Pozitivni gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u četvrtom mjesecu 2024. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana travnja u Zadarskoj županiji bilo je 64.933 zaposlenih osoba, odnosno tri tisuće (5,3 posto) više nego na isti dan godinu ranije.

Dobre brojke u travnju nadovezuju se na prva tri mjeseca 2024. godine u kojima je nastavljen kontinuirani smjer rasta broja osiguranika na području Zadarske županije.

„Vesele nas pozitivni gospodarski pokazatelji u našoj županiji. Ukupan gospodarski rast u najvećoj mjeri plod je zaštitnih mjera Vlade RH, odgovornog upravljanja nacionalnom ekonomijom, povećanja investicija te kontinuiranog podizanja plaća i zaposlenosti. Svakako treba pohvaliti i naše poduzetnike koji su u proteklom razdoblju ostvarili značajan iskorak, pokazavši u velikoj mjeri inovativnosti i tržišnu konkurentnost“, poručio je župan Božidar Longin dodavši kako je za nastavak trenda rasta gospodarstva potrebno održati investicijsku aktivnost, a očekuje se i nastavak razvojnog ciklusa uz pomoć EU sredstava.

Ako zaposlenost promatramo po gradovima i općinama, više od 70 posto radnog stanovništva i dalje je raspoređeno u tri najveća grada – Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih, njih 39.621 (61 posto) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.604), Benkovac (3.197), Pag (1.395) i Nin (1.352) te općine Pakoštane (1.173), Poličnik (1.168), Sukošan (1.111), Preko (1.021) i grad Obrovac sa 888 zaposlenih osoba.

Navedeni podaci potvrđuju kako je broj zaposlenih osoba u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za 17 tisuća (36,3 posto) s trendom daljnjeg rasta. Dobre brojke zabilježene su i na nacionalnoj razini pa je u RH na dan 30. travnja 2024. zabilježeno 1 691 566 osiguranika. Riječ je o povećanju broja osiguranika za 3,16 posto, odnosno 51 868 više u odnosu na 30. travnja 2023. godine.  

ZAPOSLENI – ZADARSKA ŽUPANIJA

U ponedjeljak 20. svibnja s početkom u 12 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru (Obala kralja Petra Krešimira IV, br. 2) održat će se komemoracija za prof. dr. sc. Mladena Dorkina.

O životu i radu prof. dr. sc. Mladena Dorkina govorit će prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Lisac, professor emeritus, prof. dr. sc. Zvjezdana Rados, dr. sc. Radomir Jurić, predsjednik Matice hrvatske – ogranak Zadar, izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, pročelnica Odjela za kroatistiku.

Span i WWF ADRIA uhvatili su se ukoštac s problemom zaostalog ribolovnog alata i očistili dio podmorja Zadarskog arhipelaga

Zaostali ribolovni alat smrtonosan je za čak 66 posto morskih sisavaca i 50 posto morskih ptica. Najčešće, očekivano, ipak stradavaju ribe pa ugiba čak 90 posto onih koje se u njega zapletu, što za posljedicu ima i ekonomski učinak. Ovi podaci dokaz su kako je problem zaostalog ribolovnog alata toliko velik da više ne smije biti zanemaren. Iz tog razloga, Span je odlučio podržati akciju svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF (World Wildlife Fund) i pomoći u čišćenju morskog dna od alata koji se zbog nemara ili nedostatka infrastrukture gomila.

Akcijom čišćenja podmorja na području Parka prirode Telašćica koji se nalazi u zoni zabranjenog ribarstva, Span osnažuje svoje djelovanje u 14. cilju održivog razvoja UN-a koji se odnosi na očuvanje vodenog svijeta. Morsko dno mora biti u potpunosti očišćeno kako bi bilo dugoročno zdravo i otporno – ne samo za sadašnje, već i za buduće generacije. Iz tog je razloga vađenje zaostalog alata iz mora ključno za očuvanje morske bioraznolikosti, održavanje produktivnosti ribarstva, ublažavanje opasnosti za okoliš i ispunjavanje obveza očuvanja.

Fabijan Peronja iz WWF Adrije objašnjava da je, kako bi uspjeli ostvariti svoj cilj čistog podmorja, ključno kartirati područja na kojima se nalazi zaostali ribolovni alat. „Ovo radimo kako bismo osigurali dugoročnu budućnost za ribare i ribu. Zahvalni smo svim ribarima i roniocima koji su nam pomogli da kartiramo značajni dio Zadarskog arhipelaga i Viškog akvatorija, a idući cilj je do 2026. godine izvući 10 tona zaostalih ribolovnih alata koji prijete morskoj bioraznolikosti i staništima“, govori nam Fabijan.

„Ponosni smo što imamo priliku direktno utjecati na naš okoliš. Velik dio Hrvatske živi uz more i od mora pa smatramo kako je naša dužnost moru nešto i vratiti. Čišćenje Jadranskog podmorja je jasan zadatak koji ima i jasne rezultate. Time direktno utječemo na kvalitetu života živih bića u tom području, što će posljedično utjecati i na produktivnost ribarstva u za to dozvoljenim područjima“, rekla je Iva Gredelj, Voditeljica ureda Uprave u Spanu i savjetnica za održivi razvoj.

Span kontinuirano radi na unaprjeđenju održivosti kroz pomaganje zajednici, zaštitu okoliša, brigu o svojim zaposlenicima te isporuku usluga i pružanje kvalitetnih rješenja korisnicima, bez ugrožavanja planeta na kojem živimo. U IT uslugama i rješenjima koja Span nudi korisnicima, u svakodnevnom poslovanju, odnosima sa zaposlenicima i zajednicama prepoznali su područja u kojima doprinose UN-ovom Programu za održivi razvoj do 2030. Najvažniji Ciljevi održivog razvoja za Span u okolišnom segmentu odnose se na kružnu ekonomiju, energetsku učinkovitost proizvoda i usluga, energiju i emisije stakleničkih plinova.