ZADAR / ŽUPANIJA
Dr. sc. Radomir Jurić: “Narodni muzej Zadar je kulturno-povijesna institucija i ne smije ga se dijeliti!”
O ideji da se ide u odvajanje Narodnog muzeja Zadar, odnosno “cijepanje” na manje muzejske jedinice dio kojih bi pripao Gradu, očitovao se i sam predsjednik Upravnog vijeća Narodnog muzeja Zadar, dr. sc. Radomir Jurić.
Njegov stav, odnosno stav UV NMZ koji je dostavljen Županiji kao odgovor na vijećničko pitanje prenosimo u nastavku, uz napomenu da isti stav dijeli i sam osnivač:
“Upravno vijeće Narodnog muzeja Zadar izuzetno cijeni htijenje Grada Zadra da jedan dio novo uređenog kompleksa Providurove i Kneževe palače namijeni muzejskom prikazu povijesnog i kulturnog razvoja grada Zadra. Time će se stvoriti prilika da se na suvremen način, većom otvorenošću prema posjetiocima zadarske glazbene scene, muzej približi većem broju korisnika.
Nakon analize i preporuka Stručnog vijeća Muzeja, Upravno vijeće donosi zaključak kojim podržava preporuku i stajalište da postoji realna potreba za reorganizacijom korištenja postojećih prostora, te za dobivanjem novih prostora u smislu svrsishodnije izlagačke i stručne djelatnosti. Prihvaća se inicijativa Grada Zadra za izmjenu postojeće muzejske koncepcije izlagačke djelatnosti u Providurovoj palači te za postavljenjem izložbi koje bi se bavile povijesnim i umjetničkim nasljeđem grada Zadra. Zajedno s ostalim izložbenim prostorima kojima se koristi Narodni muzej Zadar (Kneževa palača. Gradska loža, Gradska straža, Poljana pape Aleksandra bb, Medulićeva 2, Mali Arsenal, Mali i Veli Iž) to bi značajno povećalo izlagačke mogućnosti muzeja i učinilo ga reprezentativnijim te dostupnijim javnosti.
Smatramo da je muzej, osim što predstavlja radnu cjelinu, sa svojom dugom tradicijom postojanja od gotovo 190 godina sam po sebi kulturno-povijesna institucija koja govori o dugom kulturnom životu grada. Stoga smatramo kako ga se ne smije dijeliti bez obzira tko ima osnivačka prava muzeja. U slučaju prijenosa osnivačkih prava na drugu pravnu osobu muzej treba tretirati kao cjelinu.
Primarni zadatak muzeja je prepoznavati značaj pojedinih predmeta koji se prikupljaju, znanstveno i stručno obraduju, čuvaju i prezentiraju kako bi korisnicima, građanima i turistima, na što moderniji i prihvatljiviji način prezentirali pojedine muzejske teme, ovisno o prostoru u kojem se izlaže i namjeri s kojom se izlaže. Međutim, izlagačka djelatnost samo je dio aktivnosti koje se odvijaju u muzeju. Poslovi čuvanja i obrade materijala odvijaju se u radnim prostorima kojih Narodni muzej ima malo ili nimalo, a u novom kompleksu Providurove i Kneževe palače ovi prostori nisu osigurani.
I Upravno vijeće i Stručno vijeće Narodnog muzeja Zadar smatra kako Narodni muzej Zadar treba ostati funkcionalna cjelina koja će uključivati sve sadašnje sastavnice uz pravnu sljedivost, bez obzira na to tko ima osnivačka prava nad muzejem.“


ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





