ZADAR / ŽUPANIJA
PRVA ZA HRVATSKU Krešimir Šimić i pripadnica zadarske Interventne jedinice Antonija Radeljić najspremniji su Štitovi Domovine
U organizaciji Policijske uprave vukovarsko-srijemske i podršku Ravnateljstva policije, održano je natjecanje policijskih službenica i službenika Ministarstva unutarnjih poslova, pod nazivom 3. Memorijal „Šimo Đamić – Štit Domovine – Vukovar 1991.-2021.“.
Uoči 30. obljetnice pada Grada Vukovara, natjecanje je održano na vukovarskom području u sjećanje na sve žrtve Domovinskog rata. Evo što je izvijestila o tome PU zadarska:
“68 natjecatelja, od čega 51 policajac i 7 policajki, četiri veterana specijalne policije, tri vojnika i tri pripadnika slovenske policije prošli su zahtjevnu stazu dugu 35 kilometara, uz 10 kilogramski teret te provođenje složenih vojno-policijskih zadaća, po šumskim i poljskim putevima od Lovasa do Vukovara, kojima su prije 30 godina kročili branitelji Lijepe naše, putevima na kojima su položili svoje živote na oltar Domovine.
Tim putevima kročili su i brojni hrvatski policajci, a među njima i Šimo Đamić, legendarni zapovjednik Specijalne jedinice policije Policijske uprave brodsko-posavske, i time osvjedočili svoju važnu ulogu u uspostavi slobodne i neovisne Hrvatske.
Vodeći brigu o poštivanju epidemioloških preporuka, na cilju podno Vukovarskog vodotornja upriličen je prigodni završni program, kojom prilikom su uzvanici i posjetitelji mogli uživati u izvrsnom nastupu policijske klape Sveti Mihovil iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske, skoku padobranca sa zastavom i demonstraciji borilačkih vještina pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko.
Počasni postroj MUP-a, uz acapella intonaciju hrvatske himne, podignuli su zastavu kojom je obilježen početak završne svečanosti drugog memorijala Šimo Đamić.
Prisutnima se velika i ponosna srca obratio domaćin, načelnik Policijske uprave vukovarsko-srijemske Fabijan Kapular, rekavši između ostaloga: „Ovaj Vodotoranj stoji dan danas, stojao je i prije 30 godina. Na njemu se prkosno vijorila zastava. Vijori se i dan danas. On je ranjen, njega su gađali. On je i dalje prkosno stojao i nije se dao srušiti. Zastava koja se na njemu vijori bila je znak svim braniteljima da je Vukovar još uvijek naš. I dok god se zastava vijorila, borili su se do zadnjeg trena. Na ovom natjecanju su hrvatski policajci, hrvatski vojnici, kolege policajci iz Slovenije i veterani Domovinskog rata – ono veliko zajedništvo koje je vladalo ’91. kada je trebalo obraniti Domovinu imamo i danas.“
Zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša u svom se govoru prisjetio prošlogodišnjeg pobjednika 2. Memorijala Šimo Đamić, nedavno preminulog Zorana Mamuzića rekavši: “Zoran je bio uzor hrvatskog policajca kakav bih želio da svi budu: stručan, obučen, osposobljen, educiran, a pri tome fizički spreman za izvršenje svih zadaća, kao i hrvatski redarstvenici koju su tijekom rata obranili našu Domovinu.“
Prisutnima se prigodnim riječima obratila i državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, Irena Petrijevčanin Vuksanović, izaslanica potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova dr. sc. Davora Božinovića: „Bitno je da naši mladi policajci i policajke, kao i kadeti i kadetkinje Ministarstva obrane budu vođeni istom onom idejom, onom srčanošću i nesebičnošću, kojom su bili vođeni hrvatski branitelji kad su branili Vukovar i sve druge gradove. Ovaj Memorijal nije samo pokazatelj fizičke spreme, on pokazuje srčanost, inat, volju i snagu hrvatske policije, koju su imali i hrvatski policajci prije 30 godina. Ostanite takvi na ponos i čast svima nama i našoj Domovini.“
Prvi je u cilj ušao i zastavu pozdravio Krešimir Šimić (Interventna jedinica policije PU brodsko-posavske). Drugoplasirani je Petar Volarević (Interventna jedinica policije PU dubrovačko-neretvanske), dok je treće mjesto zauzeo Angel Milišić-Zečević (Specijalna jedinica policije Osijek).
Najspremnija policijska službenica je Antonija Radeljić (Interventna jedinica policije PU zadarske), ovogodišnja pobjednica natjecanja oružanih snaga „Prvi za Hrvatsku“ u ženskoj kategoriji. Druga je u cilj ušla prošlogodišnja pobjednica 2. Memorijala Šimo Đamić, Ines Matec Mamuzić (Ured Glavnog ravnatelja policije), dok je na trećem mjestu Nela Marušić (PGP Gvozd, PU sisačko-moslavačka).
U kategoriji veterana Specijalne jedinice policije iz Domovinskog rata, prvo mjesto zauzeo je Krunoslav Ivanušec, drugo Marin Mikulec, te treće Damir Holjevac, dok su u kategoriji ostalih oružanih snaga prvi Igor Kuster (Republika Slovenija), drugi Matej Paradiž (Republika Slovenija) i treći Ivan Gerenčir (MORH).
Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, Irena Petrijevčanin Vuksanović, zamjenik glavnog ravnatelja policije, Željko Prša i gradonačelnik Grada Vukovara i zastupnik u Hrvatskom Saboru, Ivan Penava, na cilju su dočekali natjecatelje, te najboljima uručili prigodne nagrade – pehare i medalje u obliku Vukovarskog vodotornja te staklene statue s ugraviranim vodotornjem, dok će svim natjecateljima biti uručene učesničke medalje.
Nakon dodjele nagrada, uslijedilo je fotografiranje natjecatelja i uzvanika na vidikovcu Vukovarskog vodotornja.
Iskazanim vještinama i sposobnostima, natjecatelji su dokazali svoju spremnost na odgovor u svakom trenutku na izazove današnjice, i na očuvanje sigurnosti svojih sugrađanki i sugrađana. Hrvatski policajci dostojanstven su i častan štit Domovine i svih njenih građana.”
ZADAR / ŽUPANIJA
Na Dugom Otoku obranjene sve kuće. Stigli i kanaderi
Stanje na požarištu iznad Brbinja na Dugom otoku jutros je povoljnije nego tijekom noći. Svi ugroženi objekti uspješno su obranjeni i nema materijalne štete, a gotovo 100 vatrogasaca uz pomoć kanadera pokušava požar staviti pod nadzor.
Požar otvorenog prostora buknuo je u petak navečer, a zahvatio je makiju, raslinje i šumu. Gašenje su otežavali teško prohodan teren i gusta vegetacija te kuće smještene u otočnim uvalama.
Na terenu su lokalni vatrogasci s Dugog otoka te snage koje su s kopna stigle u ispomoć. Među njima su i pripadnici redovne dislokacije iz Sisačko-moslavačke županije.
Zadarski županijski vatrogasni zapovjednik Matej Rudić izjavio je za HRT da se cijelu noć radilo na obrani objekata.
– Svi su uspješno obranjeni. S obzirom na to da se radi o otoku gdje je u svakoj uvali po nekoliko objekata, nema nikakve štete. Uspjeli smo razdvojiti požar na dvije linije i sada, uz pomoć kanadera, radimo na tome da ih stavimo pod nadzor, rekao je Rudić.
Dodao je da je na požarištu gotovo 100 vatrogasaca, među kojima su lokalne snage i vatrogasci koji su pristigli s kopna.
Tijekom večeri i noći izbila su i četiri požara na području oko Galovca. Rudić je rekao da su svi brzo stavljeni pod nadzor te lokalizirani u roku od sat i pol.
ZADAR / ŽUPANIJA
BLAGDAN VELIKE GOSPE / Evo što katolici danas slave…
Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ujedno je i državni blagdan koji se danas tradicionalno obilježava diljem Hrvatske. Mnoštvo vjernika hodočastit će u marijanska svetišta.
Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvu svog uskrsnulog sina Isusa Krista. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”
Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju, drugi je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest su je zazivali i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni kasnije raseljeni diljem svijeta pa ako danas, primjerice, nekome u Chicagu spomenete riječ “Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.
Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).
Broj hodočasnika, koji posjećuju neka od tih svetišta svake godine vrlo je velik. Npr. Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, prima oko pet milijuna hodočasnika svake godine. Godišnje više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije. Najveće poljsko hodočasničko mjesto samostan je Jasna Gora kod Czestochowa, u kojemu se nalazi čudotvorna milosna slika “Crne Majke Božje”, koju se tamo časti još od 1382. godine.
U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Sveti Filip i Jakov slavi Dan Općine: U središtu razvoja ljudi i kvaliteta života
Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Sveti Filip i Jakov, održana povodom Dana Općine i blagdana sv. Roka, ove je godine održana u novom Centru za starije osobe „Zvizda mora“, jednom od najvažnijih projekata realiziranih na području Općine.
Načelnik Zoran Pelicarić u svom je obraćanju poseban naglasak stavio na ljude koji svojim radom doprinose razvoju zajednice, pojedinačno zahvalivši brojnim pojedincima, ustanovama, udrugama i službama. Istaknuo je kako su brojni ostvareni projekti rezultat suradnje i kvalitetnog dijaloga na svim razinama, a posebno je zahvalio Zadarskoj županiji i Županijskoj skupštini na kontinuiranoj podršci projektima Općine.
Govoreći o gospodarstvu, turizam je istaknuo kao važnu razvojnu „lokomotivu“, čije rezultate treba iskoristiti za razvoj drugih gospodarskih djelatnosti i dugoročnu stabilnost cijelog kraja. Zahvalio je i vatrogascima, policiji te svim službama koje svakodnevno brinu o sigurnosti ljudi i njihove imovine, posebno istaknuvši doprinos DVD-a Sveti Filip i Jakov.
Predsjednica Županijske skupštine Zadarske županije Ingrid Melada naglasila je kako se svaka sredina najbolje razvija kada prepoznaje potrebe svojih stanovnika i pretvara ih u konkretne projekte koji podižu kvalitetu života. Upravo je novi Centar za starije osobe izdvojila kao primjer onoga što se može postići zajedničkim djelovanjem Općine, Županije i države, uz ulaganja u prometnu infrastrukturu, luku, plaže i javne prostore.
„Najvažnije je da Sv. Filip i Jakov bude dobro mjesto za život svih 12 mjeseci u godini“, poručila je Melada, istaknuvši važnost ulaganja u zdravstvo, socijalnu skrb, obrazovanje, sport, mlade obitelji i starije sugrađane. Dodala je kako će Zadarska županija i dalje biti partner Općini kroz potporu obrazovanju, sportu, mladim obiteljima, poljoprivrednicima i razvojnim projektima.
Saborski zastupnik Ante Babić, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Vlade RH, također je u središte svog obraćanja stavio ljude i demografsku budućnost ovog kraja.
„Nema te brojke koja može izmjeriti koliko vrijedi kada mladi čovjek odluči ovdje živjeti i stvarati svoj život ili kada se nakon školovanja vrati u svoj kraj“, poručio je Babić, istaknuvši kako upravo ljudi predstavljaju najveću vrijednost svake zajednice. Izrazio je zadovoljstvo pozitivnim demografskim pokazateljima i činjenicom da mjesta na području Općine žive tijekom cijele godine. Zahvalio je obrtnicima, ribarima, poljoprivrednicima, prosvjetnim djelatnicima i svima koji svojim radom doprinose zajednici, a posebnu zahvalnost uputio je hrvatskim braniteljima za njihovu nemjerljivu zaslugu za slobodu koju danas živimo.
Svečana sjednica bila je i prigoda za dodjelu općinskih priznanja zaslužnim pojedincima, učenicima, sportašima i kolektivima. Među laureatima su Tomislav Morović za dugogodišnji doprinos zajednici, Niko Pirović za doprinos informiranju, Mihaela Galešić za izniman doprinos sportu, Melita Katalinić za doprinos aktivnostima u Crkvi, Jakov Baričić i Darija Juričić za doprinos razvitku Općine te Ante Mihić za doprinos kulturnim aktivnostima. Priznanje je dobio i Zbor mladih Župe sv. Filip i Jakov.
Za odlične rezultate i uspjehe priznanja su uručena Jani Katalinić, Matiji Katuši, Noli Matijašević, Sonji Uraniji, Mateju Baturu, Tamari Colić, Niki Erstić, Kosjenki Mandić, Lei Filipi, Leni Kadiji, Marku Troskotu, Cviti Eškinji i Marinu Škari. Nagrađeni su i Jure Kadija, kapetan rukometne ekipe, rukometna i nogometna ekipa 5. i 6. razreda te MK Nevera. Za uspjehe u košarci priznanje je dobio Šime Grbin, a za akademski uspjeh Magdalena Eškinja.
Posebno priznanje uručeno je Dariju Krunešu, djelatniku Policijske uprave zadarske, za spašavanje četveročlane obitelji iz požara.
Svečanost je dodatno obogatio glazbeni program u kojem su nastupili hrvatska glazbena diva Radojka Šverko i Zbor mladih Župe sv. Filip i Jakov, dajući svečanoj sjednici poseban glazbeni ugođaj.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeBilaver u Benkovcu: “Oni koji su ovo napravili ne zaslužuju ni disati hrvatski zrak ni piti hrvatsku vodu”
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeOVE SUBOTE: Svečano za Veliku Gospu i u Rodaljicama i Škabrnji
-
magazin2 dana prije14. KOLOVOZA / Ne propustite gastro festival Benkovački prisnac!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeOtvorene prijave za 8. Kreativne radionice Zadar Organ Festivala




