Connect with us

Tech

Golemi asteroid prohujat će kraj nas: Zemlja nema mogućnost obrane od asteroida

Objavljeno

-

I dok se ne prestaje pričati o filmu Don’t look up i tome kako se čovječanstvo nije spremno suočiti s ugrozom poput jurećeg asteroida, NASA je objavila vijest kako će se Zemlji približiti svemirska stijena veličine dva Empire State Buildinga u New Yorku.

Promjera najmanje kilometar, asteroid bi udarom u Zemlju izazvao pravu kataklizmu, no prohujat će na udaljenosti 1.98 milijuna kilometara od Zemlje, što je oko pet puta dalje od udaljenosti Mjeseca i Zemlje, brzinom od 70.515 kilometara na sat.

Svemirsku gromadu pratili smo u našoj specijalnoj emisiji u kojoj je naša meteorologinja Tea Blažević s poznatim astronomom Antom Radonićem razgovarala o potencijalno opasnim asteroidima.

“Trenutno je preko 2200 potencijalno opasnih asteroida. Ali 99 posto smo sigurni da nas neće ugroziti u narednih sto godina. Asteroidi se dobro prate, opasni su oni koje još nismo otkrili”, rekao je Radonić.

NASA će u rujnu namjerno zabiti letjelicu u jedan asteroid.

“Da, očekujemo prvi takav pokus koji treba dokazati da smo spremni promijeniti stazu jednog asteroida. Moramo biti sposobni jednog dana pogoditi asteroid i promijeniti putanju. Zemlja zapravo nema nikakvu mogućnost obrane od asteroida. Krajnje je vrijeme da se uhvatimo u koštac s time. Da otkrijemo opasan asteroid, treba nam nekoliko godina da bismo se pripremili”, kazao je Radonić.

Najveći misterij u fizici

O tome što nas još čeka u 2022. godini kad su u pitanju svemirska postignuća, razgovarali smo s hrvatskim astrofizičarem koji vodi izgradnju jednog od najvećih teleskopa na Zemlji, Željkom Ivezićem. Riječ je o zvjezdarnici koja se gradi u čileanskim planinama.

“Nadamo se završiti konstrukciju za dvije godine, tada krećemo sa snimanjem neba. Ove godine trebamo završiti integraciju teleskopa, treba integrirati kameretu, to će biti najveća kamera na svijetu. Dosta je posla. Nadamo se da ćemo za dvije, dvije i pol godine krenuti s normalnim promatranjem neba. Naš prvi projekt koji ćemo početi na toj zvjezdarnici će trajati 10 godina, glavni je cilj snimiti tisuću putu cijelo nebo vidljivo iz Čilea. To će biti najbolja mapa neba, moći ćemo vidjeti promjene na nebu. Podaci će biti toliko ogromni da će omogućiti tisuće projekata. Jedan je testiranje Einsteinove teorije gravitacije, a testirat ćemo je u kontekstu ubrzanog širenja svemira i tzv. tamne energije. To je najveći misterij u fizici, nadamo se da ćemo s rubnim mjerenjima pomoći rasvijetliti misteriju zašto se svemir ubrzano širi. Je li to misteriozni fluid koji smo nazvali tamna energija ili je možda problem u teoriji gravitacije”, rekao je Ivezić.

Ima li života u svemiru?

“Statistički, gotovo sigurno da ima života. Malo je vjerojatno da od svih planeta, samo na jednom su se tako pogodile kemija i biologija. Međutim, za sada još nemamo direktnog dokaza za život na nekom drugom planetu. I to bi se moglo promijeniti dolaskom novih teleskopa”, rekao je Ivezić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Tech

Musk kupio Twitter za 44 milijarde dolara: Sloboda govora je temelj demokracije

Objavljeno

-

By

Elon Musk sklopio je sporazum o kupnji Twittera po cijeni od 54,20 dolara za dionicu, ukupno 44 milijarde dolara, objavila je društvena mreža u priopćenju. u ponedjeljak kupio Twitter za 44 milijarde dolara, objavili su iz tvrtke.

Vlasnik Tesle i najbogatiji čovjek na svijetu postao je time vlasnik platforme koju smatra “javnim digitalnim mjestom na kojem će se raspravljati o vitalno važnim sadržajima za čovječanstvo”, navedeno je u priopćenju.

“Sloboda govora je temelj demokracije”, rekao je Musk.

Musk je signalizirao da će Twitter biti revidiran pod njegovim vodstvom, uključujući promjene u moderiranju sadržaja, a sebe je opisao kao “apsolutista slobode govora”.

 
Nastavi čitati

Tech

Ugrađuju li proizvođači kvarove u uređaj kako bismo češće kupovali nove?

Objavljeno

-

By

Građani sve više prijavljuju da im se kućanski uređaji kvare, a pogtovo u razdoblju odmah nakon jamstvenog roka. Na tu činjenicu je posebno upozoravala i SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan u svojim istupima u Europskom parlamentu, kao i u brojnim medijskim istupima. Koji se uređaji najviše kvare, koji su najčešći kvarovi te koji su najčešći razlozi za kupovinu novog uređaja u odnosu na popravak starog – samo su neka od pitanja na koje smo pokušali dobiti odgovore.

U Hrvatskoj udruzi potrošača kažu da im se građani najviše žale na kvarove perilica i sušilica rublja, hladnjaka, televizora, računala te malih kućanski aparata. Mjesečno im se, tvrde, javi oko 100 potrošača telefonski i oko 50 potrošača pisanim putem s tim problemima.

Kako objašnjavaju iz udruge, najčešće se radi o popravljivim kvarovima.

“Mi nemamo povratnu informaciju o tome nego se potrošači žale jer im servis ne popravlja uređaje u primjerenom ili razumnom roku koji nije definiran brojem dana”, poručuju  iz Hrvatske udruge potrošača u odgovoru na naš upit.

Što bi bio primjereni ili razumni rok za popravak uređaja?

Iako Zakon ne definira koliko bi točno dana bio primjereni ili razumni rok za popravak uređaja, pojašnjavaju nam kako se, primjerice, u Njemačkoj razumnim rokom smatra nekoliko dana.

“Kada smo o tome raspravljali prilikom prijedloga promjene Zakona, oda je jedna kolegica iz Njemačke rekla da je primjereni ili razum rok kao tako definiran u redu jer kod njih u Njemačkoj to znači „danas ste pozvali servisera , sutra je serviser kod potrošača da popravi uređaj, a ako ne može odvozi ga u servis i kroz nekoliko dana je popravljen”, kažu nam i dodaju da joj nije bilo jasno da je u Hrvatskoj prvi problem dobiti servisera na telefon.

“U Hrvatskoj je situacija da kad dobijete servisera na telefon, on javi da će doći za 7 ili 14 dana. Kada je došao do potrošača naravno nije donio nikakve dijelove za popravak pa je najavio svoj dolazak opet za 7 dana ili da će odvesti proizvod u servis. Kada je konačno došao nakon 7 ili 10 dana odvezao uređaj niti serviser niti potrošač ne znaju kada će biti uređaj popravljen. U međuvremenu od prijave kvara prođe i mjesec dana, a uređaj je još na popravku”, ističu.

Što Europski parlament čini po tom pitanju?

Europarlamentarka Biljana Borzan pojašnjava nam da je Europski parlament  prije tjedan dana gotovo jednoglasno izglasao njezinu Rezoluciju o pravu na popravak.

“Tražimo uvođenje jedinstvene oznake popravljivosti kako bi kupac u trenutku kupnje znao koliko je lako i povoljno popraviti proizvod u slučaju kvara. Uz to, rezervni dijelovi moraju biti jeftiniji i dostupni za sve vrijeme trajanja uređaja. Ugrađene kvarove treba najstrože zabraniti. Naime, čak 81 posto građana Hrvatske je u mom nedavnom istraživanju reklo kako im je popravak neisplativ. Rezervni dijelovi nerijetko koštaju skoro kao novi uređaj, a i servisera je sve manje. Europska komisija će ove godine u proceduru poslati nekoliko zakona kojima je cilj učiniti EU tržište održivijim te pokrenuti stvaranje kvalitetnih radnih mjesta u industriji popravka i prenamjene”, govori.

A zašto se građani najčešće odlučuju na kupovinu novog, umjesto popravka starog uređaja? Iz Hrvatske udruge potrošača kažu da je pitanje isplati li se popravljati uređaj koji se koristi dvije godine nakon jamstvenog roka jer serviseri izbjegavaju odgovor o cijeni popravka ili orijetnacijskoj cijeni, iako su, ako je predviđena cijena popravka veća od 500 kuna obavezni dati radni nalog s predviđenim troškovima.

“U slučaju da serviser dođe u vaš dom, a ništa ne napravi, tražit će da platite 200 kuna samo za njegov dolazak. Ako se i odlučite na popravak, ne znate koliko će vas to koštati, pa to nekad zna biti i više od pola cijene novog uređaja – i opet imate strai uređaj za koji ne znate kada će se pokvariti”, objašnjavaju nam iz udruge potrošača.

Problem je i u tome, pojašnjava, da servisi nemaju rezervne dijelove, a promijenjen je Zakon o obveznim odnosima prema kojima bi se uređaji sve više trebali popravljati. Time su, kažu nam, prevareni potrošači jer to navodno traži Europska unija.

Stižu li u Hrvatsku proizvodi lošije kvalitete?

Pitali smo Borzan i što je s kvalitetom proizvoda, odnosno dolaze li na hrvatsko tržište proizvodi koji su lošije kvalitete od onih na zapadnim tržištima.

“Pitanje kvalitete proizvoda smo uredili u prošlom mandatu Europskog parlamenta i taj zakon je stupio na snagu. Taj zakon izjednačava kvalitetu svih proizvoda, kako prehrambenih tako i neprehrambenih poput elektronike ili namještaja. Europska komisija provodi obuke i kontrole na terenu kako bi zakon što bolje zaživio”, kazala je.

Istaknula je i podatak kako čak 84 posto građana u Hrvatskoj smatra smatra da su uređaji proizvedeni prije 20 godina trajali dulje nego oni proizvedeni danas.

“To je problem ugrađenih kvarova koje su mnoge studije dokazale. Naime, pokazalo se kako su perilice za rublje programirane na određeni broj okretaja, televizori na određeni broj radnih sati i slično. Većina uređaja se pokvari između druge i treće godine upotrebe, što je odmah nakon isteka obveznog jamstva, a to vjerojatno nije slučajnost”, objašnjava Borzan.

Progovorila je i o digitalnim kvarovima koji su unaprijed ugrađeni u uređaj.

“Više od polovice naših građana je primijetilo kako im uređaj uspori nakon što skinu najnovija ažuriranja ili im pak baterija kraće traje. Prema najnovijem prijedlogu Komisije, potrošač u trenutku kupnje treba znati kako će ažuriranja utjecati na uređaj – čak ako je ukupni učinak dobar moraju biti informirani i o negativnim učincima. Sve vrste ugrađenih kvarova treba najstrože zabraniti”, ističe europarlamentarka.

 
Nastavi čitati

Tech

Prijetnja metaverzuma: TV će umrijeti sa svojom publikom

Objavljeno

-

By

Televizijske kuće će se radikalno morati prilagodi brzorastućem svijetu internetske zabave ako namjeravaju opstati, upozoravaju stručnjaci. 

Televizijske kuće već pokušavaju sustići internetske divove gaming industrije u borbi za pažnju mlađih publika i, posljedično, prihoda od oglašavanja.

Nazire se početak takozvanog “metaverzuma”, što je pojam koji se odnosi na sustav interaktivnih internetskih svjetova, igara i trodimenzionalnih sastajališta, koji već sad privlače milijune korisnika.

Dok su stariji potrošači medijskih sadržaja još uvijek privezani uz tradicionalnu televiziju, gledanost među mlađima od 35 godina se u posljednjih godinu dana prepolovila i naglo će padati kako se metaverzum bude razvijao, prema Statisti, njemačkoj kompaniji koja se bavi istraživanjem tržišta.

“Mladi ljudi su evoluirali od pasivnih promatrača TV-a do aktivnih igrača i odmakli su se od ekrana (računala) u korist pametnih telefona. TV kanali će umrijeti zajedno sa svojim publikama”, rekao je Frederic Cavazza, suosnivač francuske tvrtke specijalizirane za digitalnu transformaciju Sysk.

‘Dio priče’

Televizijske će se kuće, kako bi doprle do mladih ljudi, morati natjecati s gaming platformama poput Robloxa, Fortnitea i Minecrafta, koje već uspostavljaju dominantnu poziciju na tržištu i smatraju se prethodnicima metaverzuma.

Polovica dobne skupine od 9 do 12 godina u Sjedinjenim Američkim Državama barem jednom tjedno koristi Roblox, platformu na kojoj igraju igre, slušaju koncerte ili se jednostavno druže s prijateljima, prema Dubitu, tvrtki koja se bavi istraživanjem medija.

Publike mogu biti ogromne: 33 milijuna ljudi gledalo je repera Lil Nas X-a kako nastupa na Robloxu 2020., što je tri puta više od ljudi koji su ga gledali na televiziji na dodjeli Grammyja ovog tjedna.

Televizijske kuće moraju odabrati hoće li ostati na sve manjem tržištu tradicionalne televizije ili će svoja lica i brandove početi dovoditi na platforme metaverzuma, rekao je Matthew Warneford, suosnivač Dubita.

“To znači dovoditi ljude u svijet, učiniti ih dijelom priče, igrati pored njihovih prijatelja, na isti način kao što Disneyland vama i vašim prijateljima omogućuje da budete u njihovom svijetu s Mickey Mouseom”, rekao je.

‘Ostati relevantni’

Televizijske kuće imaju vremena prilagoditi se, no suočavaju se s velikim izazovom jer istodobno moraju zadovoljiti potrebe starijih ljudi koji gledaju tradicionalnu televiziju, sredovječni ljudi pak se okreću streaming platformama, a mladi ljudi žude za interaktivnom i društvenom razonodom.

“Ako želimo ostati relevantni, morat ćemo se postaviti prema svim ovim tipovima korištenja”, rekla je Kati Bremme, voditeljica odjela za inovacije francuske javne televizije France Televisions.

Rekla je da je ta javna televizija još uvijek u fazi istraživanja, gdje se poigrava s proširenom i virtualnom stvarnošću kako bi stvorila uranjajuća kulturna i sportska iskustva.

Najveći izazov, međutim, bi mogao biti financijske naravi.

Televizijske kuće dosad nisu bile pogođene padom prihoda od oglašavanja zbog tehnološkog napretka, kao što je to bio slučaj drugih tradicionalnih medija poput novina.

To bi se moglo promijeniti “brže nego što ljudi shvaćaju”, rekao je Warneford.

Ranije je bilo teško premjestiti televizijske oglase u svijet gaminga jer su individualne kompanije stvarale igre “koje su zaključale i zarobile svu vrijednost”, dodao je.

No, metaverzum nudi mnogo otvorenije polje djelovanja, na kojem brandovi imaju puno više mogućnosti promocije i izravne prodaje dobara korisnicima.

Modne i luksuzne marke već zarađuju milijune prodajući virtualnu odjeću i predmete na Robloxu, Fortniteu i drugim platformama.

“Ako žele doprijeti do mladih ljudi, hoće li kompanije nastaviti ići na televiziju ili će otići nekamo gdje se mladi ljudi zaista nalaze – u gamingu i metaverzumu?”, upitao je Warneford.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu