Tijekom svjetskog plivačkog prvenstva u Budimpešti skoro se dogodila tragedija kada se za vrijeme natjecanja sinkroniziranih plivačica jedna od njih onesvijestila u bazenu. Plivačica Anita Alvarez (25) počela je tonuti, no spasila je brza reakcija trenerice.

Ubrzo nakon toga plivačica je došla svijesti pa su o njoj brigu preuzeli bolničari. O ovom slučaju se na Facebooku oglasio Dragan Maloševac, specijalist hitne medicine iz KBC-a Osijek. Upozorio je kako opasnost od utapanja nije prijetnja samo za neplivače te da mnogi mladi stradaju tijekom odlaska na plaže i bazene.

“Budite oprezni! Ne, ne utapaju se samo neplivači! Ovo je profesionalna sportašica koja se bavi PLIVANJEM. Svako malo pročitamo o tragedijama mladih ljudi koji su se utopili u morima ili jezerima.

A onda u komentarima obavezno hrpa pametnjakovića lupeta o alkoholu i drogama, lošim i neiskusnim plivačima… Jako puno mladih ljudi nastrada tijekom izleta, ekskurzija ili grupnog odlaska na bazene i plaže.

Ne plivajte sami, a ako plivate u grupama, ne udaljavajte se i obratite pažnju i na druge. Dovoljna je samo sekunda”, napisao je Maloševac na Facebooku.

U Hrvatskoj godišnje od utapanja umre 90 osoba

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od sedam posto u skupini ozljeda, objavio je HZJZ.

Godišnje u svijetu od utapanja smrtno strada 236.000 ljudi. U zadnjih 10 godina u Hrvatskoj je od utapanja godišnje umiralo oko 90 osoba. Zbog tih zabrinjavajućih podataka treba znati koja su pravila za siguran ulazak u more ili bazen.

HZJZ navodi da su povećanom riziku od utapanja izložena mala djeca, neplivači, osobe muškog spola, osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti, osobe koje su konzumirale alkohol te ljudi koji se kupaju u jezerima i rijekama. 

Sigurnost na vodi

Kodeks o sigurnosti na vodi objavio je Hrvatski crveni križ, a kodeks savjetuje:

– Ne plivajte najmanje jedan sat nakon obroka.

– Ne plivajte ako ste konzumirali alkohol.

– Ne ulazite vrući u vodu.

– Ne skačite u vodu nepoznate dubine.

– Nikad ne plivajte sami.

– Plivajte u blizini spasilaca.

– Poštujte upute i znakove spasilaca.

– Dogodi li vam se nevolja, ostanite smireni. Plutajte na leđima i mašite jednom rukom za pomoć.

– U svakom trenutku znajte gdje su vaša djeca. Budno pratite njihovo kretanje osobito kad plivaju ili se igraju uz vodu. Djeca se mogu utopiti i u plitkoj vodi.

– Pazite na velike nadolazeće valove. Oni vas mogu “pomesti” iako mislite da stojite na sigurnom mjestu.

– Izbjegavajte penjanje po liticama i držite se podalje od rubova litica. I lagani nagibi mogu biti opasni ako su mokri.

– Madraci za napuhivanje privlačan su način zabave u vodi. Ali oprez! Ležeći na  njemu, vjetar vas može otpuhati na otvoreno more.

– Izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu.

Preporuke za povećanje sigurnosti u vodi

Preporuke HZJZ-a za povećanje sigurnosti u vodi kažu da djecu treba stalno imati na oprezu kada su u vodi te da bi se trebala napraviti zabrana prilaska bazenima kako djeca ne bi mogla sama ući u bazen. Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Savjetuju i nošenje sigurnosnog prsluka te poseban oprez kada je u pitanju kupanje u jezerima i rijekama. Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati prije uranjanja. Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.

Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja.

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu. Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.