Na Sveučilištu u Zadru u tijeku je dvodnevna konferencija u okviru projekta “Anžuvinski archiregnum u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u 14. stoljeću: pogled s periferije” voditelja prof. dr. sc. Mladena Ančića, na kojoj će se prezentirati posljednje znanstvene spoznaje o Anžuvincima na ovim prostorima. Sudionici iz sedam zemalja pripremili su 23 znanstvena rada, kojima će zasigurno dodatno osvijetlili ovo razdoblje povijesti.

Prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić izrazio je zadovoljstvo činjenicom što sudionicima može poželjeti ugodan boravak u Zadru, a ne dobru internetsku vezu, kako je to bilo uobičajeno u prethodne dvije godine.

– Čestitam našem Odjelu za povijest, koji postavlja nove standarde u znanstvenom radu. Ne mogu u ovakvoj prigodi navoditi sve aktivnosti kojima sam svjedočio, ali rezultati su iznimni i želim vam da zadržite ovu energiju, poručio je prorektor.

Projekt koji financira Hrvatska zaklada za znanost usmjeren je na istraživanje funkcioniranja političke tvorbe na čelu koje je od početka 14. stoljeća do njegovih 80-ih godina stajala anžuvinska dinastija te se temelji na postavci prema kojoj tu političku tvorbu, odnosno način na koji ona funkcionira tijekom 14. stoljeća, treba istraživati kao „Nadkraljevstvo“ (Archiregnum Hungaricum). U središte se istraživačke pozornosti pritom stavljaju pojmovi „(političko) središte“ i „periferija“, a cilj je razaznati narav veza koje ih povezuju te način na koji u tome sudjeluju poglavito akteri s „periferije“.

U svom uvodnom plenarnom izlaganju dr. Ančić opisao je kako je u 2. polovici 14. stoljeća hrvatsko-dalmatinski ban Nicolaus de Zeech kao kraljevski predstavnik preuzeo držanje pune vlasti. Detaljne informacije diplomata Bernarda Ursia pokazuju razliku između postupka imenovanja kraljevskih namjesnika i praktičnog ponašanja kada su nadležni preuzimali posao. Na njegovoj je lukavosti i spretnosti bilo da pregovara između kraljevskih namjera i ciljeva i lokalne društvene stabilnosti i glatkog funkcioniranja sustava utemeljenog na održavanju lokalne tradicije.

U nastavku su iznesene spoznaje o Anžuvincima na području današnje Mađarske, Srbije, Bosne, Trogira, Raba, Dubrovnika pa i Zadra. Judit Gal (Institut za povijest, Budimpešta) analizirala je upravu ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca u Dalmaciji i Hrvatskoj te istaknula središnje mjesto koje je Zadar imao u kraljevoj politici, kao i mjesto zadarske elite u kraljevoj dalmatinskoj eliti.