ZADAR / ŽUPANIJA
“MOJA NAJDRAŽA PJESMA” Zadarski pjesnici u antologiji hrvatskog pjesništva objavljenoj nakon 40 godina čekanja
U antologiji „Moja najdraža pjesma“ abecednim redom objavljeni slijedeći pjesnici vezani za Zadar: Tomislav Marijan Bilosnić, Roko Dobra, Miljenko Mandžo, Vladimir Pavić, Luko Paljetak, Joja Ricov, Ante Stamać i Augustin Stipčević.
Antologija hrvatskog pjesništva koja je trebala biti tiskana 1984. godine, a koja je pronađena u rukopisnoj (obiteljskoj) ostavštini književnika Stojana Vučićevića (Turkovići, BiH, 8. srpnja 1941 – Zagreb, 22. rujna 1989.), tiskana je gotovo četrdeset godina kasnije, ove 2021 godine, za 80. godišnjicu rođenja ovoga značajnog hrvatskog pjesnika. Antologiju „Moja najdraža pjesma“ tiskala je Matica hrvatska Stolac, u uredništvu Ljube Krmeka, koji je i inicijator objave ove knjige iz Vučićeviće ostavštine, u suradnji uredničkog odbora dr. Mladena Boškovića i prof. dr. Miroslava Palemete, koji je i autor uvodnih napomena.
Na više od 420 stranica, “ove nekonvencionalne i nadasve zanimljive antologije, objavljene su pjesme 117 hrvatskih pjesnika, onih koji su živjeli i djelovali tijekom 1984. godine, jer se Antologija temelji „ponajprije na predstavljanju živih pjesnika s jednom objavljenom pjesmom koju su oni sami odabrali i komentirali. Antologija Stojana Vučićevića obuhvaća izbor hrvatskog pjesništva od tada među najstarijim pjesnicima, pjesnikinje Zlat Kolarić-Kišur (1894.), do najmlađeg uvrštenog pjesnika Mire Petrovića ( 1954).
Zanimljivo je da se u ovoj Antologiji nalazi i velik broj hrvatskih pjesnika iz Zadra ili onih koji su djelovali i pisali u to doba u Zadru, gradu za kojega je Stojan Vučićević bio posebno vezan, poglavito za Filozofski fakultet u Zadru na kojemu je završio studij jugoslavistike, francuskog jezika i književnosti te poljskog jezika. U Zadru Vučićević objavljuje i svoju prvu, zajedničku zbirku „Pjesme“ zajedno s Vladimirom Pavićem i Mirkom Vidovićem. Taku su u antologiji „Moja najdraža pjesma“ abecednim redom objavljeni slijedeći pjesnici vezani za Zadar: Tomislav Marijan Bilosnić, Roko Dobra, Miljenko Mandžo, Vladimir Pavić, Luko Paljetak, Joja Ricov, Ante Stamać i Augustin Stipčević.
Uz izabrane pjesme najzanimljiviji dio ove Antologije svakako su tekstovi autora uz samoizabranu pjesmu, pravi esejističko medaljoni, ili kako prof. Palameta kaže „minijaturne studije o poetici svakog pojedinačnog autora“, gdje treba samo pročitati „primjerice Kaštelanovu, Tadijanovićevu, Cesarićevu ili one Vesne Parun i Maka Dizdara pa da se odmah vidi koliko su pridonijele kasnijoj kritičkoj recepciji tih pjesnika“. Antologija je na kraju opremljena i kraćim biografskim i bibliografskim podatcima.
Za konačno objavljivanje ove Antologije svakako valja zahvaliti nakladniku Matici hrvatskoj Stolac i dr. Mladenu Boškoviću, te nadasve književniku i uredniku Ljubi Krmeku, koji se poduzeo završiti djelo koje je Stojan Vučićević osmislio i ostavio u ostavštini, ali ne i objavio iz danas nepoznatih razloga. Svakako posebna hvala supruzi Stojana Vučićevića gospođi Nadi Vučićević i Stojanovoj kćer Rujani na ustupljenoj ostavštini Stojana Vučićevića, značajnog hrvatskog pjesnika, prevoditelja, putopisca, urednika i novinara, kojemu je i na ovaj način obilježena 80. godišnjica rođenja.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





