ZADAR / ŽUPANIJA
PULJIĆ VODIO MISU ZA POČETAK ŠKOLE Roditelj: Prvo što smo naučili od našeg djeteta iz vaše škole je: “Tata, mama, moramo se pomoliti za obiteljskim stolom!”
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodio je misno slavlje za blagoslovljen početak nove školske godine u katedrali sv. Stošije u Zadru u srijedu, 14. rujna.
U misi su sudjelovali učenici tri zadarske katoličke škole: Katoličke osnovne škole Ivo Mašina, Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar koja je ove godine prvi put upisala i jedan razred općeg gimnazijskog usmjerenja te Osnovne glazbene škole sv. Benedikta, njihovi učitelji i ravnatelji: don Roland Jelić, don Ante Sorić i Igor Cecić.

Budući da je toga dana bio blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, nadbiskup Puljić istaknuo je da je „križ znak našeg spasenja, poštovanja, nečega najljepšega i najboljega“ što je Krist preuzeo na sebe i otkupio čovjeka.
„U križu su utjelovljene dvije zapovijedi u koje je Bog sažeo svih deset. Uspravna greda potiče nas da gledamo prema nebu, prema gore. Ljubi Boga nad svime. Njemu se klanjaj, poštuj ga, voli, vjeruj u njega. Druga, poprečna greda je jednaka toj, kaže Isus, a to je, ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. O te dvije zapovijedi vise sav Zakon i proroci. To je otkriće, ako spoznamo to otkriće našeg spasenja i naše budućnosti“ istaknuo je mons. Puljić.

Nadbiskup je podsjetio da Crkva slavi Uzvišenje sv. Križa vezano uz povijesni događaj spašavanja i vraćanja relikvije Svetog križa u Jeruzalem. Car Heraklije (610.-641.) čudesno je pobijedio perzijskog kralja koji je bio otuđio svete relikvije Isusovog križa iz Jeruzalema. Kao uvjet za postizanje mira, Heraklije je tražio da se dragocjena relikvija donese u Jeruzalem.
Nadbiskup je rekao da je kršćanima križ svetinja, a činiti znak križa izraz je želje da „naša djela budu u ime Oca koji nas je stvorio, u ime Sina koji nas je svojim križem otkupio i u ime Duha Svetoga kojeg nam je Gospodin poslao da bude s nama do svršetka svijeta“.
„Kad je Isus odlazio s ovog svijeta, imao je s apostolima Posljednju večeru kada im je obećao ostati s njima. Darovao je sebe kao našu hranu i popudbinu. Isus je trajno nazočan među nama u euharistiji kojom se hranimo, koju slavimo i po kojoj se spašavamo“ rekao je mons. Puljić, dodavši da zato i novu školsku godinu započinju slavljem euharistije moleći da sve prati Božji blagoslov.

Nadbiskup je potaknuo mlade da upoznaju svoga vršnjaka Carla Acutisa (1991.-2006.), koji je umro od leukemije u petnaestoj godini života.
„Živio je za euharistiju. On je još kao dijete i tinejdžer pokazao osobitu ljubav prema euharistiji. Volio je računala, koristio društvene mreže, uživao u filmovima i stripovima. No, nešto osobito doživio je na svojoj Prvoj pričesti pa su svi primjećivali da je mali Karlo zaljubljenik Euharistije. Nakon pričesti rado je ostajao ispred tabernakula u molitvi i sabranosti“ rekao je mons. Puljić.
Koliko je Acutis poštovao euharistiju, a „neobično je za tinejdžera da tako razmišlja“, rekao je nadbiskup, potvrđuje i Carlova bilješka iz dnevnika: „Primanjem euharistije sličniji smo Isusu i već na Zemlji imamo predokus neba”.
Taj uzoran mladi vjernik „prihvatio je vlastitu bolest i smrt kao dio životnog puta i sazrijevanja“, a bolest i patnju prinio je za Papu i Crkvu, rekao je mons. Puljić, istaknuvši da to pokazuje „koliko mu je značila Crkva, znao je koliko Crkva znači svijetu“.
Nadbiskup je rekao da se i naslovnik zadarske katoličke osnovne škole, Ivo Mašina „nije plašio trpjeti za Krista, Crkvu i svoj narod. Sve je podnio za vjeru i mučenički umro u Novoj Gradiški“.

Tragom poticaja biskupe Europe da se na blagdan Uzvišenja Svetoga križa moli za mir u Ukrajini, nadbiskup je potaknuo da se „priključimo tom molitvenom vapaju. I mi smo proživjeli strašnu ratnu kalvariju, i naša nedavna prošlost bila je obilježena teškoćama i križevima svake vrste“ rekao je mons. Puljić, moleći zaštitu Kristovog križa i nebeski zagovor Isusa „koji je tijekom muke osjetio strašnu dramu borbe dobra i zla“.
Uz nadbiskupovu želju da Bog „blagoslovi učenike, roditelje, ravnatelje, učitelje i osoblje koji su tu radi djece, da mogu rasti i napredovati“ te da učenici otkriju smisao euharistije i križa, na kraju mise pjevan je zaziv Duhu Svetome.
U misi je suslavio i o. Bogdan Leiza, svećenik iz Ukrajine. Zahvalio je Crkvi u Hrvatskoj na pomoći koju pruža Ukrajini i izrazio bol što brojna djeca u Ukrajini ove godine nisu imala sretan i miran početak nove školske godine, a brojni i nisu krenuli u školu jer su mnoge ukrajinske škole razorene u ratu.

Katoličku osnovnu školu Ivo Mašina u Zadru pohađa 225 učenika u 9 razrednih odjeljenja od 1. do 6. razreda. To su dva prva i dva druga razreda, jedan treći i jedan četvrti razred, dva peta i jedan šesti razred.
Generacija koja je upisala prvi razred 2018., što je bila prva godina početka rada Katoličke osnovne škole u Zadru, ove godine su petaši.
„Još uvijek imamo liste čekanja. Svaki dan primamo pozive roditelja koji pitaju je li se netko ispisao, mogu li upisati dijete u našu školu. Pitaju hoće li biti povećan kapacitet, interes za školu je zaista velik. Škola pokazuje pozitivne pomake i u obiteljskom životu. Djeca roditeljima donose iz škole pozitivne stvari koje nauče u školi. U odgoju djece roditelji to polako prihvaćaju. U školi molimo svaki dan prije obroka. Jedan tata mi je rekao: ‘Mi se kući nikad prije nismo pomolili za vrijeme ručka, u tjednu i ne stignemo biti zajedno za stolom, osim nedjeljom. Prvo što smo naučili od našeg djeteta iz vaše škole je: ‘Tata, mama, moramo se pomoliti, mi tako radimo i u školi’. Tako je molitva postala sastavni dio obiteljskog života, to su u obitelji donijela djeca iz škole“ rekao je don Roland Jelić, ravnatelj Katoličke osnovne škole u kojoj je zaposleno 48 djelatnika.
„Ponosan sam na djecu koja se trude kreativno izražavati, raditi, sudjelovati i na djelatnike koji se trude i mimo radnog vremena, i kući rade, ostaju dodatno kako bi izrađivali kreativne stvari za djecu. U školi su mnoge izvannastavne aktivnosti, djeca sudjeluju u humanitarnim akcijama“ rekao je ravnatelj Jelić.

Ružica Anušić, vjeroučiteljica u Katoličkoj osnovnoj školi Ivo Mašina, rekla je da izgrađuju zajedništvo učenika i djelatnika. „Da škola ne bude mjesto gdje idu samo učiti i raditi, nego da bude mjesto gdje rastu kao sinovi i kćeri Božje. Tu svijest želim im prenijeti na satovima vjeronauka, da mogu biti slobodni, izraziti se, razviti svoje sposobnosti. Naš rad utječe na djecu da mogu prenijeti ljubav, radost i zajedništvo i u svoje obitelji“ poručila je Anušić, rekavši da se u katoličkoj školi mogu još više naglasiti katolički odgoj i evanđeoske vrijednosti u odnosu na druge škole.
Ines Grbić

























ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





