Connect with us

Tech

Njuškalo, WhatsApp, Facebook… Evo kojim se sve aplikacijama služe prevaranti

Objavljeno

-

Policijski službenici Policijske uprave bjelovarsko – bilogorske su u posljednje vrijeme zaprimili i postupali po kaznenim prijavama građana, a koji su prevareni na jedan od sljedećih načina:

Prijevare putem internetskih oglasnika
Tako je jedna oštećena osoba na internetskom oglasniku “Njuškalo.hr” objavila oglas o prodaji određenog predmeta te joj se putem WhatsAppa javio zainteresirani kupac, koji je odmah predložio da se dostava izvrši nekom od dostavnih službi (DPD, GLS, Hrvatska pošta i dr.). Oštećenoj osobi bi poslao lažni link dostavne službe, a otvaranjem linka od oštećenog je zatraženo da upiše podatke sa svoje bankovne kartice (serijski broj kartice, rok valjanosti i CVV broj). Nakon upisivanja navedenih podataka, s tekućeg računa oštećenog, provede se isplata njegovog novca na razne Internet trgovine. Brojevi telefona s kojeg počinitelj kontaktira može biti iz Hrvatske, ali se u većini slučajeva radi o brojevima iz inozemstva.

Prijevare putem društvenih mreža
Nakon što se oštećeni javi na jedan od interneta oglasa, prodavač odnosno počinitelj od njega traži da mu dostavi podatke o svojoj bankovnoj kartici. Nakon toga oštećeni na svoj mobitel zaprima kod za verifikaciju, a koji počinitelj također traži da mu se dostavi, a kao obrazloženje navodi da mu je potrebno kako bi oštećenik proizvod platio na rate. Novac oštećenika se zapravo uplaćuje na korisnički račun otvoren u Super Sport kladionici ili nekoj drugoj kladionici. Zapravo, oštećenik nikada ne dobije proizvod koji je htio kupiti.

Članci odnosno objave u kojima se navode neke od poznatih osoba iz svijeta, ali i Republike Hrvatske

U njima piše kako su se jako brzo obogatili ulaganjima u kriptovalute, a ako građani žele brzo zaraditi, da ostave svoj broj za kontakt. Nakon toga počinitelji kontaktiraju građana putem WhatsApp ili Viber aplikacije te im objašnjavaju na koji način se brzo mogu obogatiti. Građane koje su uvjerili da se radi o stvarnom ulaganju, počinitelji ih traže da im dostave sliku jednog njihovog osobnog dokumenta s fotografijom i sliku potvrde o plaćanju nekih od mjesečnih režijskih davanja (račun za struju, plin i dr.), a što je počiniteljima potrebno za potvrdu identifikacije prilikom otvaranja kripto novčanika.

Građani potom uplaćuju određena novčana sredstva, vjerujući kako ulažu u kriptovalute s kojima će kasnije moći raspolagati. Nakon uplate, počinitelj im šalje lažna izvješća o njihovim ostvarenim dobicima. Ustvari, građani ne ostvaruju nikakvu dobit jer je počinitelj njihova novčana sredstva prebacio na svoj kripto novčanik. S obzirom na to da počinitelj oštećenike drži u zabludi da ostvaruju iznimno veliku dobit, oni i dalje ulažu svoj novac dok ne shvate da su prevareni, a to zaključuju onog trenutka kada si žele isplatiti svoj novac.

Počinitelj se oštećenicima lažno predstavlja kao njihov dugogodišnji poznanik ili prijatelj s Facebook-a

Budući da oštećenici vjeruju da su to njihovi poznanici ili prijatelji, ne sumnjajući da se radi o lažnim osobama, pristaju kupiti zatražene bonove. Nadalje, počinitelj ih moli da mu nakon kupnje, bonove uslikaju te mu slike proslijede. Obećava da će novac za vrijednost kupljenih bonova naknadno uplatiti na njihov bankovni račun. Nakon što oštećenici navedeno proslijede, počinitelj ih blokira na Facebooku te uklanja profilnu fotografiju.

Počinitelji građanima putem oglasa na društvenim mrežama nude isplatu kredita bez ispunjavanja standardnih pravila i uvjeta, koje propisuju banke. Građani koji ne mogu realizirati kredit u bankama, javljaju se na takve oglase o kreditiranju. Počinitelji traže da se plate troškovi obrade realizacije kredita putem Aircash i PaysafeCard e-bonova ili otvaranjem bankovnog računa na Aircashu. Građani ne sumnjaju da se radi o lažnim financijskim institucijama te dostavljaju počiniteljima fotografije navedenih bonova i podatke o svojem Aircash računu te tako budu oštećeni za iznos koji su platili za kupnju dostavljenih bonova, a kredit koji su zatražili im ne bude realiziran.

Savjet građanima
Policija upozorava da nikada, ali baš nikada, nikome ne trebate davati nikakve podatke o svojoj bankovnoj kartici, posebice ne serijski broj, rok valjanosti kartice te CVV broj. Ako nešto prodajete, kupcu je dovoljan samo Vaš broj tekućeg računa na koji je novac potrebno uplatiti te eventualno naziv banke u kojoj imate otvoren račun.

Nikada nikome ne smijete davati kontrolni broj za potvrdu svoje transakcije, osim ako Vi osobno ne potvrđujete novčanu transakciju.

Ako plaćate putem interneta, dobro se uvjerite radi li se zaista o pravoj stranici, a kako bi zaštitili sebe te dobili proizvod koji plaćate.

Nikada nikome ne dostavljajte presliku svojih osobnih dokumenata koji mogu poslužiti za Vašu identifikaciju, posebice ne preslike svojih plaćenih računa ili video snimke u kojima izgovarate neke brojeve koje su Vam dostavile Vama nepoznate osobe. Iznimno, ako osobno želite otvoriti račun u nekoj od digitalnih bankovnih platformi, a koji će te Vi osobno koristiti za plaćanja, onda pratite upute koje dobijete prilikom kreiranja svojih osobnih korisničkih računa.

Ne kupujte i ne dostavljajte 16-eroznamenkasti PIN nepoznatim osobama i osobama za koje niste u telefonskom razgovoru provjerili da li zaista trebaju Aircash ili PaysafeCard e–bonove.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Hrvati vole automobile: Prema ovoj ljestvici četvrti smo u Europi

Objavljeno

-

By

Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) izdalo je izviješće pod nazivom “Vozila na europskim cestama” koje otkriva brojne podatke o automobilima koji kruže europskim cestama.

Izvješće uključuje ključne podatke, poput prosječne starosti vozila, vrste snage vozila, vlasništva i još mnogo toga te smo odlučili izdvojiti one najzanimljivije.

Tako možemo vidjeti kako je na cestama EU-a 2022. prometovalo je 252 milijuna automobila, što je povećanje od 1% u odnosu na prethodnu godinu. Prema istom izviješću, u Hrvatskoj je te godine prometovalo 2.06 milijuna automobila.

Prodaja električnih vozila u EU-u je dosegla najvišu razinu svih vremena 2022., ali ona i dalje čine tek 1,2% svih automobila na cestama EU-a. U našoj zemlji je taj podatak još i manji, odnosno udio električnih automobila iznosi tek 0,3 posto. Na području cijele EU najviše je benzinaca (50,6 %), a slijede dizelaši (40,8 %). Kod nas je taj borj obrnuti te je na našim cestama više vozila na dizel (56 %),  a nakon toga slijede vozila na benzin (39 %).

Što se tiče starosti automobila, najstariji vozni park imaju Grci (prosjek 17,3 godine) i Estonci (16,6 godina), dok najnovije automobile voze u Luksemburgu (7,9 godina), te Danskoj i Austriji (8,9 godina). Što se Hrvatske tiče, prema podacima ACEA-e, prosječan automobil na našim cestama star je 13,3 godina.

Hrvati i broj automobila

Kada je u pitanju broj automobila, Poljska ima najveći broj automobila na 1000 stanovnika u Europi, čak 703, dok je Latvija na začelju ljestvice s 410 automobila na 1000 stanovnika. Nakon Poljaka slijede Luksemburžani (695), Talijani (681), a na visokom četvrtom su Hrvati s čak 664 automobila na 1000 stanovnika. Dodajmo i da je prosjek EU-a 574 automobila na 1000 stanovnika.

ACEA

Na cestama EU prometuje više od 30 milijuna kombija, što je povećanje od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. Francuska prednjači s najvećim brojem kombija u prometu. Više od 6,5 milijuna kamiona sada je na cestama EU-a, što je povećanje od gotovo 2% u odnosu na prethodnu godinu. U prosjeku, kamioni ostaju najstariji od svih vrsta vozila sa 14 godina. Na cestama EU sada prometuje preko 720 000 autobusa. Električni modeli čine više od 10% autobusa u tri zemlje EU (Irska, Luksemburg i Nizozemska).

Izvješće pokazuje da, iako zakonodavni ciljevi mogu pomoći u usmjeravanju promjena, ovo je samo dio slagalice za dekarbonizaciju cestovnog prometa. Europi je potreban širok skup okvirnih uvjeta, kao što su infrastruktura za punjenje te kupnja i porezni poticaji, kako bi se potaknula potražnja za novim modelima i napunila vozila na europskim cestama najčišćim i najzelenijim modelima.

 
Nastavi čitati

Tech

WhatsApp testira novu značajku, obavijestit će korisnike koji su kontakti nedavno bili online

Objavljeno

-

By

WhatsApp navodno razvija novu značajku koja prikazuje nedavno aktivne kontakte u obliku popisa. Značajka je trenutno u fazi testiranja i vjerojatno će biti uvedena u budućem ažuriranju.

Prema najnovijim vijestima, WhatsApp ima još jednu značajku koja vam može pomoći da odlučite kome ćete prvom poslati poruku, piše India Today.

Ova bi se značajka mogla pokazati korisnom ako želite provjeriti tko je nedavno bio aktivan na platformi za razmjenu poruka i najvjerojatnije će prvi odgovoriti na vaše poruke ili pozive.

Ova bi značajka također mogla poboljšati korisničko iskustvo i ukloniti potrebu za pojedinačnom provjerom statusa aktivnosti svakog kontakta.

Ovo nije jedina značajka koju WhatsApp testira kako bi vas potaknuo na interakciju s vašim kontaktima.

Ranije izvješće govorilo je da bi WhatsApp mogao korisnicima početi predlagati kontakte s kojima bi trebali razgovarati. Ti bi kontakti bili oni s kojima korisnik nije razgovarao dugo vremena.

Obje značajke trenutno se testiraju i mogli bismo ih vidjeti u budućem ažuriranju aplikacije.

 
Nastavi čitati

Svijet

WhatsApp snižava minimalnu dob u Europi, zagovornici dječjih prava bijesni

Objavljeno

-

By

Novo dobno ograničenje stupilo je na snagu u četvrtak u Europskoj uniji. Nova minimalna dob od 13 godina također je najavljena za korisnike u Ujedinjenom Kraljevstvu u veljači. Usluga za razmjenu poruka – koju je Meta kupila prije deset godina – navodi na svojoj web stranici da promjene osiguravaju “minimalnu dob za WhatsApp na globalnoj razini”.

Međutim, donja dobna granica izazvala je kritike – zagovornici dječjih prava u Ujedinjenom Kraljevstvu tvrde da ona dodatno izlaže mlade ljude opasnostima interneta.

U priopćenju od četvrtka, grupa za kampanju Smartphone Free Childhood sa sjedištem u Velikoj Britaniji pozvala je WhatsApp da promijeni novu politiku. “WhatsApp stavlja dobit dioničara na prvo mjesto, a sigurnost djece na drugo”, rekla je Daisy Greenwell, suosnivačica grupe.

“Smanjenje dobne granice ignorira sve glasnije zvonce za uzbunu koje oglašavaju znanstvenici, liječnici, učitelji, stručnjaci za sigurnost djece, roditelji i stručnjaci za mentalno zdravlje zbog štetnosti korištenja društvenih medija za djecu”, rekla je Greenwell.

Vicky Ford, britanska zastupnica iz vladajuće Konzervativne stranke i članica ključnog vladinog odbora za obrazovanje, nazvala je odluku o snižavanju minimalne dobi bez prethodnog razgovora s roditeljima ‘neodgovornom’, izvijestila je PA Media.

Glasnogovornik WhatsAppa rekao je u petak za CNN:: ‘Svim korisnicima dajemo opcije da kontroliraju tko ih može dodati u grupe i, kada prvi put primite poruku s nepoznatog broja, dajemo vam opciju da blokirate i prijavite račun’. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Meta pod paljbom

Meta se u prošlosti našla pod kritika zbog nastojanja da smanji dobna ograničenja na svim platformama u Sjedinjenim Državama. Prošle je godine tvrtka rekla da planira smanjiti minimalnu dob za svoju aplikaciju za virtualnu stvarnost s 13 na 10 godina, unatoč pritisku američkih zakonodavaca da takve usluge ne plasiraju mlađim korisnicima.

CNN je također izvijestio prošle godine da je izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg osobno i više puta osujetio inicijative koje su imale za cilj poboljšati dobrobit tinejdžera na Facebooku i Instagramu, platforma koje su također u vlasništvu Mete.

Ponekad je Zuckerberg izravno nadglasavao neke od svojih najviših rukovoditelja, koji su se zalagali za veću zaštitu adolescenata, prema internoj komunikaciji objavljenoj u sklopu tužbe protiv tvrtke, prenosi tportal.

No, u priopćenju za medije od četvrtka – nevezno uz promjene WhatsAppove dobne politike u Europi – Meta je rekla da testira značajke za zaštitu mladih od opasnosti ‘seksualnog iznuđivanja’ i ‘zloupotrebe intimnih slika’. Nadaju se da će nove značajke ‘potencijalnim prevarantima i kriminalcima otežati pronalaženje i interakciju s tinejdžerima’.

Predatori seksualnog iznuđivanja (engl. sextortion) obično varaju mlade žrtve tako oni povjeruju da razgovaraju s ljudima svoje dobi. Nagovaraju ih da pošalju eksplicitne fotografije i videa, a kasnije prijete da će objaviti te slike ako im se ne uplati određena svota.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu