Elektroničke cigarete ili e-cigarete postaju sve popularnije, a sve više ih se reklamira kao sredstvo pomoću kojeg se možete odviknuti od pušenja. Provjerili smo s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ) po čemu se točno razlikuju od obično i koliko su opasne.

Iako se na društvenim mrežama i javnosti e-cigarete spominju u kontekstu “zdrave” varijante cigareta, HZJZ ističe da ne to ne postoji.

“Postoji pojam manje štetan koji se odnosi na grijače duhana i elektroničke cigarete budući da se ne oslobađa u takvim proizvodima katran”, navode iz HZJZ-a.

Koncentracija nikotina je regulirana Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda (NN 44/17) koji propisuje da sadržaj ne smije biti više od 20mg/ml tekućine, ali poseban problem predstavljaju arome koje se dodaju u ove proizvode jer su često okusa hrane što dodatno privlači korisnike, a osobito djecu čime se potiče razvoj ovisnosti.

Kako funkcioniraju e-cigarete?

“Tipičnom uporabom e-cigarete stvara se aerosol koji uz nikotin najčešće uključuje: glikole, aldehide, hlapljive organske spojeve (VOC), policikličke aromatske ugljikovodike (PAH), specifične duhanske nitrozamine (TSNA), glioksal, metilglioksal, diacetil, acetol, metale, silikatne čestice i druge elemente”, navode iz HZJZ-a.

Dodaju da su razine i broj poznatih toksičnih tvari i spojeva u aerosolu kod e-cigareta niže nego u duhanskom dimu kod konvencionalnih cigareta. Ipak, postoji opasnost od nekih drugih tvari.

“No, razine nekih toksičnih tvari u aerosolu poput: olova, kroma, nikla i formaldehida, kod različitih proizvoda mogu jako varirati, pa čak doseći i više razine od onih u duhanskom dimu”, pojašnjavaju iz HZJZ-a.

Naglašavaju da su e-cigarete izgledom posebno privlačne mladima pa u tome leži dodatna opasnost. Također, ove cigarete su i lako dostupne.

Pomažu li e-cigarete u odvikavanju od pušenja?

Postoje određena istraživanja koja ukazuju na to da je jedan dio korisnika e-cigareta prestao pušiti, no takvi su dokazi još uvijek ograničeni i nedostatni za donošenje zaključaka.

“Korištenje e-cigareta vjerojatno će pomoći nekim pušačima da potpuno prestanu pušiti cigarete, ali znatan broj njih će krenuti s dualnom uporabom tj. nastavit će s pušenjem cigareta i korištenjem e-cigareta. Koristit će se za smanjujenu uporabu cigareta, ali ne i za njihov prestanak”, ističe HZJZ.

Dodaju da pušače najprije treba potkanuti na prestanak i smanjenje ovisnosti o pušenju i nikotinu koristeći kombinaciju već odobrenih tretmana radije nego koristeći e-cigarete.

Opasnost e-cigareta

Bit će potrebne godine da bi se prikupili detaljni podaci o opasnostima i štenostima e-cigareta i o tome kako utječu na razvoj mnogih bolesti, a naročito malignih.

“Međutim, dokazi koji se temelje na procjeni kemijskih spojeva u otopinama i aerosolu iz e-cigarete ukazuju na potencijalnu citotoksičnost nekih otopina (koncentracija i broj različitih okusa u otopini), što bi trebalo izazvati zabrinutost i oprez radi uporabe e-cigareta kod trudnica”, naglašava HZJZ.

EVALI (e-cigarette and vaping-associated lung injury) predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. Prvi put se spominje 2019. godine. Prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtnih slučajeva.

“EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija”, navodi HZJZ.

Uobičajeni simptomi lipoidne upale pluća uključuju poteškoće s disanjem, bol u prsima, kronični kašalj, isklašljavanje krvi, vrućicu i gubitak težine.

Aerosol vs. duhanski dim

Aerosol najčešće sadrži neke kancerogene spojeve i druge toksične tvari koje se nalaze i u dimu duhana, ali u prosječnim razinama od 1-2 reda veličine niže nego u duhanskom dimu, dok su kod nekih proizvoda utvrđene razine kancerogenih agensa, kao što su formaldehid ili akroleina, poput onih kod nekih konvencionalnih cigareta, dodaju iz HZJZ-a.

“Aerosol sadrži: glikole, aldehide, hlapljive organske spojeve (VOC), policikličke aromatske ugljikovodike (PAH), specifične duhanske nitrozamine (TSNA), glioksal, metilglioksal, diacetil, acetol, metale, silikatne čestice i druge elemente.”

Duhanski dim se sastoji od 7.000 različitih kemijskih supstanci, s više od 70 kancerogenih. Visoko je na ljestvici uzročnika bolesti i smrti, objavio je ranije ove godine Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Rezultati istraživanja iz 2019. godine pokazuju da u Hrvatskoj 38,4% odraslih puši, najviše osoba koje puše je u dobi između 25. i 35. godine (43,6%), a muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%).

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također navodi da su e-cigarete i slični proizvodi štetni za zdravlje. U svibnju ove godine, WHO je objavio da neka nedavna istraživanja ukazuju na to da bi e-cigarete mogle povećati rizik od bolesti srca i plućnih poremećaja.

Elektronički sustavi također su povezani s brojnim fizičkim ozljedama, uključujući opekline od eksplozija ili kvarova, kada proizvodi nisu očekivanog standarda ili ih korisnici diraju, navodi WHO i dodaje da djecu treba čuvati od izlaganja takvim proizvodima kako ne bi slučajno progutala otrovnu tekućinu.

Tko treba biti posebno oprezan?

Poznato je da nikotin izaziva ovisnost pa HZJZ upozorava da “uporaba e-cigareta može imati štetne učinke tijekom trudnoće i doprinijeti razvoju kardiovaskularnoj bolesti”.

“Iako sam nikotin nije kancerogen, čini se da je uključen u temeljne aspekte biologije malignih bolesti, kao i neurodegeneracije. Mogućnosti isporuke nikotina su široke; od vrlo malih, pa sve do količina poput onih iz konvencionalnih cigareta, što ovisi o karakteristikama samog proizvoda, kao i o načinu uporabe i koncentraciji nikotina u otopini, stoga je prisutan i rizik od predoziranja nikotinom ingestijom ili dermalnim kontaktom”, ističe HZJZ.

Iz HZJZ-a dodaju da postoji dovoljno dokaza da bi se djecu, adolescenate, trudnice i žene reproduktivne dobi upozorilo na oprez pri upotrebi jer bi nikotin mogao utjecati na razvoj mozga kod fetusa ili adolescenata.

“Iako ne postoje egzaktni podaci o tome koliko je uporaba sustava elektroničke dostave nikotina (i beznikotinskih sustava) „sigurnija“ u odnosu na pušenje konvencionalnih cigareta, postojeći modeli ispitivanja sugeriraju da bi to trebalo biti barem 3 puta, kako bi se ove sustave moglo smatrati potencijalnim javno zdravstvenim benefitom”, zaključuju iz HZJZ-a.