Connect with us

Svijet

Radostan ili rizičan trenutak? Europa podijeljena u pogledu cjepiva za djecu

Objavljeno

-

U Europi uskoro počinje cijepljenje mlađe djece protiv koronavirusa. Europske zemlje pritom najavljuju različite strategije i njihova će uspješnost biti pokazatelj koliko su roditelji spremni na cijepljenje svoje djece.

Jedna talijanska regija u klinike šalje klaune i žonglere, Francuska i Njemačka ciljaju na cijepljenje samo najosjetljivije djece, dok se u Danskoj djecu cijepilo čak i prije nego što su stigle specijalizirane šprice i bočice.

“Cijepljenje se djeci mora predstaviti kao igra, kao radostan trenutak u kojemu se mogu osjećati opušteno” izjavio je Alessio D’Amato, glavni zdravstveni dužnosnik u talijanskoj regiji Laciju. Dan 15. prosinca proglasio je “Danom cijepljenja” djece u regiji.

Europska agencija za lijekove (EMA) prošli je mjesec odobrila korištenje slabije doze Pfizerova cjepiva za djecu od 5 do 11 godina, nakon što je u svibnju isto odobreno za stariju.

Datum početka cijepljenja djece varira, ali većina zemalja s postupkom će početi dan ili dva nakon dolaska prvih pošiljaka cjepiva.

Belgija vjerojatno neće početi s cijepljenjem mlađe djece sve do početka siječnja kako bi vlasti mogle pripremiti smjernice.

Španjolska, koja je s više od 90% cijepljenih među starijima od 12 godina jedna od najprocjepljenijih zemalja svijeta, s cijepljenjem mlađih počinje 15. prosinca.

Cijepljenje djece i mlađih osoba koje mogu nesvjesno prenositi covid rizičnim skupinama smatra se jednim od ključnih koraka za suzbijanje pandemije. U Njemačkoj i Nizozemskoj djeca sada čine većinu zaraženih.

Inicijativa za cijepljenje djece zbiva se usporedno s velikim valom zaraze u Europskoj Uniji u kojoj je više od pola aktivnih svjetskih slučajeva zaraze i pola umrlih.

Oko 27 milijuna djece u dobi od 5 do 11 godina u EU podobno je za cijepljenje.

Zabrinuti roditelji

Najveći izazov bit će pridobiti roditelje.

Prema anketi nizozemskog televizijskog programa Een Vandaag, 42 posto roditelja djece u dobi od 5 do 11 godina reklo je da neće cijepiti svoju djecu, a 12 posto da vjerojatno neće. Samo 30 posto nizozemskih roditelja odgovorilo je da sigurno hoće.

Istraživanje talijanske tvrtke Noto Sondaggi objavljeno 5. prosinca pokazalo je da čak dvije trećine ispitanika podržava cijepljenje, ali samo 40 posto roditelja cijepilo bi djecu u dobi od 5 do 11 godina.

Kao najveći razlog tome navodi se manjak podataka o utjecaju cjepiva na djecu, trećina ispitanika misli da su djeca manje podložna zarazi, a devet posto ih je zabrinuto za dugoročne učinke.

Cijepljenje u SAD-u počelo je prošlog mjeseca, ali nije dalo najbolje rezultate. Od 28 milijuna djece koja imaju pravo na cijepljenje, samo pet milijuna primilo je bar jednu dozu.

Neki roditelji zabrinuti su zbog prijavljenih slučajeva miokarditisa, rijetke nuspojave kojoj su najpodložniji mladi muškarci.

Iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u rekli su kako nisu zabilježili nijedan slučaj miokarditisa kod djece u dobi od 5 do 11 godina.

Iz Pfizera također tvrde da nije bilo nikakvih ozbiljnijih nuspojava povezanih s cjepivom tijekom kliničkih ispitivanja.

“Podaci pokazuju kako je cjepivo sigurno i učinkovito, a rezultati su jako slični onima kod starije djece.” rekao je dr. Luigi Greco, pedijatar i regionalni upravitelj za obuku pri Talijanskoj udruzi pedijatara.

Ipak, neke vlade još uvijek čekaju na više podataka prije nego što počnu s cijepljenjem mlađe djece.

U Francuskoj će cijepljenje biti omogućeno samo djeci koja imaju prekomjernu tjelesnu težinu i onoj s ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Iz njemačke savjetodavne komisije za cijepljenje STIKO poručuju kako još ne mogu dati opću preporuku za cijepljenje zbog manjka dostupnih podataka.

Preporučuje se da se djeca u dobi od 5 do 11 godina cijepe ako već imaju postojeći zdravstveni problem.

Kapetan Cjepko 

Neka zdravstvena tijela ne čekaju pošiljke specijalizirane opreme već cijepe djecu trećinom doze cjepiva za odrasle.

U Beču je prošli mjesec ponuđeno prvih 9200 termina za cijepljenje i svi su rezervirani u nekoliko dana.

Danska je slijedila austrijski primjer i 28. studenoga poručila da nema vremena za gubljenje. Nakon manje od dva tjedna čak 49.000 djece u dobi od 5 do 11 godina primilo je prvu dozu cjepiva, što čini oko 13 posto djece u toj dobnoj skupini.

U Njemačkoj pokrajini Saskoj, jednoj od najpogođenijih novim valom zaraze, počeli su cijepiti djecu mlađu od 12 godina.

Franz Knoppe prošli je tjedan krenuo na put od 100 kilometara, od Chemnitza do  Leipziga, najvećeg saskog grada, kako bi cijepio svoje dvoje djece u dobi od 7 i 11 godina.

“Jako nam je drago što je sada moguće cijepljenje djece mlađe od 12 godina” rekao je za Reuters u bolnici u Lepzigu.

Mathilda, koja nije htjela obznaniti svoje prezime, u bolnicu je došla sa svojom šestogodišnjom kćeri Emmom.

“Bitno je cijepiti djecu i ponuditi im sigurnost, kao što je slučaj s odraslima”, rekla je Matilda.

Istovremeno regionalne vlasti u Italiji smišljaju inovativne načine da zabave djecu dok primaju cjepivo.

U Liguriji su vlasti osmislile superheroja Capitana Vaccina koji nosi liječničku torbu i bijelu kutu s velikim “V” na prsima. On je zvijezda stripa koji će se dijeliti u centrima za cijepljenje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Studija otkrila da glavni oblik liječenja korone ne djeluje na novu varijantu

Objavljeno

-

By

Terapije koje se koriste u liječenju infekcije covidom-19 uvelike su povećale izglede za preživljavanjem pacijenata od početka pandemije, no istraživači smatraju da ključan oblik terapije u prevenciji i liječenju bolesti – monoklonskim antitijelima, neće djelovati protiv zaraze novom podvarijantom, omikronom BQ.1.1.

Omikron BQ.1.1, koji uz podvarijantu BQ.1 sada čini većinu infekcija u Sjedinjenim Državama i brzo se širi i u ostalim zemljama, otporan je na trenutačno odobrene terapije antitijelima, kažu znanstvenici istraživačkog instituta pri Njemačkom centru za primate.

Analiza je u studenome objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet Infectious Diseases, a njezini tvorci pozivaju liječnike da se više ne oslanjaju isključivo na liječenje antitijelima u područjima u kojima je podvarijanta BQ.1.1 vrlo raširena.

Kada liječe visokorizične pacijente zaražene koronavirusom liječnici bi trebali razmotriti uvođenje ostalih lijekova poput paxlovida, rekao je voditelj studije Markus Hoffmann.

Istraživači vjeruju i da će u novim okolnostima trebati razviti nove terapije antitijelima kako bi se uspio održati zdravstveni arsenal namijenjen borbi protiv teških slučajeva covida-19.

U laboratorijskim testovima na kulturama stanica istraživači su otkrili da se podvarijanta BQ.1.1 ne uspijeva neutralizirati pojedinačnim antitijelima niti koktelima antitijela.

Podsjećaju da je BQ.1.1 najnovija podvarijanta Sars-CoVa-2, koja pokazuje otpornost na postojeće metode liječenja zaraze koronavirusom.

Pojasnili su da je uzrok rezistencije mutacija takozvanog spike proteina koronavirusa.

“S obzirom na to da raste otpornost na varijante Sars-CoVa-2, nužno je pribjeći razvoju novih načina liječenja antitijelima koja su posebno prilagođena cirkulirajućim i budućim varijantama virusa“, kazao je Stefan Pöhlmann, voditelj Odjela za biologiju zaraznih bolesti Centra za primate.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO ‘rebrandirao’ majmunske boginje, dali im novo ime

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija u ponedjeljak je izvijestila da će početi koristiti novi izraz ‘mpox’ kao sinonim za majmunske boginje te je i ostale pozvala da slijede primjer nakon pritužbi po kojima je aktualni naziv bolesti rasistički i stigmatizirajući.

“Oba naziva istodobno će se koristiti u razdoblju od godinu dana, a izraz ‘majmunske boginje’ postupno će se izbacivati iz upotrebe”, objavio je WHO.

Organizacija je početkom godine pokrenula javne konzultacije s ciljem pronalaska novog naziva za bolest.

Jedan od popularnijih prijedloga bio je naziv ‘mpox’ ili ‘Mpox’, koji je predložila organizacija za zdravlje muškaraca RÉZO.

Njezin ravnatelj svojedobno je kazao da je uklanjanje slika majmuna pridonijelo da ljudi ozbiljno shvate hitnu zdravstvenu situaciju.

Bilo je i apsurdnih naziva poput ‘Poxy McPoxface’ koji je aludirao na Boaty McBoatface, naziv koji je zamalo nadjenut britanskome brodu za polarna istraživanja nakon javnog glasanja.

Majmunske boginje otkrivene su 1958. i nazvane su po prvim životinjama – majmunima, kod kojih su se pojavili simptomi. Do ove godine su se uglavnom širile u grupi zemalja zapadne i središnje Afrike.

No od početka godine, po podacima WHO-a 110 zemalja u svijetu prijavilo je oko 80.000 potvrđenih slučajeva bolesti i 55 smrtnih slučajeva.,

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog poskupljenja hrane na Mediteranu bi mogli izbiti nemiri

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Markus Spiske

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

„Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu“, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

„Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu“, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

“Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora”, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

„Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni“, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

„Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno“, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

„Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora“, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti“, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

„Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU“, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU-u. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici“, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

„To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju“, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

„Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana“, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

„Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija“, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

„To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja“, zaključuje Kamel.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu