Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FILIPJANSKI TURIZAM OVE GODINE DOSEGNUO 80% REKORDNE 2019. Ključ uspjeha je tradicija gostoprimstva prema turistima iz bliskih zemalja

Objavljeno

-

Višegodišnja ulaganja u promotivno-turističke aktivnosti i razvoj novih turističkih proizvoda pretvorili su filipjansko područje u izuzetno poželjnu turističku destinaciju.

– Općina Sv. Filip i Jakov broji oko 4.700 stanovnika, dok statistički podaci iz eVisitora govore da je ovdje u prvih devet mjeseci, od 1. siječnja 2021. do 30. rujna 2021., boravilo 46.612 gostiju (domaći 11.664, strani 34.948), koji su ostvarili 440.605 noćenja (domaći 128.100, strani 312.505), kaže Ana Barbaroša, stručna suradnica za marketing općinske Turističke zajednice.

Protekle godine u istom razdoblju boravilo je 38.233 gostiju (domaći 10.707, strani 27.526) s ostvarenih 375.035 noćenja (domaći 117.866, strani 257.169). U rekordnoj 2019. godini ovdje su boravila 63.504 gosta (domaći 15.416, strani 48.088), koji su ostvarili čak 550.636 noćenja (domaći 162.640, strani 397.996).

Iznad očekivanja

– Tri naselja u priobalju (Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar, Turanj) i tri naselja u zaobalju (Raštane Donje, Raštane Gornje, Sikovo) od 1. siječnja 2021. do 30. rujna 2021. bilježi 46.612 dolazaka što je 22 % više nego u 2020., a s obzirom na rekordnu 2019. godinu broj dolaska je manji za 26%. U istom razdoblju ostvareno je 440.605 noćenja što je 17% više nego 2020, a u odnosu na 2019. noćenja je manje za 20%, detaljna je Barbaroša.

Iznimno dobri trendovi turističkog prometa iz srpnja nastavljeni su i tijekom kolovoza i rujna u kojem je praktično izjednačen rezultat postignut rekordne 2019. godine.

– Usprkos narančastoj, a potom i crvenoj korona zoni ove brojke najbolja su potvrda kako su sve dosadašnje aktivnosti i pripreme za ovogodišnju turističku sezonu koje su provedene na državnoj i lokalnoj sredini izuzetno dobro prepoznali turisti, kaže Barbaroša.

Kad su u pitanju noćenja turista, rezultati su usprkos najavama za ovogodišnju turističku sezonu, iznad svih očekivanja.

Zahvala svim dionicima u turizmu

– Najsigurnija smo i najbliža mediteranska destinacija za ključna tržišta i gosti to prepoznaju. Imamo puno razloga biti zadovoljni, ali još više biti odgovorni, poručuje Barbaroša dodajući kako su ovogodišnji odlični turistički rezultati, koji se mogu usporediti s 2019. godinom, ostvareni u privatnom smještaju i kampovima, dok su hotelska apartmanska naselja i hoteli ostvarili manji broj dolazaka i noćenja u odnosu na 2019. godinu.

– U ime Općine Sv. Filip i Jakov i Turističke zajednice želim prije svega zahvaliti svim dionicima u turizmu koji su svojim radom, trudom, zalaganjem i velikom odgovornošću doprinijeli da sezona protekne u najboljem redu, ističe Barbaroša.

Nekoliko je okolnosti kojima možemo zahvaliti uspjeh ove turističke sezone, kaže ona, među njima je možda najmanje zaslužna boja na karti Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Popunjenost i potrošnja

– Najvažnija okolnost je naša duga tradicija gostoprimstva prema turistima bliskih nam zemalja. Dakako i relativno mala cestovna udaljenost od emitivnih tržišta što je posebno značajno u uvjetima sporog oporavka avioprijevoza, smanjenog broja i skupljih letova, naglašava Barbaroša.

Hrvatska je i ove godine potvrdila status najsigurnijeg najbližeg odredišta Mediterana.

– Strani gosti koji dolaze na Rivijeru Sv. Filip i Jakov, izuzetno poželjnu destinaciju, najčešće traže mir i distancu od ljudi, tako da turistički, ugostiteljski i svi drugi djelatnici koji izravno ili neizravno posluju s turistima, zaista mogu biti zadovoljni izvrsnom popunjenošću u srcu turističke sezone i potrošnjom gostiju, navodi Barbaroša.

Masovno snižavanje cijena smještaja nije se dogodilo, kaže ona, uglavnom su cijene na razini prošlogodišnjih ili ponegdje tek neznatno niže.

Zabava i ljetni šušur

– Kako je već izjavio općinski načelnik Zoran Pelicarić, možemo biti optimistični za sljedeću godinu. Kako smo se kvalitetno pripremili za ovu sezonu koja je bila dominantno pod utjecajem korone, sjetimo se samo ne baš optimističnih najava, isto tako se, kako je rekao Pelicarić, moramo jako dobro pripremiti za sljedeću sezonu, poručuje Barbaroša.

– Zbog još jedne specifične godine u suživotu s koronom, održano je tek nekoliko manifestacija uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera. Uglavnom kazališne predstave, nastupi klapa, sportska i događnja na moru. Neka nam ovo bude zadnja turistička sezona s koronom, i domaći i furešti su se zaželjeli zabave i ljetnog šušura koji su svojevrsni brend našeg podneblja, zaključuje Barbaroša.

Izvor: Velimir Brkić/Zadarski list

 

ZADAR / ŽUPANIJA

BIOGRAD BOAT SHOW/INOVACIJA BRODOGRADITELJA AGENE MARIN Plovidba bez troškova goriva – samo snaga sunca, električne energije i šum valova

Objavljeno

-

By

Inovacija domaćeg brodograditelja Agene Marin na Biograd Boat Show-u je samo-održiva brodica za prijevoz do 12 putnika za turističke panoramske vožnje uz obalu

BIOGRAD – Zamislite plovilo koje nema nikakvih troškova goriva, jer ga pokreću samo sunce i struja, te čak 85% manje troškove godišnjeg održavanja. Pri tom da je proizveden od reciklirane PET ambalaže, da uopće ne zagađuje okoliš te da plovi bez ikakvih štetnih emisija i to zaista tiho, bez zvuka motora, samo uz šum mora i valova. I još zamislite da je brodica atraktivnog dizajna i cjenovno pristupačna, te da u komercijalnoj upotrebi izuzetno brzo vraća uloženu investiciju. Jeste li je zamislili? Nema problema ako niste uspjeli iz prve, jer ćete je moći vidjeti uživo ovaj tjedan u sklopu Biograd Boat Showa-a (20. – 24. listopada, 2021). Riječ je o eko inovaciji biogradskog brodograditelja Agene Marin nazvanoj Solar Ferry, dužine osam i pol metara te kapaciteta do 12 putnika, koja je osmišljena kao idealna brodica za prijevoz putnika na kraćim relacijama te za turističke panoramske vožnje uz obalu mora ili jezera, kao što je „champagne cruising“ i slične romantične ture.

  • Solar Ferry je održivo plovilo, u potpunosti građeno prema standardima budućnosti, koji strogo paze na ekološke standarde te čistoću mora i planeta. Plovi se zaista s nula troškova, jer brodicu pogoni isključivo sunčeva svjetlost, uhvaćena foto naponskim pločama i pohranjena u banci baterija. AGM baterije se konstantno nadopunjuju solarnim krovom snage 1.800 vati i mogu, ovisno o opterećenju broda, izdržati između pet i osam sati plovidbe. Predviđena putna brzina je 5,5 čvorova, pojašnjava vlasnik Agene Marin, Mladen Peharda.

Plovilo krasi retro dizajn inspiriran linijom parobroda iz 20.ih godina prošlog stoljeća, koji je preuzet iz estetskih, ali i ekonomskih razloga. Naime, u prošlosti su trupovi bili projektirani kako bi bili što efikasniji, jer tada jednostavno nije bilo motora neograničenih konjskih snaga, a ovakav trup malog otpora je dobro prilagođen solarnom i elektro pogon. Osim kroz retro trup i solarne panele, ekonomičnost je postignuta i kroz samu konstrukciju broda.

Naime, plovilo je građeno u tehnologiji vakuum infuzije od izrazito laganog, „PET sendvič“ materijala smanjene težine. U tijeku su i testiranja materijala od konoplje, lana i bambusa koje Agena Marin planira uskoro primijeniti u serijskoj proizvodnji. Solar Ferry dokazuje da brodice na električni pogon ne moraju biti skupe i građene za vožnju izuzetno kratkog dometa.

  • Za prva tri naručitelja Solar Ferryja odobravamo sajamski popust te će cijena standardno opremljene brodice iznositi oko 300.000 kuna, što je dva do tri puta povoljnije nego se može naći u inozemstvu u ovoj kategoriji i veličini broda, dodao je Peharda.

Agena Marin je prvenstveno R&D (Research & Development) tvrtka, koja osim razvoja novih koncepata ima i vlastitu proizvodnju alata, kalupa i finalnih proizvoda, a prošle je godine obilježila svoju 10. obljetnicu. Osim nadaleko poznate polu-podmornice, semiSUBMARINE s ostakljenim dnom (koja je isporučena na 13 atraktivnih svjetskih destinacija poput Maldiva, Sejšela, Kariba, Grčke i Italije), Agena Marin serijski proizvodi i Taxi Cat, namjenski taxi katamaran za brzi „hop on, hop off“ prijevoz putnika.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) KOMEMORACIJA ZA PROF. DR. MITHADA KOZLIČIĆA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU “Bio je veliki stručnjak, ali i potpora onima kojima je trebala njegova pomoć”

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je održana komemoracija za prof. dr. sc. Mithada Kozličića, koji je nenadano preminuo 15. kolovoza u svome domu u Bihaću. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, nakon čega se opredijelio za vojni poziv te je studirao nautiku na Mornaričkoj vojnoj akademiji u Splitu. Visokoškolsko obrazovanje nastavio je upisom na poslijediplomski studij pri dubrovačkom Interuniverzitetskom centru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je obranio magistarski rad da bi doktorirao 1988. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Zbog zaoštrene političke situacije na prostoru bivše Jugoslavije iz moralnih pobuda prekinuo je aktivnu vojnu službu u JRM te se vrlo brzo potom stavio na raspolaganje Hrvatskoj vojsci.

U rujnu 1991. odlukom admirala Svete Letice postavljen je za ravnatelja Vojnopomorskog muzeja HRM uz istodobno sudjelovanje na organizaciji obrane Splita.

Na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu izabran je u znanstveno-istraživačko zvanje znanstvenog suradnika za znanstveno područje povijesnih znanosti te primljen kao honorarni uposlenik na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta, da bi kasnije na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru postao redovni profesor i pročelnik.

– Profesor Kozličić 30 je godina bio dio mog profesionalnog života. Nažalost, nije stigao
uživati u naslovu professor emeritus. Riječ umirovljenik bila mu je strana a status
umirovljenika neprihvatljiv. Htio je raditi puno dulje i vjerujem da u njegovoj ostavštini ima
puno nedovršenih projekata i tekstova. Gradio je svoj ugled suradnjom, senzibilitetom za
nepravdu i darom za raspravu. Pamtit ću ga kao kolegu koji se nesebično davao kada je
trebalo pomoći drugome, kolegu koji je bio potpora slabijima, studentima, asistentima,
mlađim kolegama, izražavajući vjeru u njihove sposobnosti, rekla je na komemoraciji
rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

Pročelnik Odjela za povijest doc. dr. sc. Zlatko Begonja podsjetio je kako je Kozličić s
pročelničke pozicije otvarao i stvarao brojne mogućnosti mladim kolegama za ostvarenje
stručnog i znanstvenog napretka. Kao sveučilišni profesor držao se pravila, poštivanja
studenata koji su njemu prepoznavali nastavnika i odgojitelja, rekao je Begonja.

O Kozličićevom životnom putu govorio je prof. dr. sc. Milorad Pavić, njegov nekadašnji asistent. Njegov radni dan, rekao je, obično bi počinjao između 4 i 5 ujutro, te uz nekoliko kraćih stanki i jednog dužeg popodnevnog odmora trajao do ranih večernjih sati. Takav spartanski pristup znanstvenoistraživačkom radu krijepio se širokim znanstvenim interesom i ljubavi prema poslu kojeg je volio i radio, što je rezultiralo bogatim stvaralačkim opusom kojeg je ostavio iza sebe.

– U svom radu bio je perfekcionist koji je živio za posao. Brojni plovidbeni priručnici i mnoštvo njihovih inačica te raznovrstan kartografski materijal koji je koristio u obradi nekih od svojih tema bio je jako rijedak i poprilično skup. Nije žalio ni vlastitih sredstava da bi došao do kopija određenih djela i materijala koji mu je trebao u znanstvenoistraživačkom radu. Bio je gospodin staroga kova, ali suvremenog pogleda na svijet, tolerantan i druželjubiv te otvoren za suradnju. Postavivši visoko ljestvicu znanstveno-nastavne učinkovitosti i prepoznatljivosti našeg Odjela zadužio nas je da dodatnim trudom i zalaganjem održimo dostignutu razinu i renome, naveo je Pavić.

Nazočni su se prije i nakon komemoracije mogli upisati u knjigu žalosti.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“DOKUMENTARNA FOTOGRAFIJA” U četvrtak otvaranje nove izložbe na Bedemima. Nakon Brkana – zaljubljenici u dokumentarno-reportažnu fotografiju

Objavljeno

-

By

Otvorenje fotografske izložbe “Dokumentarna fotografija” najavljeno je za četvrtak 21. listopada 2021. g. u 18:00 sati, na lokaciji šetnice na Bedemima zadarskih pobuna gdje je bila i izložba Ante Brkana “Intra muros”.

Iako je fotografska izložba u prvom planu, radi se o multimedijalnom sadržaju koji se sastoji od glazbeno-scenskog nastupa te prikazivanja dokumentarnog filma.

Dokumentarno putopisni filma “Ben Nevis” s ekspedicije iz Škotske bit će prikazan u utorak 26. listopada 2021. g. u 18:00 sati u prostoru multimedijalne dvorane na sveučilištu, odjel za geografiju.

Na izložbi sudjeluje šest fotoautra, zaljubljenika u dokumentarno-reportažnu fotografiju. Svi redom tijekom vlastitog fotografskog odrastanje bili su pod velikim utjecajem fotografa poznate Magnum fotoagencije. Čiji su fotografi, surađivali s Life magazinom koji je svojim fotografskim pričama imao transformativni utjecaj na razvoj moderne fotografije.

Dokumentarno-reportažna fotografija u izložbeno-galerijskom prostoru gubi svoje prvobitni smisao prikazivanje aktualnih događaja. Međutim, u takvom novonastalom kontekstu otvara promatraču prostor za novu interpretaciju i promišljanje.

Premda su svi autori koji izlažu zaljubljenici u dokumentarno-reportažnu fotografiju njihovi radovi nastali su pod različitim životnim i profesionalnim utjecajima.

Bernard Čović svojeprve fotografske korake naravio je u Splitu, a usavršio se u Danskoj. Rodom iz Ploča ali sa dugogodišnjim stažem u velikim Zagrebačkim redakcijama poput Vjesnika, Jutarnjeg lista i Glasa Koncila donosi nam insajdersku fotografiju sa zagrebačkog kaptola te raznih crkvenih događaja.


Tomislav Kaksa zagrebački fotogrtaf, porijeklom iz Nove Gradiške izlaže seriju fotografija snimljenih kamerom opskurom koje prikazuju mjesta prometnih nesreća.

Marin Maras zadarski je autor, ljubitelj klasične “street” fotografije, u maniri Garry Winogranda donosi nam ulične scene ponajprije Zadra ali i drugih gradova koji su mu se našli na putu.

Goran Matošević zadarsko-zagrebački fotograf sa talijanskim iskustvom izlaže seriju fotografija snimljenih u Buzz baru u Zagrebu. Serija prikazuje neopterećen nočni život u godinama prije pandemije.

Andrej Perović zadarski fotoreporter, koji je bio u jednoj od zadnjih postava foto redakcije kultnog zagrebačkog Vjesnika izlaže seriju fotografija uličnih prizora.

Boris Zubčić majstor fotograf i video snimatelj predstavlja se sa serijom putopisnih fotografija iz Sibira, te filmom “Ben Nevis” nastalim u Škotskoj sa osvajanje istoimenog vrha.

Na otvorenju će nastupiti eksperimentalni glazbeni kolektiv, okupljen posebno za ovu prigodu, koji će svirati set improviziranih kompozicija, inspiriranih samom lokacijom, prigodom i ambijentom. Kolektiv će nastupiti u sastavu –  bubnjevi/perkusije (Goran Šućurović), bas gitara (Matej Mitrović), električna gitara (Jere Šešelja), električna gitara i synth (Nikola Lakić), truba (Luka Mrša) i trombon (Bruno Dugopoljac). Cilj i želja ovog kolektiva muzičara je predstaviti okupljenim ljudima potpuno spontanu glazbu, nastalu u trenutku, čiji svaki sljedeći takt i nota, određuje onaj nakon njega i postavlja nove izazove muziciranja, ali i otkriva ljepotu stvaranja nečega iz ničega. Glazba kao kulisa svakodnevnog života, jednako nepredvidiva i savršena u svojoj nesavršenosti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu