U utorak 15. veljače 2022. godine u organizaciji Gradske lože Narodnog muzeja u Zadru, uz epidemiološke mjere opreza, točno u podne otvorena je samostalna izložba slika „Duhovi sa zadarskog Foruma“ književnika i slikara Tomislava Marijana Bilosnića. Izložba je otvorena u sklopu obilježavanja jubileja ovog multimedijalnog umjetnika – 75. godine njegova života i 55 godina plodnog i zapaženog umjetničkog djela i djelovanja u Gradu Zadru i Zadarskoj županiji, prepoznatog na nacionalnom i međunarodnom planu.

Na izložbi „Duhovi sa zadarskog Foruma“ predstavljena su trideset i dva djela iz poznatog Bilosnićevog ciklusa pod ovim naslovom, rađenog u tehnici ulja na kartonu, veličine 70 x100 centimetara. Izložba je popraćena posebnim plakatom i katalogom.

Uz autora izložbe, ravnateljicu Narodnog muzeja Zadar, gospođu Renatu Peroš, izložbu je otvorio prof. Ivan Šimunić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije.

U samom nastajanju likovnog ciklusa „Duhovi sa zadarskog Foruma“ poznati svjetski ilirolog, akademik Aleksandar Stipčević je napisao:

“Tomislav Marijan Bilosnić osjeća i zna da korijene današnjice treba tražiti u magli daleke prošlosti i makar kako ona bila nedostatno poznata, on je intenzivno poetski proživljava kao sadašnjost. Sve što se tu događalo, sve u što se stoljećima vjerovalo, povezano je, sve je u njegovoj pjesničkoj interpretaciji isprepleteno i zajedničko. Božice Latra, Ika, Anzotika i Thana, te muška božanstva Vidasus, Bind i mnogi drugi, kao i cijeli panteon grčko-rimski, i dandanas je dio nas. U našoj svijesti i sjećanju žive stare mitološke priče, tajanstveni simboli plodnosti, života i smrti, još tajanstvenija vjerovanja u mrtvace koji izlaze iz groblja i plaše ljude, moć talismana i amuleta. Kada se Bilosnić penjao po liburnskim gradinama, dok je hodao po popločanom forumu rimske Jadere, slutio je i osjećao da ti spomenici i ljudi koji su ih stvorili određuju i dandanas našu sudbinu.”

Poznati hrvatski likovni kritičar prof. dr. sc. Ive Šimat Banov uz ovu će izložbu kazati:

„U tom postmodernističkom posvajanju cijele kulture Bilosniću ne prijete anateme prijepisa, citata, ili krađe. Njegovo djelo uživa puni legitimitet postmodernističkoga kanibalizma u kojemu se originalnost ne svodi na teror novoga nego na samovoljno sjedinjenje starih i novih simbola, civilizacijskih znakova i njihovih preobrazbi koje provoze primitivna kola koja skupljaju božanstva rasuta ravnokotarskim prostorom a koje Bilosnić privodi forumu vlastita i zajedničkog identiteta u svrhu njegova samoučvršćenja. To je pojmovnik utisnut neortodoksnim žezlima slikarske srčanosti koja je afektivnom organizacijom i vokabularom uletjela ( pa – tko živ tko mrtav!) među najveća znamenja i usputno stvorila nova. I u ovome kao i u svemu, mlakost je za Bilosnića bila i ostala najvećom ljudskom slabošću. Ništa bez strasti. Ništa bez «ludosti». Normalan ne stvara ništa.“

O „Duhovima sa zadarskog Foruma“ dr. sc. Igor Šipićće kazati:

“Nesumnjivo, Tomislav Marijan Bilosnić ispisao je još jedno originalno izdignuće, još jedan prinos Mediteranu kao vrelu kultura kojeg podsvijest ne može izolirati od stvarne funkcije maternice i prirodnog čina zadovoljenja njene uloge i forme.”

S obzirom da je riječ o uglednom književniku, ali i priznatom hrvatskom slikaru, u ovim se Bilosnićevim radovima upravo prepoznaju obje njegove umjetničko-stvaralačke preokupacije. Bilosnić donosi lirske mitološke slike; pejzaže svoga zavičaja poetološki razrađene na univerzalno mediteranskoj mitološkoj razini. Likovi, božanstva i heroji doista su stvarna imena iz tako malo poznate ilirske i liburnske mitologije, samo što ih ovaj autor iznova oživljuje, smješta ih u njihov stvaran duhovni prostor, vraća ih na temelje njihovih razrušenih i zaboravljenih svetišta.

Uz slikarske radove izložbu prati i monografija „Dugovi sa zadarskog Foruma“, kao i zasebna knjiga lirskih tekstova na temu istog naslova.

Kako je izložba otvorena uz obilježavanje jubileja, izložena su i Izabrana djela Tomislava Marijana Bilosnića u devet knjiga.

Izložba će biti otvorena do 23. veljače 2022. i svakodnevno se može razgledati u Gradskoj loži Narodnog muzeja u Zadru.