Connect with us

Hrvatska

ZDRAVSTVENI SUSTAV SE RASPADA Đikić poručio Vladi: “Katastrofa je. Morate reagirati brže”

Objavljeno

4 godine prije

-

‘Vlada treba napraviti sve da se smanji broj ljudi koji dolaze u bolnicu, treba ljude motivirati da rade od kuće’, smatra Đikić

U Hrvatskoj je u ponedjeljak zabilježen relativno nizak broj novozaraženih u odnosu na brojke od prošlog tjedna koje su iz dana u dan premašivale četiri tisuće – 1126 novih slučajeva zaraze. No, umrla je još 31 osoba, a više od 180 ljudi se nalazi na respiratoru. Raste, dakle, i opterećenje bolničkog sustava.

“Zbog toga što smo već napunili našu zelenu zgradu kako je mi od milja zovemo ili covid centar, koji ima 49 kreveta mi smo aktivirali još jedan odjel koji ima 20 kreveta. Ali svi mi dobro znamo da to ne može ići u nedogled i kada se zdravstveni sustavi prekapacitiraju znate koji je scenarij”, rekla je za RTL Direkt Snježana Krpeta, koordinatorica COVID odjela KBC-a Sestre milosrdnice.

Bolnički liječnici su zavapili da im „zdravstveni sustav nestaje pred očima“. Upozoravaju kako sustav ne postoji kad pacijenti oboljeli od Covid-19 satima čekaju prijem u bolnicu jer nema slobodnih mjesta. Naglašavaju da nema dovoljno anesteziologa, infektologa i internista koji znaju liječiti ljude kojima su uništena pluća.

„Dopustiti ovakvo širenje i brojeve hospitaliziranih i umrlih mogu ipak samo Balkanci, a ne tamo neki ‘glupi’ Danci“, zaključili su bolnički liječnici.

Đikić: ‘Treba uvesti covid potvrde na što više mjesta’

Znanstvenik s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu, Ivan Đikić smatra da Vlada treba poslušati vapaj liječnika. “Vjerujem da Vlada to treba poslušati i napraviti sve da se smanji broj ljudi koji dolaze u bolnicu, da se poveća testiranje, da se koriste maske treba se uvesti covid potvrde na što više mjesta, treba ljude motivirati da rade od kuće. Ne treba to biti za sljedeća 2-3 mjeseca, ali sada dok se ovako brzo šiti i dok je katastrofa trebaju reagirati brže, unaprijed i spriječiti to”, rekao je Đikić.

Glavni epidemiolog Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, Dobrica Rončević je kazao kako strahuje da će, iako je lockdown zadnja opcija, na snagu morati stupiti neki od „blažih oblika s obzirom na to da su nam učinci koje smo očekivali nakon ovih mjera i dostupnosti cjepiva izostali prije svega zbog premalog broja procijepljenih”.

Osim toga, priprema se i stacionar Arena. “Nažalost, to će nam biti jedini izlaz ako brojke ostanu na ovom nivou. Imate vi neke brojke s koliko osoblja i uređaja za Arenu raspolažete? Mi smo lani planirali za sto kreveta, međutim tada su kao covid bolnice funkcionirale samo Dubrava, mi i Rebro. Sigurno da sada KBC Sestre Milosrdnice cijeli teret neće moći sami podnijeti”, rekla je Krpeta.

Šmit: ‘Znamo točno što nam slijedi’

 Predsjednica udruge bolničkih liječnika koja je i potpisala spomenuto pismo, dr. Ivana Šmit za RTL Direkt je komentirala cijelu situaciju. “Brojke su nažalost takve da vidimo scenarij od prošle godine, od listopada i studenog, i znamo točno što nam slijedi. Ove godine smo htjeli u trenutku kada mislimo da još može se nešto napraviti upozoriti i vladajuće strukture, i javnost i jedni drugima na neki način pružiti podršku ovim apelom da se nešto napravi, da ovih četiri tisuće koji će definitivno kroz nekoliko dana opteretiti bolnički sustav zapravo se zaustaviti na tim brojkama”, rekla je Šmit.

Kazala je da su uvjerenja vladajućih da je sve pod kontrolom samo floskule kojima se pokušava kupiti povjerenje građana, jer oni unutar bolničkog sustava vide da ništa nije pod kontrolom. 

“Respiratori su uređaji za koje trebate imati adekvatne infrastrukturne instalacije gdje biste mogli sve to uštekati jer ti respiratori zahtijevaju i centralni dovod kisika i odvod plinova. Znači ne možete ga staviti u bilo koju prostoriju bilo koje zgrade u Hrvatskoj. Druga stvar, čak i da imate dovoljno mjesta, da smo u ovih godinu dana napravili četiri ili pet novih zgrada bolnica sa adekvatnim infrastrukturnim uvjetima, tko će na tim respiratorima raditi? Obučeni ljudi rade na respiratorima se educiraju kroz pet godina specijalizacije i nekoliko godina teškog rada upravo zbog iskustva potrebnog da bi se adekvatno ventilirano pacijent sa ovakvom kliničkom slikom i sa ovakvom upalom pluća”, pojasnila je Šmit.

‘Mi smo pješadija koja gine na terenu’

“Nije respirator sam taj koji će riješiti problem nego postoji ograničenost kadrova. Preopterećenost tih kadrova covid pacijentima dovodi do situacije u kojima oni više nisu dostupni na svojim uobičajenim radnim mjestima, a uglavnom se radi o anesteziolozima, internistima, pulmolozima i kardiolozima. 

Da, u konačnici to bude tako, mi smo pješadija koja gine na terenu dok određene visokostrukturirane osobe ili takozvani generali plešu valcer u nekakvim prekrasnim prostorijama”, rekla je. 

Kao glavni problem ističe činjenicu da se na vrijeme nije prepoznao trenutak u kojem je trebalo djelovati te da je kompletna epidemija kroz pogrešne poruke u javnosti i postupke politike vođena “traljavo i s dvostrukim mjerilima”. Smatra i da su se mjere donosile presporo.

“Činilo se to da se spriječi veća politička šteta represijom prema narodu, a s druge strane vrlo vjerojatno se i političari sami među sobom nisu mogli dogovoriti koje mjere da donesu jer smo vidjeli u brojnim primjerima da ono što je vrijedilo za sitni narod nije vrijedilo za političare. Tu je došlo do pogrešne slike u javnosti gdje ljudi gube povjerenje i u politiku i u struku. MI smo stradali kao sužtva loše komunikacije”, smatra Šmit.

‘Treba inzistirati na široj primjeni covid potvrda’

Govoreći o cijepljenju, Šmit smatra da je i za premali broj cijepljenih kriva Vlada zbog loših poruka koje su slali javnosti te da je to nešto što će teško sada ispraviti.

“Treba inzistirati na široj primjeni covid potvrda jer se to pokazalo kao dobar model sprječavanja širenja daljnje epidemije. Ovih četiri tisuće pozitivnih ljudi će kroz tjedan ili dva popuniti sve kapacitete bolnica, a raditi će se mahom o sve mlađim i mladim ljudima. Respiratore nam sada zauzimaju ljudi koji su ‘80., ‘83. godište. To nisu ljudi koji su bolesni koji trebaju umrijeti, koji imaju hrpu bolesti”, dodala je. 

Poručila je da su liječnici na izmaku snaga te kazala da problem nije u građanima, već u lošim potezima vlasti. “Tko god misli da je jednostavno, može doći u bolnicu i pomoći”, poručila je za Šmit.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže jače pogoršanje, danima će kišiti, snijeg već pada na Zavižanu

Objavljeno

24 sata prije

-

3. veljače 2026.

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, mjestimice ima i magle. Kiša pada u dijelu unutrašnjosti kao i na dijelu obale, stoga se u mnogim mjestima vozi po mokrim kolnicima. Na Zavižanu pada slab snijeg.

U nastavku utorka oborina će se intenzivirati, osobito tijekom večeri, padat će u većini krajeva Hrvatske. Puhat će jako jugo, čak i olujno na moru, u gorju će biti pojačanog jugoistočnjaka. Na kišovite i vjetrovite prilike upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda. 

Srijeda također donosi čestu oborinu, kišu i pljuskove, mjestimice i grmljavinu. Oborina će lokalno biti obilnija duž Jadrana i uz Jadran. Bit će i vjetrovito, puhat će olujno jugo, vjetar će biti pojačan i u Gorskoj i istočnoj Hrvatskoj.

Nestabilno će biti i tijekom četvrtka, osobito ujutro će još oborina biti česta, mjestimice i obilna duž Jadrana i uz Jadran. U gorju treba računati na snijeg. 

U petak će stići novi val obilnije oborine. 

Nestabilno će biti i za vikend, mjestimice s kišom i pljuskovima, u gorju i snijegom. 

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska vapi za ovim zanimanjima, popis je podugačak

Objavljeno

1 dan prije

-

3. veljače 2026.

By

Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete. Broj deficitarnih zanimanja, kažu, uporno raste, a učenici često žele baš tamo gdje će biti višak.

Hrvatskoj kronično nedostaje građevinara i konobara, dok je primjerice – poslovnih ekonomista ili frizera previše.

Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete. Broj deficitarnih zanimanja, kažu, uporno raste, a učenici često žele baš tamo gdje će biti višak.

Kojih zanimanja najviše nedostaje?

Mesari su među zanimanjima koja bi se, prema preporukama HZZ-a – trebala više upisivati. U četiri najveća grada, prema analizama, nedostaju strukovnjaci – zidari, krovopokrivači, stolari, bravari, pekari-slastičari. Treba nam i više liječnika, medicinskih sestara i tehničara, logopeda, inženjera strojarstva, stručnjaka STEM područja.

“Deficitarna zanimanja se već godinama ne mijenjaju mnogo, ono što se mijenja je njihov broj, a to je da raste. Ta neusklađenost tržišta rada između potreba tržišta rada i poslodavaca i onog što nudi obrazovni sektor, vidimo da ta razlika postaje sve veća”, objasnila je za Dnevnik Nove TV zamjenica ravnatelja HZZ-a Ivana Mehle.

Sve više nedostaje kuhara i konobara, traže se i na obali i u unutrašnjosti. U zadarskoj turističkoj školi kvote se, kažu, brzo popune.

“Dva razreda kuhara, svake godine, jedan razred konobara i jedan razred slastičara. Imamo dobru suradnju s poslodavcima, svim restoranima, hotelima gdje naša djeca idu na praktičnu nastavu, ali kažem vam – život nosi svoje, možda rade godinu, dvije, tri pa se prekvalificiraju pa se opet vrate”, rekla je Diana Radić Škara, ravnateljica Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole Zadar.

A kojih je zanimanja previše?

Prema preporukama, na tržištu je trenutačno previše poslovnih ekonomista, marketinških stručnjaka, sociologa, dizajnera.

“To su zaista samo preporuke, koliko će biti uvažene, ovisi o kapacitetima, infrastrukturi, mogućnosti organizacije samih obrazovnih ustanova, uzimaju u obzir tamo gdje mogu naše preporuke”, poručila je Mehle.

Ima i onih koji su u dijelu zemlje višak, u drugom manjak, poput frizera i kozmetičara.

Na jedno upisno mjesto frizera u Obrtničkoj školi za osobne usluge prijavilo se šest učenika.

“Mi imamo pozive poslodavaca koji traže radnu snagu tijekom cijele godine, sad već polako pripremaju teren za ovu završnu godinu – zovu imamo li nekog, zovu ih na sezone tako da nema straha da neće naći posao oni koji to žele”, rekla je Darinka Štampar Šmaguc, ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge.

Posao koji žele i koji se traži danas doslovno zlata vrijedi.

Nastavi čitati

Hrvatska

MERCEDES, AUDI, BMW… / Prodaju se vozila u državnom vlasništvu – provjerite što se prodaje i po kojoj cijeni

Objavljeno

2 dana prije

-

2. veljače 2026.

By

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je javni poziv za kupnju 51 vozila u vlasništvu Republike Hrvatske. Detaljan popis vozila, početne cijene, troškovi procjene i iznosi jamčevine dostupni su u tekstu javnog poziva objavljenom na internetskoj stranici Ministarstva. Ponude se zaprimaju do 6. ožujka 2025. godine do 10:00 sati.

Najjeftinije vozilo koje se nudi jest Honda Civic 1.4 LS s početnom cijeno od 151,71 EUR, dok je najskuplje vozilo Mercedes S 500 Coupe s početnom cijenom od 47.000,00 EUR.

Na natječaju su dostupna i vozila drugih marki s početnim cijenama u rasponu od 155,35 EUR (Opel Astra 1.4 Club) do 22.500,00 EUR (Mercedes SL 280), uključujući vozila registrirana u Republici Hrvatskoj, na području EU-a i izvan EU-a.

Ponuda vozila uključuje dva motocikla – Kawasaki Ninja ZX-7R 750 (1.507,06 EUR) i Triumph Tiger 800 XCA (8.500,00 EUR) te nekoliko kombi vozila – Fiat Ducato 2.3 JTD Panorama (1.671,98 EUR), Ford Transit FT350L 2.2 TDCi (247,65 EUR), Peugeot Boxer 335 L3H2 2.2 HDi (2.050,29 EUR), Mercedes Vito ( 215,15 EUR – 239,20 EUR). Popis svih vozila dostupan je OVDJE.

Podnošenje ponuda i pregled vozila

Ponude se podnose u urudžbeni zapisnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i  državne imovine na adresi Ulica Republike Austrije 14, 10000 Zagreb ili putem pošte na istu adresu do 6. ožujka 2026. godine do 10:00 sati. Ponuda i prilozi uz ponudu dostavljaju se za svaku pokretninu pojedinačno u zatvorenoj omotnici.

Na prednjoj strani i poleđini omotnice obvezno je navesti redni broj pokretnine iz oglasa uz upozorenje „Ponuda za kupnju pokretnina – ne otvarati“.

Ponuda i cjelokupna dokumentacija moraju biti numerirane (npr. 1/3, 2/3, 3/3) i uvezane u cjelinu, na način da su prošivene i spojene vrpcom te jamstvenikom, tako da nije moguće naknadno vađenje ili umetanje listova i dijelova ponude. Ponude koje nisu numerirane i uvezane na ispravan način neće se razmatrati.

Vozila se mogu pogledati 16. veljače 2026. godine na dvije lokacije u Zagrebu, u dva vremenska termina. Detalji su dostupni u tekstu javnog poziva.

Javno otvaranje ponuda održat će se u prostoru garaže Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Novska ulica bb, 6. ožujka 2026. godine u 11:30 sati. Na javnom otvaranju ponuda mogu biti nazočni ponuditelji, od njih ovlaštene osobe i javnost.

Vozila se prodaju u zatečenom stanju „VIĐENO – KUPLJENO“.

Sve dodatne informacije vezane uz javni natječaj dostupne su putem e-pošte prodaja.pokretnina@mpgi.hr ili telefona 099/160-9936,  099/160-9923.

Kompletan natječaj, obrazac ponude te opisi vozila s cijenama i pripadajućim fotografijama nalaze se OVDJE.

Nastavi čitati

U trendu