ZADAR / ŽUPANIJA
HRVATSKI PJESNICI OD PETROVA SELA U MAĐARSKOJ DO MARIAZELLA U AUSTRIJI 13. Međunarodni književni susreti Koljnof 2021
Tradicionalni Međunarodni književni susreti Koljnof 2021. po 13. put za redom održani su od četvrtka 26. do nedjelje 29. kolovoza 2021. godine u mađarskome mjestu u hrvatskom Gradišću. Na susretima su s hrvatske strane, uz selektora i voditelja ovih susreta Tomislava Marijan Bilosnića, sudjelovali i književnici Tomislav Domović, Nada Đerek, Božica Jelušić, Sanja Knežević i Zdravko Seleš. Gostima su se pridružile kolege iz Mađarske i Austrije Timea Horvat, Robert Hajszan Panonski, Petar Tyran i Dorothea Zeichmann.
U četvrtak, 26. kolovoza 2021., hrvatski su književnici posjetili Petrovo Selo, Gornji Četar i Koljnof. U Petrovom Selu sudionike su primili i dočekali, pjesnikinja i novinarka Timea Horvat i Ana Škrapić Timar, predsjednica Hrvatske samouprave u Petrovom Selu, inače ravnateljica Dvojezične osnovne škole Petrovoga Sela. Među domaćinima našao se i stari prijatelj hrvatskih pjesnika Janoš Nemet, u Petrovome Selu poznat kao Cenc. Književnici su nastupili u Muzeju etno građe Petrovoga sela.
U Gornjem Četaru književnike je primila gospođa Katalin Konczer, načelnica Gornjega Četara. Sudionici su potom posjetili Muzej Željezne zavjese na otvorenom, kojega vodi Sándor Goják, nekadašnji stražar na Željeznoj zavjesi. Uz Muzej Željezne zavjese posjećena je kapela Djevice Marije, koju su vjernici Čertera podigli kao zavjet u doba kuge. Istoga dana u večernjim satima književnici su u Koljnofu, u restoranu „Lavandi“ održali zajedničku književnu večer uz glazbu i pjesmu.
U petak, 27. kolovoza 2021., u programu Književnih susreta u Koljnofu bio je obilazak značajni točaka ovog mađarskog mjesta u Gradišću nastanjenog većinom hrvatskim življem. Tako je posjećena zavjetna crkva Blažene Djevice Marije, spomenci svetom Roku, Majki Božjoj Srpnici, Spomenik budućnosti, Mala kuća u Gori i kuća Mate Šinkovića (hrvatskog književnika rodom iz Koljnofa), atelje Franje Taschnera, Vinski podrum Atile Pajrića, Etno galerija i Štagalj s multimedijalnom izložbom dr. Franje Pajrića. Pjesnici su na svim lokacijama stvarali i čitali svoje uratke inspirirani Koljnofom i Gradišćem. U Kulturnom domu raspravljale su se teme vezane za gradišćanske Hrvate, koje je vodio dr. Franjo Pajrić, domaćin i pokretač susreta. Dr. Robert Hajszan Panonski, urednik „Panonskog lista“ iz Pinkovaca predstavio se sa svojim kratkim pričama, anegdotama i epizodama iz gradišćanskoga života.
Navečer je u restoranu „Levandi“ predstavljano je pjesništvo Marije Huljev – Fulöp, koju je predstavio književnik Mijo Karagić, donedavni čelnik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj.
Prijepodnevni sati u subotu, 28. kolovoza 2021., pred odlazak u Mariazell, marijansko hodočasno središte u Štajerskoj u Austriji, bili su posvećeni čitanju radova na temu Marije, majčinstva, marijanske kulture. U Domu kulture izv. prof. dr. sc Sanja Knežević održala je predavanje „Na putu s Ružom (Bogorodica u pjesništvu Tina Ujevića)“. Predavanje je održano o 130. godišnjici rođenja velikoga Ujevića, ali i kao priprava za odlazak na hodočašće u Mariazell. U Mariazellu sudionici su se pridružili svečanoj svetoj misi u bazilici BDM koja se na hrvatskom jeziku održala kao dio „Skupnog hrvatskog shodišća u Celje“, a nakon mise procesiji sa svijećama.
Tijekom svih dana susreta pjesnici su osim pjesama i kraćih proza na temu Gradišća svoje stvaralaštvo predstavljali iz odabranih djela svoga bogatoga književnoga opusa. Božica Jelušić, jedno od najznačajnijih imena hrvatskoga suvremenog pjesništva čitala je svoje najnovije pjesme nastale tijekom ljeta 2021., zapisane u originalnim autoričinim bilježnicama oslikanim rukom. Božica Jelušić se predstavila izborom iz svog „Petonjižja“ kao i pjesničkim opusom na kajkavskom narječju. Tomislav Domović, autor iznimno zanimljiva lirskog opusa inspirirana ljubavlju, pjesme je čitao iz knjiga „Žeravica“, „Hrvatski bog Amor“ i najnovije pjesničke zbirke „100 ljubavnih i ni jedna više“. Pjesnik Zdravko Seleš pjesme na kajkavskom narječju i književnom jeziku čitao je iz zbirke „Snovi i sjene, senje i tenje, songoj kaj ombroj“. Književnica Nada Đerek iz Posušja predstavila se tek nastalom kratkom prozom, a profesorica Sanja Knežević lirikom iz rukopisa. Tomislav Marijan Bilosnić, književnik koji od početka sudjeluje na Književnim susretima u Koljnofu, ujedno i izbornik hrvatske delegacije književnika, čitao je pjesme iz svoje najnovije zbirke pjesama „Naranče Federica Garcia Lorce“. Osim u Koljnofu u sklopu programa Susreta, pjesnici su poeziju čitali u raznim spontanim situacijama potaknuti ljepotom pejzaža (npr. u sjenici u mjestu Kapellen na putu za Mariazell) ili gostoprimstvom Gradišćanaca (npr. prilikom posjete gđi. Mariji Kralj u Čepregu).
Posljednjeg dana Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2021., u nedjelju 29. kolovoza sudionici susreta posjetili su grob Mihovila Nakovića, hrvatskog (gradišćanskog) književnika, kantora, sakupljača narodnih pjesama i učitelja.
Na kraju je za napomenuti da su, iz pandemijskih razloga ovogodišnji 13. Međunarodni književni susreti Koljnof 2021., koji se inače održavaju u prvom tjednu mjeseca studenoga, ove godine održani ranije.
ZADAR / ŽUPANIJA
ZIMSKA BAJKA / Božićna čarolija u Cerovačkim špiljama!
Ho-ho-ho! Djed Mraz dolazi pod zemlju – ravno u čarobne Cerovačke špilje, ali treba pomoć, dođite i vi, roditelji s djecom, pomozite nam ukrasiti naš Centar, stoji u objavi iz Cerovačkih špilja!
13. prosinca 2025.
11:00 – Radionica izrade ukrasa i kićenje bora
12:30 – Obilazak špilje s Djedom Mrazom i slatki pokloni iznenađenja
“Čeka vas prava zimska bajka: kreativne radionice, ukrašeni bor, pokloni i nezaboravna podzemna avantura!
Djeca do 12 godina imaju besplatan ulaz u špilju!”
Obavezna prethodna najava do 12. 12. na: 099/814-4724
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića
U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova
Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole.
– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.
Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada.

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.
– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime Gregov, Šime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

ZADAR / ŽUPANIJA
“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića
Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.
Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić.
Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







