Na Sveučilištu u Zadru danas je otvorena međunarodna znanstvena konferencija 18th “Islands of the World” Conference – „Islands: Nature and Culture“, koja se organizira u okviru međunarodnog udruženja International Small Islands Studies Association (ISISA) za proučavanje malih otoka.

Hrvatska je država s preko 1.200 otoka, od kojih je oko 50 stalno naseljeno. Malim otocima, po većini svjetskih klasifikacija, pripadaju i svi hrvatski otoci, koji su bogati kulturnom baštinom i raznolikim arheološkim nalazištima. Ta su područja prirodno-geografski fenomeni koji imaju važnu ulogu u suvremenom društveno-gospodarskom razvoju, pri čemu prevladava razvoj turizma.

– Program konferencije je, nema dvojbe, iznimno bogat. Vidljivo je da ćete malim otocima znanstveno “prošetati” s različitih gledišta, da ćete tu složenu temu razmotriti kroz dioptriju različitih disciplina, da ćete sebi i nama svojim znanstveno-kritičkim pogledima olakšati razumijevanje, a kreativnim idejama pomoći u otvaranju vidika kako sačuvati i kako oživjeti te morske ukrase diljem svijeta, rekla je rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske, premijeru Andreju Plenkoviću i njegovom izaslaniku, državnom tajniku Šimi Erliću, na tome što su problematiku malih otoka, koji su specifičnost Hrvatske, ocijenili vrijednom pokroviteljstva.

Predsjednica organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Anica Čuka rekla je kako je organizacija skupa bila izazovna, budući da se prije šest mjeseci nije moglo znati hoće li uopće biti održana uživo, dok neki na kraju nisu ni došli zbog ratnih zbivanja u Ukrajini. Predsjednik ISISA-e Godfrey Baldacchino rekao je kako nema boljeg mjesta za znanstvenu konferenciju o otocima od ovoga, iz kojega puca pogled na otoke. Sudionici neće samo izlagati o njima, već će se terenskim radom i odlascima na Pag i Dugi otok upoznati s njihovom povezanosti s kopnom.

– Studije o otocima su uvijek studije mobilnosti – zbog odvojenosti od kopna život na otocima je izazovniji i skuplji. Zanimljiva je i činjenica da je gradsko središte Zadra nekada bilo otok, a tek kasnije povezan s kopnom, rekao je Baldacchino, nakon čega je u zanimljivom eksperimentu, čitajući slova abecede i tražeći sudionike s otoka i iz zemalja koji počinju određenim slovom, doznao da među sudionicima ima otočana iz mnogih kontinenata i krajeva, od Kanade, SAD-a, Newfoundlanda, Južne Amerike, Italije, Velike Britanije, Danske, Ujedinjenih Arapskih Emirata… do Tajvana, Japana, Australije i Polinezije.

Posljednjih desetljeća hrvatski otoci zahvaćeni su brojnim negativnim procesima, kao što su depopulacija, starenje stanovništva i gospodarska transformacija, koji su ugrozili njihov održivi razvoj, ali i mnoge važne tradicijske kulturne krajolike.

Državni tajnik Šime Erlić, koji je konferenciju otvorio uime premijera Andreja Plenkovića, rekao je kako su otoci ovoj vladi područje od posebnog interesa, no to ne znači da se svi otočni problemi mogu jednostavno riješiti.

– Iako u posljednjih 10 godina imamo rast broja stanovnika na našim naseljenim otocima, zbog krize s pandemijom i energentima došli smo do trenutka u kojemu život na otoku postaje nepodnošljivo težak. Najveći izazov je kako na jednu stranu očuvati prirodnu baštinu i ekosustav, a na drugu omogućiti ljudima dostojanstven život, što znači ulaganja i privlačenje investitora. Je li uopće moguće privući mlade obitelji da žive na otocima? Sve su to pitanja koja traže nimalo lagane odgovore, nadam se da ćete dio njih pronaći na ovoj konferenciji, rekao je Erlić.

Europarlamentarac Tonino Picula rekao je kako Europska unija dugo nije htjela razmatrati posebni status otoka, no stvari su se pomakle s mrtve točke, posebice nakon usvajanja Deklaracije o pametnim otocima. Otočani, poručio je Picula, najbolje znaju što otocima treba.

Na konferenciji o svjetskim otocima s izlaganjima sudjelovat će 120 znanstvenika i drugih sudionika iz Hrvatske i gotovo svih kontinenata. Terenski dio konferencije s pratećim predavanjima održat će se na otocima Pagu, Ugljanu i Dugom otoku. Pokrovitelj znanstvenog skupa je Vlada Republike Hrvatske, a financijsku potporu dala je Zadarska županija.