristio ovu priliku da podsjeti okupljene vinogradare i maslinare na daljnje davanje naglaska na ekološku proizvodnju u fokusu sadašnjih i budućih europskih usmjerenja i direktiva te dinamiziranje potrebe njihovog što striktnijeg poštivanja i praćenja od strane domaćih poljoprivrednika, koji primaju poticaje.

Biološki stresovi i posljedice

Dr.sc. Davorin Bažulić, voditelj razvoja tvrtke Ecovit 1989. ukazao je, između ostalog, na ekstremne temperaturne razlike i proizlazeće biološke stresove, zbog kojih je, primjera radi, Tunis između 1999. i 2002. izgubio oko 90 % maslinovog ulja.

Obzirom na niz dosad izvršenih analiza na više tipova tla upozorio je i na nekoliko najčešćih uočenih ekstremnih stanja poput tzv. gladovanja biljaka i proizlazećih fizioloških bolesti uslijed nedostatka lako pristupačnih hranjiva u tlu, prekomjernog korištenja odnosno unošenja klasičnih gnojiva, koja zbog toga znaju toksično djelovati na biljke odnosno općenito ponekad preobilne opskrbe zemlje te ispiranja hranjiva. Pod pojmom ”tlo”, na što zaboravljaju mnogi, naglasio je, podrazumijevamo četverofazni strukturirani sustav kojeg čine čvrsta faza + otopina + zrak + živi organizmi.

Zakon minimuma

Jedan je od mogućih pristupa kvalitetnom rješenju uočenih nepovoljnih stanja, prema Bažuliću, u primjeni Justus fon Liebigovog zakona minimuma po kojem nedostatak bilo kojeg hranjiva uzrokuje ograničeni prinos, što se rješava ili dodavanjem veće količine potrebnog elementa ili primjenom dostupnosti onog što je prisutno te potom proizlazećom racionalnom gnojidbom i sustavnom kontrolom plodnosti tla. Time se postupno nastoji doći do modela strukture tzv. idealnog tla.

Govoreći o tridetogodišnjoj povijesti Ecovita 1989., Goran Štimac posebno je napomenuo da su Agrovit i Agrovit HSF izvorno plod dugogodišnjeg domaćeg znanja i istraživanja te da kao eko poboljšivači tla sadrže tri vrste prirodnih sastojaka i to anorganske spojeve (mineralne komponente), organske (bilje) i bio-aktivne spojeve (bilje).To dokazuje 17 do sad provedenih stranih i stručnih istraživanja u 17 znanstvenih institucija u Hrvatskoj i inozemstvu.

Agrovit i Agrovit HSF pospješuju tako rast vinove loze, maslina, voćaka, bobičastiog voća i hortikulture od 20% do 80%, smanjuju nitrate u tlu za 47%, što je izuzetno značajno u agro okruženjima održivosti koje nastojimo doseći i održati i, obzirom na sve izraženija sušna razdoblja, čuvari su vlage u tlu. To je i razlog zašto su kroz niz godina do danas korak po korak, osim u Hrvatskoj, ostvareni plasman i izvoz ovih proizvoda u Sloveniju, Francusku, Portugal, Nizozemsku ili čak u Južnafričku Republiku.

”U poljoprivredno tlo nije dovoljno samo ulagati, treba znati što, kada i koliko unijeti, i o tome se stalno educirati, inače takva nedovoljno stručno potkrepljena ulaganja postanu novac bačen u vjetar. I nemojmo se zavaravati sa prošlogodišnjim relativno dobrim prinosima grožđa i maslina na pojedinim lokacijama sa minimalnim ili čak nikakvim ulaganjem u obradivu zemlju. Priroda zna potom debelo naplatiti naše nečinjenje”, zaključio je Štimac.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA Subotnja špica (by Saša Čuka)

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA Prva ovogodišnja akcija darivanja krvi u Policijskoj upravi zadarskoj

Objavljeno

-

By

Foto: PU zadarska/Gradsko društva Crvenog križa Zadar

Ovom humanitarnom akcijom prikupljene su 22 doze krvi, a darivateljima su uručene zahvalnice za prvo i druga jubilarna darivanja

U organizaciji Policijske uprave zadarske i Gradskog društva Crvenog križa Zadar, uspješno je provedena prva ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u prostorijama policijske uprave. Humanitarna akcija u kojoj su ukupno prikupljene 22 doze krvi, trajala je od 10 do 12 sati.

“Policijski službenici i zaposlenici Policijske uprave zadarske iznova su na djelu pokazali humanost i plemenitost darivajući dragocjenu tekućinu. Za troje djelatnika danas je to bilo prvo darivanje krvi za koja su im djelatnici Gradskog društva Crvenog križa uručili zahvalnice. Zahvalnice su uručene i drugim zaposlenicima i policijskim službenicima Policijske uprave zadarske za 5,10, 20, 25, 30 i 40 darivanje krvi.

Posebno možemo istaknuti kako se policijski službenici i tijekom cijele godine odazivaju na zaprimljene pozive Gradskog društva Crvenog križa za izvanrednim potrebitim dozama dragocjene tekućine.

Zahvaljujemo svim sudionicima što su se pridružili ovoj hvalevrijednoj akciji darivanja krvi”, stoji u objavi iz PU Zadarske.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu