Za neke se namirnice, poput voća i povrća, smatra da imaju negativne kalorije. Pretpostavka o tome dolazi zbog toga što voće i povrće ima prilično mali broj kalorija te visok postotak vode.

Svaka hrana i svako piće u sebi sadrži određen broj kalorija koje, kada ih unesemo u sebe, tijelo pretvara u energiju i troši za osnovne tjelesne funkcije, kretanje, razmišljanje i slično.

Neke su namirnice više zasićene kalorijama, a neke manje dok se za neke smatra da imaju tzv. negativne kalorije.

Što su negativne kalorije?

S obzirom na to da tijelo troši energiju, odnosno kalorije i za sam proces žvakanja i probavljanja hrane, neki tvrde da za te procese tijelo troši više kalorija nego što se, određenom hranom, unese.

Upravo se zato za određene namirnice smatra da imaju negativne kalorije.

Hrana za koju se smatra da ima negativne kalorije:

– celer: 14 kcal na 100 grama (95 posto vode)

– mrkva: 52 kcal na 130 grama (88 posto vode)

– zelena salata: 5 kcal na 35 grama (95 posto vode)

– brokula: 31 kcal na 90 grama (89 posto vode)

– grejp: 69 kcal na 230 grama (92 posto vode)

– rajčica: 32 kcal na 180 grama (94 posto vode)

– krastavci: 16 kcal na 100 grama (95 posto vode)

– lubenica: 46 kcal na 150 grama (91 posto vode)

– jabuke: 53 kcal na 110 grama (86 posto vode)

Iako namirnice s navedenog popisa imaju relativno malo kalorija i uvelike ih sačinjava voda, ne postoje znanstveni dokazi koji potvrđuju to da tijelo njihovim žvakanjem i probavljanjem troši više energije nego što one doprinose.

Naime, istraživanja su pokazala da se žvakanjem troši otprilike 11 kalorija po satu što znači da je potrošnja kalorija tijekom nekoliko minuta žvakanja celera ili drugog voća i povrća zaista beznačajna.

Istina o negativnim kalorijama

Kada je riječ o probavljanju hrane, tijelo za taj proces ne koristi uvijek jednaku količinu kalorija već to ovisi o sastavu hrane koju trenutno jedemo. Najjednostavnije rečeno, tijelo za probavljanje koristi određeni postotak energije od onoga što pojedemo i nije moguće da će, za taj proces potrošiti više energije.

Na primjer, od ugljikohidrata koji sačinjavaju obrok će se oduzeti između pet i deset posto kalorija, od masti između 0 i pet posto te od bjelančevina između 20 i 30 posto kalorija.

Stoga, ako recimo pojedemo lubenicu u vrijednosti stotinu kalorija, tijelo za probavljanje neće iskoristiti svih stotinu kalorija (niti više od toga) već značajno manje, odnosno između pet i 10 posto kalorija od ukupnih sto jer lubenicu uglavnom sačinjavaju ugljikohidrati.

Iako namirnice poput voća i povrća nemaju negativne kalorije, razlog zbog kojeg brojne osobe primjećuju gubitak kilograma nakon što ih uvrste u svoju svakodnevnu prehranu pazeći na unos drugih kalorija, jest taj što one sadrže puno vode koja zauzima velik dio volumena u želucu.

Stoga, konzumiranjem voća i povrća se povećava volumen obroka te brže dolazi do stvaranja osjećaja sitosti i to uz mali broj kalorija.

Zaključak

Hranom s negativnim kalorijama smatraju se one namirnice za čiju je probavu tijelu potrebno više kalorija nego što se tim namirnicama unese i to se većinom odnosi na voće i povrće.

No, brojna su istraživanja pokazala kako takva hrana zapravo ne postoji te da tijelo za probavljanje oduzima samo određeni, mali postotak unesenih kalorija te nikada više od toga.

Također, niti žvakanje ne troši značajnu količinu energije, a to su potvrdili i znanstvenici koji su zaključili da jedan sat žvakanja potroši tek 11 kalorija.

U sklopu programa Večernje scene za odrasle ovog četvrtka, 25.4. u 20 sati, u Kazalištu lutaka Zadar gostuje predstava “U potrazi za Ivanom”, u produkciji Max teatra iz Zaprešića i Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda.

O PREDSTAVI: Predstava “U potrazi za Ivanom” u režiji Morane Dolenc nastala je prema istoimenome romanu Sanje Lovrenčić, koja je i autorica dramatizacije. Roman je objavljen 2006. godine, a iduće je dobio Nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“. Riječ je o biografskoj fikciji o Ivani Brlić-Mažuranić koja je sadržajno iznimno bogata, budući da se Sanja Lovrenčić koristila bogatom arhivom pisama, bilješki i dnevničkih zapisa. Predstava prati Ivanin život od rođenja u Ogulinu 1874., preko života u Slavoniji sa suprugom Vatroslavom Brlićem, do tužne i samotne smrti u Zagrebu 1938. godine.
Tekst predstave se izvorno temelji na dnevničkim zapisima i pismima obitelji, a predstavu nose tri glumice od kojih svaka predstavlja ne samo jedan period u Ivaninom životu već i dio njezine osobnosti, koji se međusobno isprepliću i čine bogatstvo njezinog unutarnjeg svijeta.

REŽIJA: Morana Dolenc

DRAMATIZACIJA: Sanja Lovrenčić

OBRADA GLAZBE: Davor Rocco

SCENSKI POKRET: Rebeka Čuljak

KOSTIMI: Tihana Ostreš

SCENOGRAFIJA I LUTKE: David Peroš Bonnot

IGRAJU: Katarina Perica Kirin, Matilda Sorić, Marina Kostelac

Ulaznice se kupuju na blagajni prije predstave ili online, a rezervacija je moguća putem maila (klz@klz.hr).

Cijena ulaznice je 6,50 eura, a za učenike, studente i umirovljenike 3,50 eura.