ZADAR / ŽUPANIJA
ZADRANI VEĆ OSAM STOLJEĆA SLAVE ZAŠTITNIKA SV. ŠIMU Puljić na Večernjoj misi: “Uz i njegovu pomoć u danima rata, prepoznali smo pravu snagu i osvojili slobodu”
Svetkovina sv. Šime, zaštitnika grada Zadra kojega puk Zadarske nadbiskupije časti već osam stoljeća, počela je Svečanom Večernjom u petak, 7. listopada, koju je u crkvi sv. Šime u Zadru predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
U liturgijskom zajedništvu bili su zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić, mons. Josip Lenkić, čuvar svetišta sv. Šime, kanonici Stolnog kaptola sv. Stošije i drugi zadarski svećenici.
Uočnica svetkovine u čast „tom osobitom Božjem miljeniku“ počela je pjevanom molitvom Himna proroka Šimuna: „O proroče, pravedniče, veliki naš zaštitniče. Ti si ponos Zadra grada, u tebi je svaka nada. Slomi snagu dušmaninu, brani našu Domovinu. Pravedniče, sveti Šime, slavimo ti sveto ime”.

„Žitelji grada Zadra i Zadarske nadbiskupije više od sedam stoljeća nerazdvojivo su povezani sa svetim Šimom kojega s pravom nazivamo svojim Pokroviteljem i na njegov blagdan hrlimo iskazati mu poštovanje.
Jer Šime je na svojim svetim rukama držao sveto Tijelo Isusovo. Mi zapravo nismo ni dovoljno svjesni kakvu milost i privilegij imamo, da u gradu imamo tijelo svetoga Šimuna koji je Isusa držao u svojim rukama“ istaknuo je nadbiskup Puljić.
Slaveći spomen sv. Šimuna, sjećamo se dana kada je Isus po Mariji stigao među ljude.
„Na dan prikazanja u jeruzalemskom hramu, Isusa je dočekao starac Šimun. Svetkovina sv. Šime podsjeća nas kako su se u tom trenutku susreta Šimuna i Isusa susreli Stari i Novi zavjet, prošlost i budućnost, u osobi starca Šimuna i djeteta Isusa“ istaknuo je mons. Puljić, rekavši da se u tom otajstvenom događaju povezuju i gradovi Betlehem i Jeruzalem.

„Dok se u Betlehemu Isus rodio i tamo postao stanovnikom zemlje, u Jeruzalemu gdje je Šimun dočekao Isusa i primio ga u naručje, Isus je podnio muku, umro, uskrsnuo i uzašao na nebo“ rekao je mons. Puljić.
Uz blagdan sv. Šime obilježavamo i važne spomendane iz naše narodne povijesti, rekao je zadarski nadbiskup, naglasivši da smo „zahvalni Božjoj Providnosti za sve što nam je i Šime priskrbio, zajedno s Marijom, majkom Isusovom“.
„U Gospinom mjesecu listopadu, a uz svetkovinu osobitog Pokrovitelja grada Zadra, svetoga Šime, želimo zahvaliti Gospi i sv. Šimi za sve što su učinili našem narodu, gradu i nadbiskupiji tijekom prošlih stoljeća.
Posebice što su učinili u danima Domovinskog rata, jer uz njihovu pomoć i zagovor, u znaku krunice, prepoznali smo pravu snagu i osvojili slobodu“ poručio je mons. Puljić.

Nadbiskup je podsjetio da su 7. listopada 1991., dakle, na uočnicu sv. Šime, izvršeni srbijanski zračni napadi na Banske dvore s nakanom da se ubije hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i njegove bliže suradnike, „i na taj način obustavi proces radosti, slobode i neovisnosti kojim smo bili obuhvaćeni“.
„Taj barbarski čin granatiranja Banskih dvora ubrzao je donošenje odluke o raskidu svih državnopravnih veza RH s tadašnjom Jugoslavijom, a to se dogodilo sutradan, 8. listopada 1991., na blagdan sv. Šime.
Primijetio sam kako je sada na taj datum u izvještaju o tom događaju u medijima bila tako štura informacija – niti znaš tko je bombardirao, otkud je to došlo, nije to tek tako palo. U vijestima je samo rečeno, ‘Bombardirani su Banski dvori’. Ne znam tko je od mlađih ljudi koji su slušali te vijesti razumio o čemu se tu radi.
Bojim se, olako zaboravljamo naše povijesne datume i reći povijesne činjenice. A mi smo tada bili nemoćni, napušteni od cijelog svijeta, prepušteni sami sebi.
Sada se cijeli svijet digao pomoći Ukrajincima. Mi smo tada bili sami, prepušteni svojim vlastitim snagama i uz Božju pomoć ishodili smo slobodu.
Pa mi je žao da se to ne objasni mladima. Starijima je to još i jasno, ali kako će mladi znati što to znači, ako se samo kaže, ‘bombardirani Banski dvori’“ upozorio je nadbiskup Puljić, u potrebi pojašnjavanja povijesnog konteksta kako bismo još više zahvalili Božjoj zaštiti kako je brojčano maleni hrvatski narod ishodio slobodu u srazu s puno nadmoćnijim srbijanskim neprijateljem i u okolnostima kada svjetske sile nisu željele neovisnu, samostalnu državu Hrvatsku.

Hrvatski narod pod vodstvom predsjednika Tuđmana prepoznao je povijesni trenutak za stvaranje hrvatske države.
Šimun je prepoznao Mesiju u djetetu Isusu i svijetu je navijestio njegovo poslanje Spasitelja, prorokujući i bol majke Marije koju će podnijeti zbog mučenja njenog Sina.
„Sv. Šime bio je izabran. Nije to njegovo, njegov dar, nego Bog ga je izabrao. U zahvalnosti za taj veliki i milosni dar, uskliknuo je ‘Sad otpuštaš slugu svoga, Gospodaru, jer vidješe oči moje’ ono što je čovječanstvo čekalo, Spasitelja. Možemo samo zamisliti kako je Šimunovo srce kucalo od radosti i zahvalnosti što je to dočekao, po Božjem proviđenju“ poručio je mons. Puljić.

U zadarskom svetištu sv. Šime kroz stoljeća se Svečanom Večernjom objavljivalo Gradu i Nadbiskupiji da započinju svečani dani našeg Pokrovitelja Šime.
„Na takve svečanosti osobito se pazilo u prošlosti, pa se za bolju pripravu činilo trodnevnice ili devetnice koje su završavale svečanim pohvalama uoči samoga blagdana svecu u čast“ rekao je mons. Puljić.
U želji da se osjeti ozračje svečanog duha iz prošlosti putem pohvala i zahvala, nadbiskup je izrekao drevnu molitvu nastalu na kršćanskom Istoku u 6. stoljeću. Ta se molitvena pjesma na grčkom jeziku naziva Akatist, a znači himan, pohvala.
„Posebnost tih pohvala je što dobro spajaju biblijske i dogmatsko-teološke sadržaje s osobnom molitvom čovjeka grešnika. Tu je snaga tih himana, molitava, jer pomažu i nama da razmišljamo staviti se u ulogu grešnika, ali čovjek nije sam u tome.

Imamo naše zaštitnike, svece, imamo nekoga tko bdije nad nama. Grešnik se postavlja pred sveca i moli. To čini takve pjesme i pohvale vrlo prikladnima za tihu osobnu meditaciju i razmatranje“ rekao je mons. Puljić.
Taj Akatist glasi: „Izabran si za blagovjesnika, sveti pravedni starče Šimune, kako bi objavio Krista ljudima. Prinosimo ti pohvalne pjesme jer uživaš posebnu naklonost Gospodina kojeg si u naručju svome nosio. Moli za spasenje onih koji ti s ljubavlju kliču ‘Raduj se, pravedni starče Šimune’.
Raduj se, jer si u svojim staračkim sjedinama istinsku mudrost sjedinio te kao muž pravedan i bogobojazan Duhom Božjim svjedočio.
Raduj se, jer si prema Božjim zapovijedima neporočno hodio te cijelim svojim životom Gospodinu ugodio.
Raduj se što te sila Duha Božjega ponukala da dođeš u hram baš kada su roditelji Isusovi tamo stigli da izvrše ono što je propisivao Zakon.
Tada si uzeo dijete i u Duhu spoznao da je to Krist, obećani Spasitelj svijeta“.

„Zadivljeni ozračjem susreta u Jeruzalemskom hramu i mi od srca kličemo: Raduj se, preblaženi i pravedni starče Šimune, što si uz pomoć Duha Božjeg prepoznao Krista ne samo tjelesnim, nego umnim i duhovnim očima te kao vjerni stražar između Staroga i Novoga zavjeta, bdio i iščekivao Spasitelja. A onda mu ususret pohrlio.
Raduj se, preblaženi starče Šimune – čuvaru svetoga hrama, naša utjeho i naša nado. Veliki naš Pokrovitelju, moli za nas” zaključio je nadbiskup Puljić.
Nakon bogoslužja, nadbiskup Puljić, suslavitelji i puk iskazali su čašćenje pred škrinjom sv. Šime koja se nalazi iznad oltara u prezbiteriju crkve sv. Šime gdje se nalazi neraspadnuto tijelo proroka Šimuna čiji je susret s Isusom opisao evanđelist Luka.
Ines Grbić
















ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







