Hrvatska
Zračne luke u 2021. sa snažnim porastom prometa-Najveći porast zračnog prometa u Zadru
Zračne luke u Hrvatskoj uslužile su u 2021. godini 4,7 milijuna putnika ili 121,5 posto više nego 2020., a gotovo 62 posto svih putnika bilo je na zračnim lukama Split i Zagreb, koje su kao i sve ostale luke zabilježile velike godišnje poraste, pokazuju podaci DZS-a.
U svim zračnim lukama, po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2021. bilo je više i zrakoplova i njihovih operacija (slijetanja, polijetanja), za 58,2 posto ili 85,5 tisuća, a za 15 posto u odnosu na 2020. porastao je i promet tereta, na ukupno gotovo devet tisuća tona.
U prosincu najviše putnika u Zagrebu, najveći porast u Zadru, a jedini pad u Rijeci
Samo u prosincu promet putnika je porastao za gotovo 300 posto u odnosu na isti mjesec 2020., odnosno bilo ih je 216 tisuća, dok se broj operacija zrakoplova povećao za 101 posto, na nešto više od 4.600, a promet tereta za 25,5 posto, na 882 tone.
Od svih osam zračnih luka u Hrvatskoj, u prosincu 2021. su sve imale poraste prometa, osim zračne luke Rijeka, koja je zabilježila pad broja putnika od oko 43 posto u odnosu na prosinac 2020., i zračne luke Brač, koja nije radila.
Ostalih šest luka po broju putnika u prosincu predvodi Zagreb, čija je zračna luka zabilježila i porast njihovog broja od 336 posto u odnosu na prethodni prosinac, na 178,4 tisuće, a druga je zračna luka Split, sa 187 posto više putnika ili njih 23,4 tisuće te treća Dubrovnik sa njih 176,4 posto više ili njih 11,5 tisuća.
Slijedi ih zračna luka Osijek, koja je u prosincu imala gotovo 385 posto više putnika nego u istom mjesecu 2020., zatim Zadar, sa najvećim porastom broja ‘zračnih’ putnika među svim lukama u prosincu, od čak 537,7 posto, dok se zračna luka Pula može pohvaliti sa 222 posto više putnika, a zračno pristanište Mali Lošinj s njih 500 posto više (no riječ je o skromnoj bazi, tj. o 18 putnika).
Splitska zračna luka u 2021. s najviše putnika
Za cijelu 2021. poredak je nešto drugačiji, odnosno zračna luka Split je na prvom mjestu, sa nešto više od 1,5 milijuna putnika, čime je u odnosu na 2020. ‘skočila’ za 136,5 posto, dok je zračna luka Zagreb druga sa 1,4 milijuna putnika ili 52 posto više.
Treća je zračna luka Dubrovnik sa 917,6 tisuća putnika ili 184,5 posto više nego u 2020., a četvrta zračna luka Zadar sa njih 500,3 tisuće ili 350 posto više, čime je ta luka i na goddšnjoj razini ostvarila najveći porast prometa putnika.
Na petom mjestu je zračna luka Pula sa 261,6 tisuća putnika ili 232 posto više, a slijede zračne luke Rijeka, s porastom broja putnika od 107,3 posto, Osijek sa njih 71 posto više, Brač sa 125 posto više i Malo Lošinj sa 84 posto više putnika nego 2020.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




