Connect with us

Hrvatska

Zračne luke u 2021. sa snažnim porastom prometa-Najveći porast zračnog prometa u Zadru

Objavljeno

-

Zračne luke u Hrvatskoj uslužile su u 2021. godini 4,7 milijuna putnika ili 121,5 posto više nego 2020., a gotovo 62 posto svih putnika bilo je na zračnim lukama Split i Zagreb, koje su kao i sve ostale luke zabilježile velike godišnje poraste, pokazuju podaci DZS-a.

U svim zračnim lukama, po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2021. bilo je više i zrakoplova i njihovih operacija (slijetanja, polijetanja), za 58,2 posto ili 85,5 tisuća, a za 15 posto u odnosu na 2020. porastao je i promet tereta, na ukupno gotovo devet tisuća tona.

U prosincu najviše putnika u Zagrebu, najveći porast u Zadru, a jedini pad u Rijeci 

Samo u prosincu promet putnika je porastao za gotovo 300 posto u odnosu na isti mjesec 2020., odnosno bilo ih je 216 tisuća, dok se broj operacija zrakoplova povećao za 101 posto, na nešto više od 4.600, a promet tereta za 25,5 posto, na 882 tone.

Od svih osam zračnih luka u Hrvatskoj, u prosincu 2021. su sve imale poraste prometa, osim zračne luke Rijeka, koja je zabilježila pad broja putnika od oko 43 posto u odnosu na prosinac 2020., i zračne luke Brač, koja nije radila.

Ostalih šest luka po broju putnika u prosincu predvodi Zagreb, čija je zračna luka zabilježila i porast njihovog broja od 336 posto u odnosu na prethodni prosinac, na 178,4 tisuće, a druga je zračna luka Split, sa 187 posto više putnika ili njih 23,4 tisuće te treća Dubrovnik sa njih 176,4 posto više ili njih 11,5 tisuća.

Slijedi ih zračna luka Osijek, koja je u prosincu imala gotovo 385 posto više putnika nego u istom mjesecu 2020., zatim Zadar, sa najvećim porastom broja ‘zračnih’ putnika među svim lukama u prosincu, od čak 537,7 posto, dok se zračna luka Pula može pohvaliti sa 222 posto više putnika, a zračno pristanište Mali Lošinj s njih 500 posto više (no riječ je o skromnoj bazi, tj. o 18 putnika).

Splitska zračna luka u 2021. s najviše putnika 

Za cijelu 2021. poredak je nešto drugačiji, odnosno zračna luka Split je na prvom mjestu, sa nešto više od 1,5 milijuna putnika, čime je u odnosu na 2020. ‘skočila’ za 136,5 posto, dok je zračna luka Zagreb druga sa 1,4 milijuna putnika ili 52 posto više.

Treća je zračna luka Dubrovnik sa 917,6 tisuća putnika ili 184,5 posto više nego u 2020., a četvrta zračna luka Zadar sa njih 500,3 tisuće ili 350 posto više, čime je ta luka i na goddšnjoj razini ostvarila najveći porast prometa putnika.

Na petom mjestu je zračna luka Pula sa 261,6 tisuća putnika ili 232 posto više, a slijede zračne luke Rijeka, s porastom broja putnika od 107,3 posto, Osijek sa njih 71 posto više, Brač sa 125 posto više i Malo Lošinj sa 84 posto više putnika nego 2020.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kraj toplinskog vala i nagli obrat, temperature bi mogle pasti desetak stupnjeva

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Pretežno vedro je diljem Hrvatske, na moru puše jaka bura, olujne jakosti na udare pod Velebitom, stoga je promet ograničen, javlja Hrvatski autoklub. U nastavku četvrtka će također biti vjetrovito, no uglavnom stabilno, sunčano, suho diljem zemlje. Bit će vruće i vrlo vruće. Podsjetimo da je jučer u Splitu izmjereno 40.2 stupnjeva, što je najviša temperatura ikad izmjerena na toj postaji u kolovozu.

Petak će biti također u znaku sunčanog i stabilnog vremena diljem zemlje. Bura će još u početku biti jaka na moru, no slabjet će tijekom dana.

Vikend će donijeti obilje sunca, s tim da u nedjelju poslijepodne lokalno može biti pokojeg pljuska u Gorskom kotaru i zaleđu Dalmacije.

Novi tjedan donosi nestabilnije prilike. Već u ponedjeljak će biti pljuskova na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru, središnjoj i zapadnoj unutrašnjosti, dok će u nastavku tjedna biti još učestaliji, diljem zemlje. Osjetno će osvježiti prema kraju tjedna, mjestimice i desetak stupnjeva.

Nastavi čitati

Hrvatska

(NI)JE LI OVO NAJTOPLIJE LJETO DOSAD? / Donosimo popis 60 dosad najviših izmjerenih temperatura u Hrvatskoj…

Objavljeno

-

By

Ljeto je vrijeme kada se redovito nameće pitanje koje su do sada najviše izmjerene temperature zraka.

Do sada apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, izmjerena prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice, zabilježena je 4. kolovoza 1981. u Pločama i iznosila je 42,8 °C.

Tablici 1. prikazane su vrijednosti s apsolutno najvišom temperaturom zraka (apsolutnim maksimumom) izmjerenom na pojedinoj postaji s datumima pojave pojedinog maksimuma, ovisno o postojanju mjerenja na pojedinoj postaji.

Gotovo svi navedeni apsolutni maksimumi izmjereni su u srpnju i kolovozu, osim na postajama Split Marjan i Hvar, gdje su izmjereni u lipnju. Najviše je izmjerenih maksimuma tijekom kolovoza 2017. godine, s time da je većina postaja počela raditi od sredine prošlog stoljeća. Na postajama s duljim nizom mjerenja (od 19. stoljeća!) ističe se postaja Crikvenica gdje je apsolutni maksimum od 39,0 °C izmjeren 17. srpnja 1928.

Tablica 1. Apsolutno najviše vrijednosti temperature zraka izmjerene na meteorološkim postajama u Hrvatskoj

Meteorološka postajaPočetak mjerenja
(ili od kad do kada)
Temperatura (°C)Datum
Ploče1978.42,84. 8. 1981.
Starigrad Paklenica1992. – 2019.42,710. 8. 2017.
Goveđari1981.*42,528. 7. 2021.
Karlovac1949.42,45. 7. 1950.
Knin1949.*42,310. 8. 2017.
Split Kaštela1981.42,22. 8. 2017.
Račinovci2007.*42,024. 7. 2007.
Nova Gradiška1981.*41,822. 8. 2012.
Cres1985.*41,521. 7. 2015.
Ston1981.*41,54. 8. 1981.
Šibice1995.*41,54. 8. 2013.
Vrgorac1981.*41,57. 8. 2012.
Abrami1981. – 2017.41,422. 7. 2015.
Gorinci2002.41,48. 8. 2013.
Benkovac1981.*41,05. 8. 2017.
Drniš1957.*41,010. 8. 2017.
Ilok1981.*41,024. 7. 2007.
Letaj – brana1995.*41,019. 7. 2007.
Šestanovac1981.41,011. 8. 2025.
Zagreb – Botinec1981. – 2016.41,08. 8. 2013.
Gradište1981.40,86. 8. 2012.
Lipik1981.*40,810. 8. 2017.
Ričice – brana1993.40,818. 7. 2007.
Zabok1991.*40,88. 8. 2013.
Imotski1981.40,710. 8. 2017.
Đakovo1981.*40,66. 8. 2012.
Osijek – zračna luka1981.*40,624. 7. 2007.
Sinj1950.40,53. 8. 2017.
Slavonski Brod1963.40,56. 8. 2012.
Županja1981.*40,524. 7. 2007.
Donji Miholjac1954.40,420. 7. 2007.
Novigrad (Dalmacija)1981.*40,422. 7. 2015.
Novska1981.*40,44. 8. 2017.
Pag1978.*40,424. 7. 1998.
Sutivan (otok Brač)1981.*40,424. 7. 2007.
Valpovo1964.*40,420. 7. 2007.
Zagreb Maksimir1949.40,45. 7. 1950.
Opuzen1981.*40,310. 8. 2017.
Osijek1899.*40,31. 7. 1950., 24. 8. 2012.
Zagreb Grič1881.*40,35. 7. 1950.
Beli Manastir2004.*40,26. 8. 2012.
Botonega1987.*40,24. 8. 2017.
Korenica1981.*40,22. 8. 2017.
Kutina1981.*40,24. 8. 2012.
Sunja1981.*40,218. 7. 2007.
Brestovac – Belje1981.*40,124. 8. 2012.
Metković1997.*40,123. 8. 2007.
Pisarovina1981.*40,18. 8. 2013.
Čepić1981.40,03. 8. 2017.
Daruvar1978.40,010. 8. 2017.
Kukuljanovo1997.*40,019. 7. 2007.
Petrinja1981.*40,024. 8. 2012.
Požega1949.*40,06. 8. 2012.
Rijeka1948.*40,019. 7. 2007.
Samobor1981.*40,08. 8. 2013.
Sisak1949.*40,024. 8. 2012.
Slunj1955.*40,04. 8. 2017.
Vela Luka (otok Korčula)1981.40,09. 8. 2017.
Vinkovci1981.*40,024. 7. 2007.
Zadar Zemunik1981.40,05. 8. 2017.
Stubičke Toplice1961.*39,98. 8. 2013.
Bilogora1981.39,824. 8. 2012.
Našice1981.*39,824. 8. 2012.
Oborovo1986.*39,824. 8. 2012.
Topusko1981. – 2019.39,824. 8. 2012.
Vukovar1999.*39,86. 8. 2012.
Makarska1981.39,79. 8. 2017.
Senj1949.39,722. 7. 2015.
Bosiljevo1981.39,68. 8. 2013.
Gračac1960.*39,62. 8. 2017.
Lovinac1960.*39,65. 8. 2017.
Rijeka – zračna luka1970.39,65. 8. 2017.
Slatina1981.*39,620. 7. 2007.
Dubrovnik Ćilipi1981.*39,524. 7. 2007.
Jelsa (otok Hvar)1981.*39,511. 8. 2025.
Karlobag(1993. – 2016.)*39,522. 7. 2015.
Ogulin1949.39,55. 7. 1950.
Pazin1961.39,53. 8. 2017.
Rab1978.39,56. 8. 2022.
Split-Marjan1948.39,530. 6. 2026.
Stružec1981.*39,524. 8. 2012.
Šibenik1949.39,511. 8. 2025.
Virovitica Bikana(1994. – 2010.)*39,518. 8. 2003.
Gorice2004.39,48. 8. 2013.
Hrvatska Kostajnica1981.*39,418. 7. 2007.
Kopački Rit(2004. – 2019.)*39,424. 7. 2007.
Varaždin1949.39,48. 8. 2013.
Biograd na moru1981.*39,24. 8. 2017.
Donji Lapac1982.*39,22. 8. 2017.
Kuna (poluotok Pelješac)1981.*39,222. 8. 2000.
Zagreb Pleso1981.39,223. 7. 2022.
Bakar1997.*39,122. 7. 2015.
Koprivnica1949.39,124. 8. 2012.
Krapina1993.*39,18. 8. 2013.
Kutjevo Vidim2002.*39,122. 8. 2012.
Lekenik Vukojevac1963.*39,16. 8. 2012.
Ličko Lešće1960.*39,18. 8. 2013.
Plaški1960.*39,18. 8. 2013.
Virovitica1951.*39,18. 8. 2013.
Bol (otok Brač)1981.*39,09. 8. 2017.
Božava1997.*39,03. 8. 2017.
Crikvenica1895.*39,017. 7. 1928.
Čakovec(1981. – 2019.)*39,020. 7. 2007.
Jastrebarsko(1981. – 2014.)*39,024. 8. 2012.
Korčula1981.*39,05. 8. 2013.
Kutjevo – Mitrovac(2003. – 2013.)*39,020. 7. 2007.
Mali Lošinj1961.39,06. 8. 2017.
Opeke1981.*39,020. 8. 2000.
Otočac1994.*39,04. 8. 2017.
Pula1963.39,05. 8. 2017.
Sumartin (otok Brač)1998.*39,011. 8. 2025.
Volosko(1995. – 2013.)*39,022. 7. 2006.
Zadar1961.39,06. 8. 2022.
Bilje2020.38,914. 8. 2024.
Dubrovnik1961.38,911. 8. 2025.
Novi Marof1981.*38,920. 7. 2007.
Voćin1981.*38,924. 8. 2012.
Čazma1981.*38,824. 8. 2012.
Komiža1981.*38,824. 7. 2007.
Krk1981.*38,821. 7. 2015.
Gospić1872.*38,730. 7. 1947.
Đurđevac1960.38,610. 8. 2017.
Plitvice1986.*38,64. 8. 2017.
Bjelovar1949.38,520. 7. 2007., 24. 8. 2012.
Križevci1961.38,56. 8. 2012.
Pregrada1992.*38,513. 8. 2003.
Zagreb – Rim1981.*38,48. 8. 2013.
Vela Sestrica1981.38,48. 7. 2004.
Kukljica(1999. – 2018.)*38,322. 8. 2000.
Lastovo1949.38,33. 8. 1998.
Ludbreg1981.38,224. 8. 2012.
Malinska(1981. – 2009.)*38,223. 7. 2003.
Pula – zračna luka1978.*38,25. 8. 2017.
Sv. Ivan Zelina1981.*38,224. 8. 2012.
Trsteno(1981. – 2003.)*38,24. 8. 1981.
Vrana(1981. – 2002.)*38,114. 7. 1984.
Brinje1997.38,03. 8. 2017.
Hvar1858.*38,028. 6. 2019.
Silba1981.*38,06. 8. 2022.
Veli Lošinj1981.38,013.7. 1991.
Bednja2006.*37,98. 8. 2013.
Boljun(1981. – 1989.)*37,527. 7. 1983.
Orebić (poluotok Pelješac)(1981. – 2011.)*37,525. 7. 1988.
Zvečevo1986.*37,523. 7. 1987.
Ponikve(1987. – 2009.)*37,44. 8. 2003.
Rovinj1949.*37,415. 8. 2025.
Drežnica1994. – 2013.37,08. 8. 2013.
Novi Dvori(1960. – 1991.)*37,011. 7. 1968.
Poreč1981.*37,02. 8. 1998.
Božjakovina(1981. – 1989.)*36,79. 8. 1981.
Mali Lošinj Čikat(1981. – 2011.)*36,62. 8. 1998.
Udbina(1996. – 2015.)*36,63. 8. 1988.
Palagruža1949.*36,49. 8. 2017.
Labin(1993. – 2006.)*36,24. 8. 1994.
Sošice1996.*36,28. 8. 2013.
Celega(1982. – 2013.)*36,02. 8. 1998.
Molunat(1998. – 2014.)*35,624. 7. 2007.
Parg1951.35,64. 8. 2017.
Borovo(1981. – 1989.)*35,53. 8. 1981.
Kostel1981. – 1987.35,228. 7. 1983.
Crni Lug – Risnjak2003.35,022. 8. 2011.
Delnice1981.*35,03. 8. 2017.
Kraljevica1981. – 1986.34,829. 7. 1983.
Vrelo Ličanke1974.*34,53. 8. 2017.
Malo Trojstvo(1984. – 2003.)*34,33. 8. 1988.
Sv. Ivan na pučini (Rovinj)1984.34,25. 8. 2017.
Stubička Gora(1981. – 1996.)*33,828. 7. 1983.
Skrad(1960. – 1993.)*33,728. 7. 1983.
Fužine – brana(1955. – 1972.)*33,66. 7. 1957.
Velika Popina1981. – 1991.33,63. 8. 1981.
Lokve – brana1960. – 2016.33,327. 7. 1983.
Zalesina(1981. – 2000.)*33,127. 7. 1983.
Stara Sušica(1960. – 1986.)*33,028. 7. 1983.
Baške Oštarije(1962. – 2010.)*33,022. 8. 2000.
Puntijarka1981.32,34. 8. 2017.
Begovo Razdolje2003. – 2008.31,130. 7. 2005.
Vrh Učke(1968. – 2008.)*30,015. 8. 1993.
Zavižan1954.28,322. 7. 2015.
Plješevica(1981. – 1988.)*27,528. 7. 1983.

* nepotpuni niz podataka

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Temperature će rasti do 40 stupnjeva, na vidiku spas od vrućina

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Sunčano je počeo utorak diljem Hrvatske. Temperature su visoke već rano jutros, a kako i ne bi kad se mjestimice nisu spuštale ispod 27 stupnjeva tijekom noći, kao što je slučaj u Dubrovniku.

U nastavku dana očekujemo vruće i vrlo vruće prilike, i do 40 stupnjeva. Tek u dijelu unutrašnjosti, izglednije prema zapadu, i na sjevernom Jadranu može biti kakvog prolaznog pljuska uz grmljavinu.

Srijeda će također biti uglavnom sunčana, no poslijepodne je moguć kakav prolazni pljusak, najizglednije u zaleđu Dalmacije.

Drugi dio tjedna bit će stabilan, prevladavat će suho, sunčano, vruće i vrlo vruće. Tek u novom tjednu izgledno je osvježenje, moguće i značajniji pad temperatura mjestimice popraćen i obilnom oborinom, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu