Connect with us

Tech

U Hrvatskoj će se moći studirati videoigre: Uskoro nam dolazi prva generacija učenih gejmera

Objavljeno

-

Foto: ADU

Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu pokrenula je projekt s pet fakulteta kojima je glavni cilj osposobiti Hrvate za što brže i uspješnije zapošljavanje u globalno rastućoj gaming industriji

Neposredno prije pandemije koja je naglavačke okrenula sektore obrazovanja i kulture, pet hrvatskih fakulteta – Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, Fakultet organizacije i informatike te Fakultet elektrotehnike i računarstva pokrenuli su projekt Edu4Games. Riječ je o projektu koji je započeo 2019. godine, a cilj mu je  pripremiti ‘teren’ za uvođenje novih studijskih programa koji bi Hrvate osposobili za rad u industriji videoigara. 

Diplomski studij i cjeloživotno obrazovanje 

Edu4Games je osmišljen s ciljem da procesi učenja budućih kreatora videoigara budu usmjereni na umjetničku i znanstvenu praksu te na istraživanja. Osim diplomskog studija s četiri usmjerenja (dizajn videoigara, vizualna umjetnost videoigara, programiranje videoigara, produkcija videoigara), izrađeni su i standardi zanimanja i kvalifikacije, kao i program cjeloživotnog obrazovanja. Tijekom projekta angažirani su brojni nastavnici Sveučilišta u Zagrebu, a veliku ulogu u projektu imali su i brojni stručnjaci iz industrije videoigara. 

Stručnjaci iz industrije predavali su sudionicima projekta na obrazovnom pilot programu cjeloživotnog učenja, a sudjelovali su i u raspisu predmeta budućeg studijskog programa. Tijekom projekta ostvarena je i suradnja s Klasterom hrvatskih proizvođača videoigara CGDA (Croatian Game Developers Alliance) te Poduzetničkim inkubatorom PISMO u Novskoj, a nastavnici Sveučilišta prošli su edukaciju u studiju za razvoj videoigara Gamechuck. 

Cilj ovog studijskog programa Akademije dramske umjetnosti je razvijanje igara koje će imati određenu kulturnu vrijednost. Budući da u Hrvatskoj ne postoji mnogo prilika za proizvodnju takozvanih AAA igara, koje su ekvivalent Hollywoodskim blockbusterima, sudionici Edu4Games programa dobivaju jedinstvenu priliku okušati se i u toj elitnoj tržišnoj niši.  

Domaće tvrtke sudjelovat će u nastavi 

U sklopu projekta EDU4GAMES nabavljena je i vrijedna oprema kojom su već opremljeni prostori Akademije dramske umjetnosti u kojima je ujedno već održan i pilot program cjeloživotnog obrazovanja. Uz gaming računala i prezentacijsku opremu, nabavljene su tako i naočale za virtualnu i proširenu stvarnost, eye-tracking oprema te grafički tableti. 

Koliko je ovaj projekt uspješan, dokazuje i činjenica što je EDU4GAMES već predstavljen na nizu domaćih festivala i konferencija, a rad na projektu osigurao je uključenim predavačima i posjetu nekima od najvažnijih europskih gaming obrazovnih programa.  

‘Game over’ 

Ovaj uspješni trogodišnji projekt završio je jučerašnjom konferencijom „GAME OVER“ projekta EDU4GAMES na kojoj je dekan Akademije dramske umjetnosti, a ujedno i idejni začetnik ovog projekta, izv. prof. art. Davor Švaić predstavio provedene aktivnosti te plan provedbe budućeg studijskog programa i programa cjeloživotnog učenja Dizajn i razvoj videoigara.    

Pritom je naglasio je da se industrija na tržištu izrazito brzo razvija, a tome je, kazao je Švaić, svakako doprinijelo i pandemijsko razdoblje. Situacija s koronavirusom, istaknuo je Švaić na konferenciji, pružila je mnogima iz područja kulturnih i kreativnih industrija mogućnost da se usmjere prema industriji videoigara kao gospodarskoj grani u kojoj se može raditi i napredovati bez obzira na epidemiološke restrikcije.  

Na završnoj konferenciji iznijeti su podaci o samoj industriji videoigara i mogućnostima zapošljavanja. Premda većina neće pronaći posao direktno u gaming industriji, čak 90% stručnjaka ovog kalibra zaposlit će se na projektima procesa igrifikacije.  

A osim navedene konferencije, izv. prof. art. Davor Švaić sudjelovat će i na najvećoj obrazovnoj konferenciji u Hrvatskoj pod nazivom Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska. Zajedno sa izv. prof. dr. sc. Majom Martinović, prodekanicom diplomskog MBA studija na ZŠEM-u, izv. prof. dr. sc. Janom Žiljak Gršić, dekanicom Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Senkom Maćešić, prorektoricom za digitalizaciju i razvoj na UNIRI, prof. dr. sc. Krunoslavom Zmaićem, dekanom Agrobiotehničkog fakulteta u Osijeku te dr. sc. Hrvojem Meštrićem, ravnateljem Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, govorit će na temu revolucije na katedrama: Jesu li fakulteti tvornice diplomaca ili predvodnici inovacija?. Konferenciju ćete moći pratiti 5. travnja od 9 sati na online platformama 24sata

Prijavite se na career speed date s poslodavcima!

U sklopu konferencije ‘Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”, 5. travnja organiziramo Speed Dating za studente informatike, elektrotehnike, matematike, ekonomije, grafičkog dizajna i srodnih studija.

Prijavite se u obrascu ispod i upoznajte ugledne poslodavce! Predstavite se jer vas čeka mogućnost plaćenog stažiranja ili zaposlenja! 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Tech

Musk kupio Twitter za 44 milijarde dolara: Sloboda govora je temelj demokracije

Objavljeno

-

By

Elon Musk sklopio je sporazum o kupnji Twittera po cijeni od 54,20 dolara za dionicu, ukupno 44 milijarde dolara, objavila je društvena mreža u priopćenju. u ponedjeljak kupio Twitter za 44 milijarde dolara, objavili su iz tvrtke.

Vlasnik Tesle i najbogatiji čovjek na svijetu postao je time vlasnik platforme koju smatra “javnim digitalnim mjestom na kojem će se raspravljati o vitalno važnim sadržajima za čovječanstvo”, navedeno je u priopćenju.

“Sloboda govora je temelj demokracije”, rekao je Musk.

Musk je signalizirao da će Twitter biti revidiran pod njegovim vodstvom, uključujući promjene u moderiranju sadržaja, a sebe je opisao kao “apsolutista slobode govora”.

 
Nastavi čitati

Tech

Ugrađuju li proizvođači kvarove u uređaj kako bismo češće kupovali nove?

Objavljeno

-

By

Građani sve više prijavljuju da im se kućanski uređaji kvare, a pogtovo u razdoblju odmah nakon jamstvenog roka. Na tu činjenicu je posebno upozoravala i SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan u svojim istupima u Europskom parlamentu, kao i u brojnim medijskim istupima. Koji se uređaji najviše kvare, koji su najčešći kvarovi te koji su najčešći razlozi za kupovinu novog uređaja u odnosu na popravak starog – samo su neka od pitanja na koje smo pokušali dobiti odgovore.

U Hrvatskoj udruzi potrošača kažu da im se građani najviše žale na kvarove perilica i sušilica rublja, hladnjaka, televizora, računala te malih kućanski aparata. Mjesečno im se, tvrde, javi oko 100 potrošača telefonski i oko 50 potrošača pisanim putem s tim problemima.

Kako objašnjavaju iz udruge, najčešće se radi o popravljivim kvarovima.

“Mi nemamo povratnu informaciju o tome nego se potrošači žale jer im servis ne popravlja uređaje u primjerenom ili razumnom roku koji nije definiran brojem dana”, poručuju  iz Hrvatske udruge potrošača u odgovoru na naš upit.

Što bi bio primjereni ili razumni rok za popravak uređaja?

Iako Zakon ne definira koliko bi točno dana bio primjereni ili razumni rok za popravak uređaja, pojašnjavaju nam kako se, primjerice, u Njemačkoj razumnim rokom smatra nekoliko dana.

“Kada smo o tome raspravljali prilikom prijedloga promjene Zakona, oda je jedna kolegica iz Njemačke rekla da je primjereni ili razum rok kao tako definiran u redu jer kod njih u Njemačkoj to znači „danas ste pozvali servisera , sutra je serviser kod potrošača da popravi uređaj, a ako ne može odvozi ga u servis i kroz nekoliko dana je popravljen”, kažu nam i dodaju da joj nije bilo jasno da je u Hrvatskoj prvi problem dobiti servisera na telefon.

“U Hrvatskoj je situacija da kad dobijete servisera na telefon, on javi da će doći za 7 ili 14 dana. Kada je došao do potrošača naravno nije donio nikakve dijelove za popravak pa je najavio svoj dolazak opet za 7 dana ili da će odvesti proizvod u servis. Kada je konačno došao nakon 7 ili 10 dana odvezao uređaj niti serviser niti potrošač ne znaju kada će biti uređaj popravljen. U međuvremenu od prijave kvara prođe i mjesec dana, a uređaj je još na popravku”, ističu.

Što Europski parlament čini po tom pitanju?

Europarlamentarka Biljana Borzan pojašnjava nam da je Europski parlament  prije tjedan dana gotovo jednoglasno izglasao njezinu Rezoluciju o pravu na popravak.

“Tražimo uvođenje jedinstvene oznake popravljivosti kako bi kupac u trenutku kupnje znao koliko je lako i povoljno popraviti proizvod u slučaju kvara. Uz to, rezervni dijelovi moraju biti jeftiniji i dostupni za sve vrijeme trajanja uređaja. Ugrađene kvarove treba najstrože zabraniti. Naime, čak 81 posto građana Hrvatske je u mom nedavnom istraživanju reklo kako im je popravak neisplativ. Rezervni dijelovi nerijetko koštaju skoro kao novi uređaj, a i servisera je sve manje. Europska komisija će ove godine u proceduru poslati nekoliko zakona kojima je cilj učiniti EU tržište održivijim te pokrenuti stvaranje kvalitetnih radnih mjesta u industriji popravka i prenamjene”, govori.

A zašto se građani najčešće odlučuju na kupovinu novog, umjesto popravka starog uređaja? Iz Hrvatske udruge potrošača kažu da je pitanje isplati li se popravljati uređaj koji se koristi dvije godine nakon jamstvenog roka jer serviseri izbjegavaju odgovor o cijeni popravka ili orijetnacijskoj cijeni, iako su, ako je predviđena cijena popravka veća od 500 kuna obavezni dati radni nalog s predviđenim troškovima.

“U slučaju da serviser dođe u vaš dom, a ništa ne napravi, tražit će da platite 200 kuna samo za njegov dolazak. Ako se i odlučite na popravak, ne znate koliko će vas to koštati, pa to nekad zna biti i više od pola cijene novog uređaja – i opet imate strai uređaj za koji ne znate kada će se pokvariti”, objašnjavaju nam iz udruge potrošača.

Problem je i u tome, pojašnjava, da servisi nemaju rezervne dijelove, a promijenjen je Zakon o obveznim odnosima prema kojima bi se uređaji sve više trebali popravljati. Time su, kažu nam, prevareni potrošači jer to navodno traži Europska unija.

Stižu li u Hrvatsku proizvodi lošije kvalitete?

Pitali smo Borzan i što je s kvalitetom proizvoda, odnosno dolaze li na hrvatsko tržište proizvodi koji su lošije kvalitete od onih na zapadnim tržištima.

“Pitanje kvalitete proizvoda smo uredili u prošlom mandatu Europskog parlamenta i taj zakon je stupio na snagu. Taj zakon izjednačava kvalitetu svih proizvoda, kako prehrambenih tako i neprehrambenih poput elektronike ili namještaja. Europska komisija provodi obuke i kontrole na terenu kako bi zakon što bolje zaživio”, kazala je.

Istaknula je i podatak kako čak 84 posto građana u Hrvatskoj smatra smatra da su uređaji proizvedeni prije 20 godina trajali dulje nego oni proizvedeni danas.

“To je problem ugrađenih kvarova koje su mnoge studije dokazale. Naime, pokazalo se kako su perilice za rublje programirane na određeni broj okretaja, televizori na određeni broj radnih sati i slično. Većina uređaja se pokvari između druge i treće godine upotrebe, što je odmah nakon isteka obveznog jamstva, a to vjerojatno nije slučajnost”, objašnjava Borzan.

Progovorila je i o digitalnim kvarovima koji su unaprijed ugrađeni u uređaj.

“Više od polovice naših građana je primijetilo kako im uređaj uspori nakon što skinu najnovija ažuriranja ili im pak baterija kraće traje. Prema najnovijem prijedlogu Komisije, potrošač u trenutku kupnje treba znati kako će ažuriranja utjecati na uređaj – čak ako je ukupni učinak dobar moraju biti informirani i o negativnim učincima. Sve vrste ugrađenih kvarova treba najstrože zabraniti”, ističe europarlamentarka.

 
Nastavi čitati

Tech

Prijetnja metaverzuma: TV će umrijeti sa svojom publikom

Objavljeno

-

By

Televizijske kuće će se radikalno morati prilagodi brzorastućem svijetu internetske zabave ako namjeravaju opstati, upozoravaju stručnjaci. 

Televizijske kuće već pokušavaju sustići internetske divove gaming industrije u borbi za pažnju mlađih publika i, posljedično, prihoda od oglašavanja.

Nazire se početak takozvanog “metaverzuma”, što je pojam koji se odnosi na sustav interaktivnih internetskih svjetova, igara i trodimenzionalnih sastajališta, koji već sad privlače milijune korisnika.

Dok su stariji potrošači medijskih sadržaja još uvijek privezani uz tradicionalnu televiziju, gledanost među mlađima od 35 godina se u posljednjih godinu dana prepolovila i naglo će padati kako se metaverzum bude razvijao, prema Statisti, njemačkoj kompaniji koja se bavi istraživanjem tržišta.

“Mladi ljudi su evoluirali od pasivnih promatrača TV-a do aktivnih igrača i odmakli su se od ekrana (računala) u korist pametnih telefona. TV kanali će umrijeti zajedno sa svojim publikama”, rekao je Frederic Cavazza, suosnivač francuske tvrtke specijalizirane za digitalnu transformaciju Sysk.

‘Dio priče’

Televizijske će se kuće, kako bi doprle do mladih ljudi, morati natjecati s gaming platformama poput Robloxa, Fortnitea i Minecrafta, koje već uspostavljaju dominantnu poziciju na tržištu i smatraju se prethodnicima metaverzuma.

Polovica dobne skupine od 9 do 12 godina u Sjedinjenim Američkim Državama barem jednom tjedno koristi Roblox, platformu na kojoj igraju igre, slušaju koncerte ili se jednostavno druže s prijateljima, prema Dubitu, tvrtki koja se bavi istraživanjem medija.

Publike mogu biti ogromne: 33 milijuna ljudi gledalo je repera Lil Nas X-a kako nastupa na Robloxu 2020., što je tri puta više od ljudi koji su ga gledali na televiziji na dodjeli Grammyja ovog tjedna.

Televizijske kuće moraju odabrati hoće li ostati na sve manjem tržištu tradicionalne televizije ili će svoja lica i brandove početi dovoditi na platforme metaverzuma, rekao je Matthew Warneford, suosnivač Dubita.

“To znači dovoditi ljude u svijet, učiniti ih dijelom priče, igrati pored njihovih prijatelja, na isti način kao što Disneyland vama i vašim prijateljima omogućuje da budete u njihovom svijetu s Mickey Mouseom”, rekao je.

‘Ostati relevantni’

Televizijske kuće imaju vremena prilagoditi se, no suočavaju se s velikim izazovom jer istodobno moraju zadovoljiti potrebe starijih ljudi koji gledaju tradicionalnu televiziju, sredovječni ljudi pak se okreću streaming platformama, a mladi ljudi žude za interaktivnom i društvenom razonodom.

“Ako želimo ostati relevantni, morat ćemo se postaviti prema svim ovim tipovima korištenja”, rekla je Kati Bremme, voditeljica odjela za inovacije francuske javne televizije France Televisions.

Rekla je da je ta javna televizija još uvijek u fazi istraživanja, gdje se poigrava s proširenom i virtualnom stvarnošću kako bi stvorila uranjajuća kulturna i sportska iskustva.

Najveći izazov, međutim, bi mogao biti financijske naravi.

Televizijske kuće dosad nisu bile pogođene padom prihoda od oglašavanja zbog tehnološkog napretka, kao što je to bio slučaj drugih tradicionalnih medija poput novina.

To bi se moglo promijeniti “brže nego što ljudi shvaćaju”, rekao je Warneford.

Ranije je bilo teško premjestiti televizijske oglase u svijet gaminga jer su individualne kompanije stvarale igre “koje su zaključale i zarobile svu vrijednost”, dodao je.

No, metaverzum nudi mnogo otvorenije polje djelovanja, na kojem brandovi imaju puno više mogućnosti promocije i izravne prodaje dobara korisnicima.

Modne i luksuzne marke već zarađuju milijune prodajući virtualnu odjeću i predmete na Robloxu, Fortniteu i drugim platformama.

“Ako žele doprijeti do mladih ljudi, hoće li kompanije nastaviti ići na televiziju ili će otići nekamo gdje se mladi ljudi zaista nalaze – u gamingu i metaverzumu?”, upitao je Warneford.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu