Svečanim programom na kojem su se isprepleli tradicija, glazba i kulturna baština u Pagu je otvoren 15. Međunarodni festival čipke, jedna od najznačajnijih manifestacija posvećenih očuvanju i promicanju čipkarske baštine u Hrvatskoj i Europi.

Festival je okupio brojne goste iz Hrvatske i inozemstva, predstavnike državnih institucija, kulturnih organizacija, turističkog sektora te čipkarice iz deset europskih zemalja. Tijekom narednih dana Pag će ponovno biti međunarodno središte čipkarstva i mjesto susreta kultura, tradicija i kreativnosti.

Na Festivalu sudjeluju predstavnice Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Francuske, Mađarske, Malte, Portugala i Hrvatske, potvrđujući međunarodni značaj festivala i ugled koji paška čipka uživa diljem Europe.

Okupljenima su se prigodnim govorima obratili predsjednica Društva paških čipkarica „Frane Budak” Neda Oros, direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak, gradonačelnik Paga Stipe Žunić te izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i Vlade, župan Josip Bilaver.

Gradonačelnik Žunić naglasio je kako iza svakog prepoznatljivog uzorka paške čipke stoje ruke i strpljenje žena koje su vještinu njegovale kroz desetljeća.
„Zahvaljujući njima čipka danas nije samo nasljeđe – ona je živa tradicija koja se razvija, ali ne gubi svoju bit. Ovaj festival upravo je prostor susreta te tradicije i sadašnjosti – susreta naših čipkarica s gostima iz drugih zemalja, razmjene znanja, iskustava i prijateljstava koja nadilaze granice. To je ono što ovu manifestaciju čini posebnom: nije riječ samo o izložbi, već o pravom kulturnom dijalogu koji Pag povezuje sa svijetom”, rekao je gradonačelnik Žunić i zahvalio svim čipkaricama koje festivalu pružaju podršku.

Župan Bilaver svečano je otvorio 15. Međunarodni festival čipke. U svom obraćanju zahvalio je organizatorima, sudionicima i brojnim gostima koji su svojim dolaskom podržali manifestaciju te istaknuo važnost događanja koja povezuju zajednicu, čuvaju identitet i prenose tradiciju na mlađe naraštaje.
„Kada bismo otoke označavali bojama, Pag bi bez imalo sumnje bio otok bjeline – kamena, soli i čipke. Od kamena je sazdan ovaj poseban grad čije ulice pričaju stoljetne priče. Sol je stoljećima hranila život Paga, a paška čipka postala je njegov najnježniji i najplemenitiji simbol”, ustvrdio je Bilaver.

Odao je priznanje generacijama čipkarica koje su strpljivo prenosile znanje i umijeće izrade čipke s koljena na koljeno, čime su sačuvale jedno od najvrjednijih obilježja paške i hrvatske baštine. Posebno je naglasio kako je paška čipka, kao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske i dio svjetske kulturne baštine, jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske tradicije.
„Priznanje pripada svim vrijednim ženama koje su kroz povijest njegovale tradiciju paške čipke i strpljivo ustrajale u svakom njezinu detalju”, poručio je Bilaver.

Zahvalio je također redovnicama, galerijama, kulturnim ustanovama i pojedincima koji su svojim radom pridonijeli očuvanju dokumentacije, uspomena i znanja vezanih uz pašku čipku, kao i Gradu Pagu, organizatorima, članovima kulturno-umjetničkih društava te najmlađim sudionicima programa koji jamče nastavak prenošenja tradicije na buduće generacije.

Organizatori festivala su Grad Pag, Turistička zajednica Grada Paga i Društvo paških čipkarica „Frane Budak”, uz pokroviteljstvo predsjednika RH, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zadarske županije i županijske Turističke zajednice.

Svečani program otvorenja dodatno su obogatili nastupi Gradske glazbe Pag, Dragice Fabijanić i Jelkice Tičić koje su izvele tradicionalne paške napjeve, Klape Galiota, Zadar Strings Quarteta, plesne udruge Kissa, najmlađih članova KUD-a Družina te popularne vokalne skupine Voxford.

Tijekom festivalskih dana posjetitelje očekuju izložbe, radionice, stručna predavanja, modna revija „Nosiva tradicija”, sajam „Najbolje od Paga”, susreti čipkarica te bogat kulturno-zabavni program koji slavi umijeće izrade čipke i bogatu kulturnu baštinu Paga.

Zadarski slikar i književnik Tomislav Marijan Bilosnić napisao je, kako kaže, “pjesmu podsticaja i optimizma uz sveopću crno-bijelu kuknjavu na društvenim mrežama”.

“Pjesma je podsjetnik da život nije sastavljen samo od problema, nego i od prilika, nade i razloga za osmijeh”, kazao je.

Donosimo je u nastavku:

POGLEDAJ OKO SEBE, ČOVJEČE

Pogledaj oko sebe ne nosi mrak u očima

Sve što vidiš loše nije zakon svijeta
nego samo navika gledanja

Pogledaj nebo je razapeto platno svitanja
sunce ti na licu ostavlja zlatne otiske prstiju

i ništa nije crno kako zvuče vijesti u prolazu

Nad tobom se nebo otvara kao svježa stranica
Zvijezde su noću tihe iskre sjećanja svemira

i ne gase se

samo čekaju da ih ponovno primijetiš
a oblaci putuju kao bijele misli dana
Ne zaboravi ime vjetar postani

Pogledaj cvijeće: svaka latica je zastava života
ne predaje se ni kiši ni umoru
Trava pod tvojim stopalima

diše zeleno i uporno

šume mirišu kao sve što si zaboravio

a zemlja šapuće: Tu si i dobro si došao

I živi svijet lijep i ogroman

u njemu tišina nosi glasove tisuće godina

i ptice nose nebo u krilima
pčele u cvijetu uče sunce kako će biti slatko
leptiri su misli prirode

koji zaboravljaju jučer u svakom zamahu
a mravi nose svoju planinu bez žaljenja

Čuješ li pjev koji ne traži prijevoda
riku jelena što para zoru kao crveni veo
i tiho sasvim blizu vidiš li mačka
koji te traži kao mjesečevu zrakua vjerni pas prepoznaje u svakom povratku

Čovječe pogledaj ljude i vidi

hodaju padaju ustaju

svatko sa svojim nevidljivim teretom

i nevidljivom svjetlošću
u svakom licu jedna neispričana rijeka
u svakom pogledu most što čeka prelazak

Pruži ruku
to je najstariji jezik koji još nije potrošen
Pogledaj i sebe kao početak koji diše

Živi
ne kao sjenka dana

nego kao njegov plamen

Misli na ljubav kao na pokret
učini što možeš za sebe i za druge
ne savršeno nego iskreno

Jedi Pij Ljubi

širi radost kao da je zarazna
kao da spašavaš vlastiti dah

I idi dalje

kao rijeka što ne pita gdje prestaje
nego ide i pretvara kamen u put

Ne dijeli svijet na tamu i svjetlo
svijet je kaleidoskop u pokretu
šareno srce koje kuca u bojama što se ne boje sudara

Društvene mreže lažu glasno
a svijet diše tiho i stvarno

Ne hrani mrak pored svjetla
jer i sjena je samo umor svjetlosti

Živi čovječe bez konačne stanice
kao vjetar koji ne pita smije li proći
život se ne objašnjava
nego se živi

I zapamti nema trajnog mraka
dan se vraća kao tvrdoglava istina

Pogledaj oko sebe
svijet nije nimalo dalek
u tebi diše

kroz dah si rasut u milijune lica

što pored tebe prolaze

Tomislav Marijan Bilosnić

Srijeda, 17. lipnja 2026.

Ususret turističkoj sezoni, koja već tradicionalno donosi povećan broj pacijenata i znatno veći opseg posla za zdravstvene djelatnike, u Općoj bolnici Zadar danas je započela edukacija pod nazivom „Profesionalni stres i sagorijevanje“. Edukacija se provodi u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, s ciljem pružanja dodatne podrške djelatnicima koji svakodnevno rade u zahtjevnim uvjetima, osobito na hitnim prijamima.

Riječ je o praktičnoj i interaktivnoj radionici usmjerenoj na prepoznavanje izvora profesionalnog stresa, razvoj učinkovitih strategija suočavanja sa stresnim situacijama te prevenciju profesionalnog sagorijevanja. Kroz edukaciju će sudionici steći znanja i vještine koje će im pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja, jačanju profesionalne otpornosti i kvalitetnijem odgovoru na izazove radnog okruženja. Program provode Arta Dodaj, Kristina Sesar i Krešimir Prijatelj.

Edukacija se nadovezuje na aktivnosti kampanje „Ako nije hitno, nije za hitnu“, koja nastoji rasteretiti sve hitne prijame te pružiti dodatnu podršku zdravstvenim djelatnicima suočenima sa sve većim profesionalnim zahtjevima.