Tech
Opasni izazovi na TikToku: Što roditelji mogu učiniti i je li zabrana rješenje?
S pojavom bilo koje nove društvene mreže počinju i rasprave o njenim dobrim i lošim stranama i o tome koja bi dobna granica trebala biti za korištenje. Iako TikTok nije nova aplikacija, još uvijek budi brojna pitanja, prvenstveno zbog toga što je izrazito popularan među mlađima i maloljetnicima, ali i zbog niza suludih izazova koji u nekim slučajevima, nažalost, imaju tragične posljedice.
Prošli tjedan smo jedan takav primjer imali i u Hrvatskoj. Naime, u Osijeku je zaprimljeno više djece s takozvanom torzijom testisa, a iako nema službene potvrde, sumnja se da je to posljedica opasnog izazova na TikToku.
Prošle godine tragična vijest stigla je iz Italije. Naime, 10-godišnja djevojčica je, prema riječima njenih roditelja, sudjelovala u takozvanom izazovu gušenja na TikTok-u, stavljajući remen oko vrata i zadržavajući dah dok se snimala na telefon. Djevojčica je nakon toga preminula.
Jedan od izazova koji je posebno užasno stomatologe je onaj u kojemu su korisnici aplikacije snimali kako turpijaju zube. Tako su pokušali izravnati svoje zube, no stomatolozi su upozoravali da tako zapravo mogu samo učiniti nepopravljivu štetu zubima.
Razbijanje lubanje je još jedan od izuzetno opasnih izazova u kojemu dvije osobe nagovaraju treću da skoči u zrak, a potom joj izmaknu noge i treća osoba tada pada na leđa, a nerijetko i na glavu. Liječnici su snažno osudili ovaj izazov, ističući da može dovesti do ozbiljnih i po život opasnih ozljeda.
Upišete li samo u svoj pretraživač “najopasniji TikTok izazovi”, suočit ćete se s nizom opasnih i bizarnih videozapisa, a ono što posebno zabrinjava jest da su u mnogima od njih u glavnim ulogama – maloljetnici.
Kako razgovarati s djecom?
Iako TikTok u svojim uvjetima korištenja navodi da je aplikacija namijenja za osobe starija od 13 godina (pri čemu treba naglasiti da postoje iznimke za starosno ograničenje u određenim zemljama poput Brazila, Indonezije i Meksika), kao i na drugim aplikacijama i popularnim mrežama, korisnik može dati lažne podatke i nastaviti s korištenjem usluge.
Kako razgovarati s djecom o opasnostima koje vrebaju na društvenim mrežama? Kako im objasniti koliko ovakvi izazovi mogu biti opasnih po njih? Je li zabrana TikToka ili neke druge aplikacije ispravno rješenje? To su samo neka od pitanja o kojima smo razgovarali s kliničkom psihologinjom i profesoricom psihologije Sanjom Jusufbegović.
Ona navodi da roditelji trebaju imati uvid u aktivnosti koje djeca obavljaju na društvenim mrežama te da trebaju biti svjesni mogućih opasnosti iza toga.
“O tim je opasnostima važno informirati djecu ne stvarajući osjećaje straha, nego poticati osjećaj da su istoga sposobni zaštititi se”, navodi Jusufbegović i dodaje:
“Uobičajene su preporuke ne ostavljati osobne podatake o sebi ili svojoj obitelji, ali suštinska se zaštita se prije svega odnosi na stvaranje kritičkog pogleda na neke od sadržaja s kojima se djeca susreću. Glavna je zaštita kojoj roditelj može poučiti dijete, stvaranje kritičkog mišljenja, nezavisnosti u prosudbama, koje su onda i zaštita pred sugestijama koje na tim mrežama mogu biti snažno prezentirane.”
Ako roditelj primijeti da dijete prati neke od opasnih izazova, treba ga suočiti s mogućim negativnim posljedicama, kojih dijete nije nužno svjesno, a isto tako iznijeti svoj stav prema tome, koji uključuje neslaganje/neodobravanje, dodaje.
Ističe da su glavni zaštitni čimbenici poznavanje interesa djeteta te otvorena komunikacija praćena razumijevanjem i povjerenjem.
Je li zabrana TikToka rješenje?
Jusufbegović navodi da je zabrana korištenja bilo koje društvene mreže, pa tako i TikToka, u domeni roditeljskih procjena i odgovornosti.
“Pretpostavljam da bi takvoj odluci mogli prethoditi prethodni (neuspješni) pokušaji kontrole praćenja negativnih sadržaja, a koja dijete nije uvažilo”, kazala je.
Jedno od pitanja koje se postavlja u kontekstu zabrane jest i hoće li se djeca u tom slučaju osjećati isključeno i izolirano od svojih vršnjaka.
“Osjećaj izoliranosti među vršnjacima nije nužna posljedica takve roditeljske odluke, štoviše neka djeca poslije tog iskustva, kažu kako su shvatili da zapravo mogu na drugačiji način provoditi vrijeme, a što im se ranije činilo nemogućim. Kod one pak djece koja su razvila osjećaj ovisnosti o istima, može doći do burnih reakcija praćenih ispadima ljutnje, što je roditelju svakako znak da treba razmisliti o količini vremena koje dijete provodi na mobitelu, tabletu, kompjuteru”, pojašnjava psihologinja.
Naglašava da roditelji trebaju biti strpljivi i uporni “u pronalaženju djetetu zanimljivih tema i prevladati osjećaj bespomoćnosti pred atraktivnošću onoga što je ponuđeno online”. No, ističe i važnost načina na koji roditelji koriste medije u svakodnevnom životu, jer su svojim primjerom model ponašanja djetetu.
Što se tiče dobnih ograničenja za korištenje određenih aplikacija, Jusufbegović navodi da su ona postavljena s razlogom te da roditelji imaju puno pravo zabriniti korištenje.
Još jedna važna tema jest i kako sadržaj koji se djeci plasira kroz ovakve platforme utječe na njihov razvoj i pažnju, budući da je upravo TikTok popularan po kratkim videozapisima.
“Dugoročno, za pravilan je dječji razvoj neophodno poticanje različitih aspekata razvoja, različitost sadržaja i primjerenost dječjim mogućnostima. Neprestano gledanje video uradaka na TikToku stvara stalnu potrebu za ubrzanom izmjenom sadržaja, kao i povećavanjem potrebe za intenzitetom sadržaja, što dovodi do narušene koncentracije, nestalne i površne pažnje, što može imati dugoročne posljedice, ne samo na uspjeh u školi, nego i svakodnevno funkcioniranje djeteta”, objašnjava Jusufbegović.
Tech
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.
Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

“Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić.
Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.


Tech
FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas
U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.
U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.
Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.
Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.
– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.
Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.
– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.
Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.
Tech
FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota!
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.
Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.
O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…
– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.
Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.
– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.




